DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1884 str. 11 <-- 11 --> PDF |
Nekoliko primjetabah k nacrtu osnove novog šumskog zakona. Piše Martin Starčević, šumar u Virju. U svezkii 5. šumarskog lista od godine 1882. nailazim oiitisnut nacit novog šumarskog zakona, ustanovljen 13. kolovoza 1882. na VI. glavnoj skupštini hrvatskog šumarskog družtva. Isti otaj nacrt obrazložen je u svezku 2. šumarskog lista od god. 1883. po samom sasUvitelju gosp. nadšuniaru I). Laksaru. U koliko se na prvi pogled može uviditi, da je sastavitelj mnogo truda i muke uložio u sastav pomenutog nacrta — obazirajuć se na sve povoljno i nepovoljno uplivajuće faktore, u toliko s druge strane, nije sastavitelju ipak pošlo za rukom, pružiti dostatnu i jasnu garanciju, da bi se novim ovakovim zakonom iole šumsko dobro od toli [loblepnih napadačah branilo, kao i materijalni položaj šumarskih činovnika i ini službenikah poboljšati mogao, — jednom rečju u upitnom nacrtu nisu odrezane nuždne mjere strogosti — koje bi preduzeti trebalo, za suzbiti sve moguće nasrtaje i ugušit pohlepnost proždrljivosti šumskog dobra, a osim toga nije se sastavitelj po mome nazoru ni obazreo na najhitnije faktore kao: unutarnje uredovanje, vođjenje vanjskog gospodarstva, zatim na odnošaj medjusobni ćinovnikah i službenikah, njihova beriva, mirovinu, odgovornost i t. d. pak po tom možemo uztvrditi, da je taj nacrt jednostran te bi se morao prednavedenim nadopuniti. U nadi da će slavni upravljajući odbor ote manjkavosti bud´ sam, bud´ to nadopunenje kojemu od članovah na izradbu povjeriti, prelazim odmah na pripomenak hitnijih nedostatakah jur sastavljenog i prihvaćenog nacrta. U §-u 22. imalo bi se još dodati iza rieči učinil o „nakon 5 godina", a to zato što je u nekojih predelih Hrvatske običaj izkrčena zemljišta iznajmljivati za sjetvu poljskih plodinah kroz 4 do b godinah, — pa tim šumskoj upravi odnosno vlastniku iste pružiti veliko vrelo dohodka — a naročito uplaćenom zakupninom pokriti skupocjene troškove pošumljenja, uprav e i poreza . U §-u 28. imalo bi se dodati na koncu: „a to biva ustanovom poduzetog vještačkog izviđa, potvrdjena po nadzorničtvu" — navod ovaj opravdava se time, što bi za pašu toli pohlepno pučanstvo moglo sklonuti mladjeg šumara na ra/.pust branjevine prije, no bi se obgrizu maršeta stablovje otelo — te tako možda i najlepša branjevina poharala, opustošila i uništila; kako no to imadoh prilike u više mjestah podra\iuskih šumah vidjeti. U ostalom razsudba, da li se koja branjevina paši otvoriti može — skopčana jef velikom odgovornošću a iziskuje od strane šumara velikog znanja i i/.kustva, koja se nemože predmnievati, da mladji šumari posjeduju. §. 30. jest nejasan, pošto nisu naznačene dimen7;ije koje mora stablo imati, za da se buletati mora, pak zato miesto rieči „jačih" imalo bi biti: „preko 15 cmt. na koren u debelih", time bi se izbeglo svako moguće krivo tumačenje ovoga paragrafa — a i sama rieč jač i jest komperativ od jak , kojem nije izključen superlativ najjači , n. p. ako su dva stabla jedno |