DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1884 str. 15 <-- 15 --> PDF |
— 13 — i tako je nemoguće upravo branjevinu od tih nemilih devastatorah občuvati, s toga imalo bi se §-u 199. dodati: „kao i s\e po noći u branjevini zatečeno blago". U §-u 128. iza vieei nepoznati, imalo bi se dodati: „kao i oni, koji se protive". U §-u 131. drugoj alineji na koncu dodaj: „pod odgovornošću dotičnog predstojnika i referenta". U §-u 142. ima se na koncu točke 6. dodati; a tada odgovara za odštetu dotični predstojnik oblasti kao i referent". Dodatak ovaj tim je potrebitiji što nam izkustvo pruža nebrojenih dokazat, da je nditavošću i nemarom njekojih političkih oblastih, odnosno njezinih referentah, razprava za prekršaje proti sigurnosti šumskog vlastničtva — akoprem pravodobno podnesena — istom nakon 2. 3. godine obavljena; a da je otim postupkom otvoren novi jaz haranju šumah, živa je i nepobitna istina, koja netreba komentara. U Vir ju, 16. studena 1883. Zaokruživanje iznosa i Saobćuje L. S. po profesoru M. Kunze-u*. Poznata je činjenica, da taxatori ustanovljujuć proinjerkami (iebljinu stojećih stabala, u interesu pospješivanja radnje, običavaju iznose dobi\ene odčitanjem jedinica na mjeri promjcika, na stanovite cjeline zaokruživati. Način i količina, kojim se to zaokruživanje izvadja, od velike je važnosti po sam iznos procjenbonog računa. Poznato je bo, da kod ustanovljivanja jedrine debala razlika 1 centimetra u debljini, odgovara razlici od mal ne 1 metra u visini. Kod mjerenja promjera promjerkami, nedobiva se obično debljina promjera medjn zareze udaljenosti pojedinih jedinicah na mjerilu, te desetinke centimetara pako niti su označene na mjerilu običnih promjerka, niti ih nepromenjeno uzimljemo u račun t. j . mi te iznose ko što je poznato zaokružujemo. Pitanje, kojim načinom da to zaokruženje tih iznosa obavimo, bilo je često puta predmetom razpravah, koli u praksi toli u znanosti. Tako je opet i u novije doba profesor Lorey u Allgemeine Forst- und Jagd-Zeitung na strani 141. od god. 1882. objelodanio članak pod naslovom: „Ueber Baummassentafeln. Mit Beziehung auf die Untersuchungen der Koniglich Wurtenbergischen forstlichen Versuchsstation", u kojemu medju ostalim veli: da se kod zaokruživanja promjera na 1 ctm. 0 5 ctm. nesmije uzeti kao podpuni centimetar. Nu u tu svrhu navedeni po njemu dokaz, veoma je manjkav, ter uzrokom, da ni Lorey sam nije išao tu svoju primjetbu nadalje razvijati i usavrši vati, kao što nije uzeo u obzir ni posledice koje su nastale tim kod razdielenja mjerila na promjerka. * Vidi: Tliaraiider Fuis´liches Jaliibueli 33. Biiud, 2. Hefi, sti-. 101. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1884 str. 16 <-- 16 --> PDF |
— 14 — Označimo li sa đ, povoljni koj promjer, to nam onda rfi -f-l označuje promjer, koji je za 1 ctm. veći od prvašiijega, a đ,. pako pi´omjer one kružne plohe, koja je jednaka polovici sbroja promjeru (đi -j-[di + 11) pripadajuće kružne plohe; tako će biti nu pošto je đr--i-đi + i ^ đ/ + * + 1 + i = (dl + D´ + i = (´^´ + ^)^-0 + 4wtiF) 4 (rfi + ir tada je iđ, = (d,+ |).yi +-^---i~^ . . . . . 