DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1883 str. 43 <-- 43 --> PDF |
— 305 — Početak cvatnje :E= r e đ. iTL e t Početak zrijenja ploda Od cvatnje do zrijenja ploda dana 8. lipnja Lipa Širolista. Tilia grandifolia . . 20. rujna 104 12. lipnja Lipa šumska. Tilia europea. . . , 22. „ 109 16. svib. Kurkovina biela; Evonimus europeus 22. „ 128 16. ožuj. Jalša crna. Alnus glutinosa. . . 22. „ 190 26. trav. Hrast niedunac. Quercus pubescens 22. , 154 4. svib. Javor bieli. Acer pseudoplatanus . 22. „ U2 15. lip. Kesten pitomi. Castanae vesca 24. „ 100 5. svib. Klen. Acer campestre. ... . 24 140 24. svib. Hrast lužnjak poz. Quercus pedunc. laci. 25. „ 123 16. trav. Mukinja. Pjrus aria 25. „ 162 12. svib. Tunja. Cj´donia vulgaris ... . 26. „ 136 2. svib. Bukva. Fagus sjlvatica . . . , 26. „ 146 10. svib. Javor nilieč. Acer platonoides . 26. ,. 134 18. trav. Tunja japanska. Cjdonia japonica 28. „ 158 18. lipnja Lipa mladolista. Tilia parfolia . 28. „ 101 18. svib. Cer pozdni. Quercus ceriš . . 28. „ 132 20. trav. Javor pajavac. Acer negundo . 28. „ 160 8. svib. Koprivić. Celtis australis . . 29. „ 143 14. svib. Mušmula. Mespilus germanica. 30. „ 138 16. lipnja 10. svib. Ruj kiseli. Rlius thjphinum. . Hrast kitnjak poz. Quercus sess. fo serot 3. listop. 4. „ 109 146 lEazličite TTiesti- Sjednica upravljajućeg odbora i družtvene viesti. Na dno 3. listopada t. g. obđržavaiia lii prva sjodnica upravljajućeg odbora šumarskog družtva pod predsjedništvom velemožiiog g. ravnatelja kr. državnog šumarskog ravnateljstva M. Dursta. Sjednici prisustovahu gg. M. Vrbauić, A. Soretić, J. .Ettinger, E. Eossipal, V. Koroškenji, F. Eossipal, E. .Fisclibach, D. Laksar i F. Kesterčanek. Na dnevnom redu bijaše preu/.eće družtvene uprave i imovine po novo izabranom družtvenom predsjedniku, te njeki administrativni predmeti. Upravljajući odbor scieneći zasluge dosadaujega g. predsjednika po đružtvo, zaključi jednoglasno, umoliti g. kr. šumskog nadzornika M. Vrbanića, pozivom na ustanovo §. 21, đružtvenih pravilah, da prisustvuje kao delegat i u buduće ođborskim sjednicara. Družtvene prostorije ostaju i nadalje, dok se iierieši pitanje glede đružtvenih prostorija u „Hrvatskom domu", u Prilazu kbr. 30., n kući g. M. Vrbanića. Sve pređsjednićtva družtva tičuće se stvari, neka se uprave izravno na velemožnog g. predsjednika M. Dursta ili pako na đružtvenog tajnika g. V. K6roškenyia, Kipni trg br. 2. Sve urednićtva „Šumarskog lista" tičuće se dopise pako molimo slati na osobu urednika, strieljačka ulica br. 5., kat I. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1883 str. 44 <-- 44 --> PDF |
— 306 — Hajka na grabežljivu zvierad. Diie 12. i 13. rujna t. g. držan je u obćini bogtežkoj, pođžupanije požežko, lov na grabežljivu zvierad, kojom sgodom vješti lovci oborili 9 kurjaka (3 stara i 6 mlađih) i 5 lisicah, dakle ukupno 14 glava grabežljive zvieradi. U istoj se obćini sprema opet hajka na kurjake, koji da se još u njekojih mjestih na čopore javljaju. Lov je rukovodilo, kako iz Nar. Nov. razabiramo, obćiusko poglavarstvo, (a gdje je kr. žup. nađšumar? Opazka uredničtva) po odredbi kr. podžupanije. Spominjuć tu viest žalimo veoma, da smo i otu noticu morali tek iz drugih novina povaditi — akoprom družtvo naše i u samoj Požegi imade članova, koji se vole izticati svojim zvanjem! Naredbe glede kratica za metričku mjeru. Dopisom kr. ministarstva za poljodjelstvo, obrt i trgovinu od 1. kolovoza t. g. br. 33.881. izdana bi naredba glede kraticah za metričku mjeru, ustanovljenih po internationalnoj metričkoj konferenciji. Ustanovivši intornationalna koferoncija kratice za metričku mjeru, imat će se ovoj ustanovi primjereno za slučaj skraćivanja na sliodeći način pisati: 1. Mjore dužinah. 