DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1884 str. 22     <-- 22 -->        PDF

— 20 —


Treća obćina, koja je prva nadzor po imovinskih lugarih zatražila, koji
vršiše svoju dužnost, te svakoga štetočinitelja prijaviše, osobito za vrednija i
skupocjenija stabla, — okrenu leđja lugarom, jer joj se ljubimci nemogoše
sada više šumom u svoje osobne svrhe koristiti, - nastojeć pod raznimi izlikami
maknuti lugare sa službe, za da uzmogne onda svoje ljubimce namjestiti,
koji bi mimo selskih šuma valjda žmireći prolazili. Tako opisanim načinom
bolje i zrelije selske šume — pojedinci bez obćinske koristi izcrpp, a sitnije
ostali i stranci. I tako bi se tim šumam dani obstanka mogli izbrojiti ako i
unapried tako ostane.


Da se pako i na te šume zaboraviti nesmije evo dokaza:


Za vrieme, doklem su sve šume državne bile, bilo je u jednomu selu .50
zadruga, te su dobivale sve potrebe iz tih šuma — sada je polovica tih šuma
pripala imovnoj obćini, — a uslied bezkrajne diobe imade u istomu selu gdje
je prije bilo 50 sada 200 kuća. Ovih 200 kuća trebaju sve gospodarstvene sgrade
i potrebe kao što su i zadruge trebale — može li se pako to sve iz imovnih
obćinskih šumah podmiriti?


Na ovo neka obćine ovoga a i svih ostalih kotarab same odgovore.


A to nas dovodi do zaključka: da je doba i nužda, da se i selske šume
u bivšoj krajini pod strogi nadzor stave, i šumami imovnih obćinah priključe —
jer i onako ove moraju sve pravoužitnike sa potrebštinami podmirivati.


Ufamo se u visoku kralj, zemaljsku vladu, da će obzirom na oskudice
što su ostale pokrajine uslied prekomjernoga i nerazborita sječenja šumah
pretrpile i trpe — za vremena kod nas nastojati tomu doskočiti. Ovdje su
spomenute šume samo jednoga kotara, nu poznate su nam takove i po drugih
kotarih, pa je dužnost svakoga šumara nastojati, za da se takove privedu u
stanje, u kom bi vlastnikom a ne pojedincem — koristi nosile — a naročito
pako da se i na mjestih strmih i t. d. gdje će se svakako radi podnebnih i
inih gledištah uzdržati morati i uzdrže, dočim će se pored opisatog načina gospodarenja
i nadzora — svakako u kratko vrieme uništiti, a time buram i bujacim
otvoriti jaz i to na štetu cielokupnoga gospodarstva. Pitanje uredjenja
gospodarskih odnošaja t. z. selskih šumah u bivšoj Krajini, dakle nebi smjelo
već dulje ostati neriešenim — nećemo li da nam i ovdje opet, liepi narodni
imutak nepodje po zlu.


Odnošaji šumah u okružju Ključkom u Bosni.


Saobćuje Ivan Marhula, bivši šumarski izvjestitelj u Ključu.


Površina okružja „Ključ" u Bosni, iznaše oko 750Q kim. od koje površine
i opet oko 0´4 na gospodarske zemlje, 0´55. pako na šume odpada, ostatak
pako odpada na neproduktivno tlo. Ogromna ta šumska površina vlastničtvo je
države, akoprem po prilici 0 1. te površina na t. z. obćinske šume odpada.


Privatnih šumah, nejma u ovome okružju, izuzam manjih, vrlo neznatnih
grmaka medju inimi zemljišti.