1.) a pošto je -^-—,—rr5< 1 to se može V 1 -I po binomskom poučku razviti tako, da se samo dva članka, što je većinom i dovoljno, zadrže i po tome dobije: 1 + STT^^TV^ tako daje d, = (đi + i) = . ^ 1 + —^ ^TvO ili pako ^-= K + i)+ ^7;rn~iT 2.) Označimo li nadalje postupnost promjera u mjesto sa 1 obćenito sa ^, to dobivamo na slični način kao što i prije: ali pošto je đ^-+ (Zj S + J S"" = (đ, + * X)2 + |- S to je ili dovoljno točno ako uzmemo umjesto toga, izraz 4 = (<^, + |S).(l+-^;|^) koji se može pisati takodjer: 4 = K+-l Jednačbe 3. i 4. kazuju nam ujedno, da nije dovoljno zaokruženje razdielah, na taj način izvadjati, da se promjeru jednostavno jošte i polovica zaokruženja dodaje; već da je usuprot to zaokruživanje veoma promjenljivo ter ovisno prije sve<^a 0 veličini promjera. Da se predusretne bludnjam, koje bi radnici počinili kod tog zaokruživanja promjera,, stavio je Eduard Heyer* predlog, da se mjerila na promjerka tako urede, da ovo zaokruživanje samo po sebi sliedilo bude. * Allgfimeine Foist- uiid JagJ-Zeitung 1860. 8. 310. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1884 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— 15 — Kod promjerka koje imadu služiti za proračunavanje drvne gromade sastojina, medjutim nesmije se ovo razdielenje po prije spomenutom načinu prirediti , naime da se prva razdielna crta na mjerilu postavi za J udaljeno od izhodišta mjerila (dočim bi sve ostale razdielne crte za razmak jedna od druge udaljene bile); već da se usuprot imade ovo mjesto za svaku razdielnu crtu po jednačbi 3.) ili 4.) naposebce proračunavati. Tako da bi se nalazilo na pr. mjesto razdielue crte za promjer od 20 ctm. kod postupnosti od 1, 2, 4 i 5 ctm. u sljedećih udaljenostih od izhodišta mjerila: Udaljenost razdiela od izhodišta Postupnost razdielbe mjerila 1 centimetar 20 + 0,5 + 0,006 = 20,506 20-^1,0 + 0,024 = 21,024 ! 1 ^ 4 20 + 2,0 + 0,091 = 22,091 5 20 + 2,5 + 0,139= 22,6´S9 Postotak odpadka kod izradbe deblovine. Priobćuje J. J. u J. G. šumar D. Ilić saobćio je u svezku VI., strana 288. do 292. ovoga glasila članak sa nadpisom gornjim, samo što je mjesto deblovine rabio rieč drva. Budući nam se učini taj člauak, (uperen na vrlo važno pitanje tehničkog djela naše struke, naime kalavost debala), na prvi pogled odveć lako napisan, to smo se proučeć istog bezdvojbeno osvjedočili, da je g. pisac jednostavno napao nazore, koji sada o kalavostnom koeticientu u službeno-mjerodavnih kru govih dominiraju. Prije nego predjemo, na pojedine pogrieške g. pisca iztaknuti nam je prije svega onu najveću na koju naidjosmo. Pojam postotak nije g. pisac shvatio kao što to veće sama rieč iziskuje, te se s toga nije kritizirajuć kretao u naravnome okviru same stvari. Ako tko hoće da znade odpadke njekoga tjela kod kalanja njegova itd. to mora najprije poznati isto, a ovo je u našem pitanju sadržaj debla iliti deblovina. Uzmemo li dakle deblovinu koja n. p. izuaša 100" ´, to nemožemo ni pri nikakvoj izradbi izgubiti 100 "oo kako to g. Ilić tvrdi, te u predmetu ide ća do odpadka sa 200 "/o. Ako bo kalanjem i t. d. sve izgubijemo, dakle ako našu deblovinu sasje čemo u iverje, onda smo tekar lOO^/u izgubili ili bolje rekuć, nismo ništa izradili. Da možemo dakle govoriti o naših "/o dalje, moramo one g. Ilica pretvoriti u formu, kako će to svakome strukovnjaku na prvi pogled biti razumljivo, te ćemo pogriešne pretvoriti u prave istinite. |