2. Mjero povrsinah. Za četvorni kilometar. . . km^ Za kilometar km metar .... m^ „ metar m decimetar . . dm^ „ decimetar , dm " " centimetar. . cm-2 „ centimetar cm n „ milimetar . . mm^ „ milimetar mm » ticktar ha n ar ....a 3. Kubične mjere, 4. Mj ere tož ina li. Za kubični kilometar. . . km´´ Za tonu t „ metar . . . m´ „ metrički centu . . . . (| „ decimetar. . . dm´´ „ kilogram kg „ centimetar . . cm´"* „ dekagram dkg „ milimetar. . , mm´´ „ gram g. hektolitar hl „ docigram dg litar 1 , .,., ,, „ centigram cg ´^´´^´lita´" ´il „ miligram mg „ centilitar cl Ove kratice imadu se kako u rukopisu tako u tiskopisu latinskimi pismeni bez prekidanja ili umetanja točakah pisati, dotično štampati u istom redku neposredno iza količino mjere izrazujučc brojke, ili kada brojka sadržaje takodjor decimalni sloinak iza posliednje brojke decimalnoga slomka. Posije 31. prosinca 1883. noće se na baždarenje pripustiti mjere i utezi obilježeni na način razlikujući se od ovih kraticah, obaždarene već ili su u poiabi stojeće mjere i utezi sadržaju ipak valjanost i za buduće. Ustrieljen pri kradji drvah. Čitamo u Nar. Nov. br. 222. Dne 17. rujna 0. g. rano u jutro otišao je Josip Britveč, žitelj iz Urnedrage u kotaru vrginmostskom u šumu „Bukova glava", da nasjeće drva. Pošto se i drugoga dana nije vratio kući, sliitiše zadrugari, da se je Josipu morala dogoditi nesreća, stoga podju tražiti ga u šumu i nadju pod jednim hrastom mrtva. Izaslano oružničtvo pregledaše tielo nesretnika, tor nadje, da ga je ubojica smrtno ustrielio. Nedaleko od liošine našli su oružnici kamiš od lule. Pokazav ga seljakom, rekoše ovi, da je to svojina nadlugara J. .G. Izprva tajio je zločin, napokon reče: Tko ga nebi ubio, kadu noći šumu sječe. Lugar javljen je sudu. Dražbena prodaja državnih šumah u bivšoj Krajini. Dne 27. rujna držana bi pii kr. državnom šumarskom ravnateljstvu u Zagrebu razprava pismenih po |
| ŠUMARSKI LIST 6/1883 str. 45 <-- 45 --> PDF |
— 307 nuđah za 9 šumskih kompleksah u njekađašnjoj banskoj ^zatim gradiškoj , petrovarađinskoj i brodskoj pukovniji, te je postignut posve povoljan resultat; naime drvo za Drvo bilo jo ukupno procienjono 381.297 for., a prodano je za 489.955 fr. sječu opredieljono prodano je za 28.50"/n nad procienbenom svotom. Dostalci su, 1 TO za : 1. Čadjavski bok j M. PoUak sa 56.885 for. 2. V3. Carđažku4. Šušu 5. Slavić 6. Eađiševo 7. Ljeskovac 8. Des 9. Smokva V gredu J JJ 4.282 ,, 35.681 „ 25.069 „ 74.633 „ 67.080 „ 35.396 „ 62.763 „ 41.743 , ,, Z. Pejaković M. Pollak Merkadi Sorga Hillor Sclirauger M. Pollak Verhau V JJ n JI )J H V 6.482 43.741 33.069 97.315 82.365 48,387 75.675 46.156 J! W JJ I ) JI 73 JJ na Po okružjili prodano je drvo skuplje u bansko-gradiškom za 36,60"/,). u u brodskopotrovaradinskom za 22.50´yo- Dražbena prodaja šumah krajiške investicionalne zaklade. Dne 28. rujna t. g. držana je pri povjerenstvu krajiških investiciojnalnih zakladah razprava pismenih ponudah za 8 šumskih kompleksah u njekađašnjoj brodskoj i petrovaradinskoj Krajini, te jo postignut takodjor vrlo povoljan resultat, drvo za sječu prodano je naime za 265.900 for. 99 novč. nad procjenom. — Dostalci su i to: 1. Za „Xragunju", procienjenu na 176.172 fr., VilimVrhan izNeussa za 203.222 fr. 2. Za „Orljak", procienjen na 135.219 fr., družtvo de la Soeiote d´ Importation de Chen u Parizu, zastupano po g. Valentinu za 195.255 for. 3. Za „Bok", procienjen na 144,019 for., Hirschlor i družba za 178.050 for. 4. Za ,,Deš", procienjen