DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1884 str. 10 <-- 10 --> PDF |
stojini nalazi, to si svatko predstaviti može Icakovu sliku ova šuma iza dulje obhodnje zadobiti mora, kada se je po njoj u bug drvo svakuda upotriebljiva. Gdje je ovdje samo trag postignuća normalnog stanja šume? — Po tom svatko može suditi, koliko je na stvari istine, a koliko umišljenog Istina je doduše, da matematika u šumarstvu veliku vriedno.st imade, nu ona neniože zato i opet biti za ustanovljenje naravnih pojava svagdje i u svaćem mjerodavna, kako sam to i u mojem razjašnjenju rationalne šumarsko-uzgojne methode, pi-imjerom o Hundeshagenovoj normalnoj /alihi brojevno dokazao. Hundeshagen mislio je, da je pravu normalnu zalihu sbrajanjem postupica drvnog prirasta po zbiljnom teku prirasta našao, ali j´ ´ u tom tobožnjem mnjenju pregledao, da se o\e postupice sa svakom periodom teka prirasta dokončavaju, i da dalje nebi´oje dočiin prirast sastojina — koji sa dobom starosti sastojina postupicu tvori — i dalje traje, a odtuda i posliedica, da je Hundeshagenova normalna zaliha kod obhodnje od 100 god. za 14"/,, manja od zbiljne zalihe. Tužbe, 0 težnji matematičara drugim znanostim gospodovati i nepotrebnom uporabom kompliciranih formula — koje obično samo za podignuće ugleda njihovih izumitelja služe — spoznanje naravnih stvari otežčati i potamnjivati, nisu nove, jer jo već Gothe, oslanjajuć se na znamenite autoritete u posebnom članku ..0 matematici i zloporabi iste" neopravdane prehvate, osobito višje matematike na polje prirodoslovnih znanostih jasno naglasivao. Uporaba kamato-kamatnog računa i računa o renta na produkciju drva u šumi fna drvni prirast), stoji gledom na rezultate, u otvorenom protuslovju sa naukom o produktivnosti sastojina, jer drvni prirast ne raste u toj mjeri, kako se na kamato-kamate uložena glavnica umnaža, te bi se stoga po mojem mnjenju — od ove nove škole preporučana, ili ćak već i uvedena — učevna methoda, imala u šumarskih škola zabraniti, te mjesto toga, učeća mladež više k učenju prirodoslovnih znanosti i gojenju šume, (za pospješenje drvnog prirasta), napućivati. Unapredno proračunavanje takovih početnih — sadanjih — i konačnih vriednostih drvne produkcije šuma, znači nepotrebno trošiti vrieme, jer će dotična šumarska upraviteljstva pogoditi i bez ovakovih preračunavanja, svoje šumske proizvode, primjereno obstoječim okolnostim koliko moguće skuplje prodati Napokon neka bude ovdje još spomenuto, da se dobitna mjera — pronadjena na pojedinih stablih mjerenjem prirasta od jedne životne periode do druge, obzirom na sječivnu plohu nemože valjanom, dakle ni mjerodavnom smatrati, jer nijedna šumska sastojina nesastoji iz drveća jednake dobe i jednakog lika, a najmanje pako u takovih prirodnih šuma, gdje se do sada nije pravilno proredjivalo. Dobitna mjera pokazuje se stoga — po obćenitom karakteru dotične šume — najtočnije u količini sječivnog drvnog prirasta, koji jednoj rali i 1 hekteru šume pripada. Sva umjetkarenja nove Tharandske škole pako, kakova su u Presslerovom „rationalnora ili po čistom prihodu gospodarećem šumskom gospof´aru" (l)raždjani 1868), za proračunavanje prirastnog postotka objelodanjena, neuporabljiva su po mom osvjedočenju u praksi kod uredjenja šumskih uzgnja. U Zagrebu mjeseca ožujka 1883. |