na 122.661 for., Kristiau Heruian iz Beča za 130.150 fr. 5. Za „Tikar", procienjen na 117.051 fr., Hirsch i Kankel iz Siska za 157.999 fr. 99 n. U. Za „Smogovu", procienjenu na 141.051 for., Franjo Gamirscheg iz Mitrovice za 160.450 for. 7. Za „Somovac", procienjen na 138.980 for., Josip Gomorsbach i Fr. Herman iz Karlovca i Vukovara za 168.878 for. 8. Za „Jasenovu", procienjenu na 124.607 fr., Uirsch i Blažić u Sisku za 162.304 fr. Svih osam šumskili kompleksah bilo je procienjeno na 1.090.411 for,, a prodano je za 1,365.311 for. 99 novč. Prodaja šuma brodske imovne obćine. Prigodom na dne 18. listopada 1883. obdržavane dražboviie prodaje šumah šumsko-imovne obćine brodske u Vinkovcih dostali su: G. J. Majer šumske dielove Orljak za 50.000 for., Dubovicu za 46.200 fr., Slavić za 27.102 fr., iztoćiiu za 82.500 fr. Christ. Hermann, Bastovicu za 21.550 fr. Iztočnu za 82.500 fr., G. Sorger šumu Desićevo za 69.415 for., a Bauer Boljkovo za 54.415 for. ---Svih prodanih 8 šumskih predjelah bijaše ukupno procienjeno na 286.050 for., pnidano pako za 441.482 for. iiiti ukupno za 155.632 for. više, t. j . višak taj izna.ša 5i´/,_,"/|, od pi´ocieiu!. Ponudali stavlji.-no bi ukupno 111 od 17 tvrdkah. Kazmotrimo li resultat tih prodajah — prema procieiii — morali bi skoro podvojiti o valjanosti ove. Nova učevna knjiga. Visoka kr. zeuKiij. vlada obnašla je knjigu „Kratka poviest šuma i šuiuskog gospodarstva n Hrvatskoj" od Fr. Xav. Kesterčanka uzeti školskom knjigom za slušatelje šumarstva na kr. šumarsko-gospođarskom učilištu u Kri~ ževcih. Knjiga stoji 1 for., a dobiva so u knjižari G. Neuborga u Križevcih. K lovu u Algiru. Godine 1880. bude u Algiru iikupno 3169 komada zvjeradi poubijano, i to 16 lavova, 112 pantera, 141 hiena i 2900 šakala. Lavova i pantera bija.še ponajviše u provinciji Constantino. U novije doba nastoje živo oko tamanenja pogibeline te zvjeradi. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1883 str. 46 <-- 46 --> PDF |
— 308 — K staiistiki lova u Njemačkoj. Tečajem g. 1882. razpošiljano bi diljem Njemačke ukupno 182.00 komada pošiljaka sa 780.000 komada divljači. Od ovih bijaše 500 komada jelena, 800 komada veprova, 15.000 komada srna, 151.000 komada zečeva, 15.000 fazana, 12.000 Iještarka, 210.000 jarebica, 40.000 komada divjih pataka i šljaka te 325.000 komada branjuga. Velik se dio te divljači izvezo u inozemstvo. Iz Kusije pako uvezlo se lO.OOO komada totrieba. Živih zvierih šalje se godimice do 50.000 komada, od kojih je veći dio domaća perad i ptice pjevice, ostatak pako psi, mačke, opico, zamoroeta, zečevi, lisice, raci, ribe itd. Ustrieljen Medvjed. U „Narodnih Novina" od 16. listopada čitamo: l.ngar kneza Thurn i Taxisa u Divjakih, Jakov Stamfel, ubio je u vlastelinskoj šumi „Hribskoj stazi" 28. rujna medvjedicu preko jedne godine staru. Pustara Saharska posliedica haračenja šuma u Africi. Iz „Oesterreichische Forstzeitung" vadimo sliedeću noticu: i´rodmnjeva, da pustara Sahara nije bila od vajkađa pustinjom, sve to više privrženika dobiva. Poznato je bo, da je i za dobe Karthage slon obitavao na sjeveru današnje pustare, odkuda proizlazi, da je Sahara bila za slona pristupna. U najnovije doba pako izjavio je poznati prirodoslovac i obretnik Afrike L e n z prigodom predavanja, što no ga držao u sjednici monakovskog geografskog učenog đružtva, da zapadni dio Afrike, kojim on obilazi, bio još u porazmjerno novo doba napučen, a rodnost svoju da je taj dio Afrike tek onda izgubio, kad su Tuaregi šume Aagarskog gorja poharali, ter tim prouzročili, da su vrela presahnula. Starost orla. Čitamo u „Zeitschrift der deutschon Porstbeamten" na str. 428. sliedeću spomeua vriednu noticu: Dne 15. kolovoza zbio se nedaleko njemačke varošice Piirstenwalde slieđeći zanimivi dogodjaj. Već kroz njekoliko đanah vidjevala se u tamošnjem okolišju vanredno velika ptica, koja visoka u zraku okružavaše predjel. Spomenutog dana prije podne, začu težak, radeći na polju, kako pas njegovog gospodara silno zavijaše. On skoči, da vidi što je psu, a došavši bliže i opazi ogromnu pticu, koja zasjela nad psa, a oba juriše polu na tlu polu u zraku prema obližnjoj njekoj guštari. Kadnik brže bolje skoči do kuće po gospodara — na što se oba puškom povrate. Divja ptica skoči s pliena njekoliko koračaja, a zatim se stane polagano i težko dizati — nu pogodjena hitcem, strovali se na tle. Nu i pas bio već skončao. Ptica ga bijaše svega izmrcvarila. Na prvi pogled se činjaše, da je ubijeni grabežljivac, pravi carski orao (Aquila imperialis, Bechstein). Razmak kroluti iznašaše T´/j stopa. Tamna mast perja uz bieli hrbat kazivaše jur starost ptice. Slutnja se ta pako i sbilja obistini. Na lievoj nozi bo, neposredno iznad palca, bijašo učvršćen kotrig iz zlatnog lima, na kojemu se još jasno razabirahu slova H. K. S. o. A., a izpođa rieči EPEEJES; na drugoj strani kotriga pako bijaše urezana doba 10. rujna 1827. Da orlovi veliku starost dosižu, već bje čestoputa dokazano; nu tolika starost biti će i po naše ornitliologe riodkost. — Pitanje je napokon koliko je taj orao godina imao već prije 56 godina, kad no mu vratiše slobodu ? Ministarska naredba za obranu koristne divljači i pticah. Madjarsko ministarstvo za unutarnje poslove izdalo je pozivom na zakonski članak VI. g. 1872. i XXI. od g. 1875. naredbu po prilici sliedećeg sadržaja: 1. Municipija imadn u vlastitom djelokrugu nastojati, da se žiteljstvo uputi o shodnosti nai-edaba izdanih u svrhu obrane koristno divljači i pticah. 2. Valja nastojati oko toga, da se lovišta putem javne dražbe u zakup dadu, a zakupnina da so bude upotrebila u zakonom ustanovljene svrhe. 3. Lanjci i srnci smiju se samo tako prodavati i prevažati, da se spol razlučivati dade; nadalje se strogo zabranjuje prodavanje divljači za vrieme lovostaje, izuzamši prvih 14 danah po izmaku slobodnog lova. Divljač, koja se uzprkos to zabrane transportira, imade se zaplieniti, ter u korist mjestnih ubogih prodati. Ova so ustanova modjutim neodnaša na divljač, koja so primjereno ustanovom §. 18. zak. čl. XX. 1883. u zvjerinjacih ubila, nu transport takove divljači, dozvoljen je samo uz izkaznicu odnosne okružne oblasti. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1883 str. 47 <-- 47 --> PDF |
— 309 — Ubio 1000 srnacah. Šumarski nadzornik Hartwig u Pjrrnontu slavio je nedavno rieđku svečanost; on bo pred njekoliko dana nliitio tisućega srnoa. Češko šumarsko družtvo. Koncem g. 188 L —1882. brojilo je družtvo 1881 člana. Godine 1882 —1883 umnožao se broj družtveuih ćlanovah za 112,´te prema tome družtvo 1993 člana imalo. Od ovih je tečajem godine strauom umrlo, stranom izstupilo njih 153, dakle stanje koncem godine 1882—1883. bijaže 1810 članova, od ovih bijaše 15 zaćastnih članova. Imetak družtva iznaša koncem družtvene g. 188:^ — 1883. 27230 for. 21 ´/,^ novč. Godišnji prinosi članova iznašahu 3600 for. Vanredni priliod za g. 1884, izkazan je u proračunu sa 847 for. 70 novč. Dohodak za družtvoni časopis iznaša 4599 fr. Dohodak za šumarski kalendar 3211 fr. 25 uč Kamati glavnice 971 for. Ostali dohodci izkazani su u proračunu sa 563 fr. 77 nč. Ukupni družtveni prihod za g. 1884 izkazau je u proračunu sa 16.300 for. Glavne stavke razhoda jesu: za družtveuog tajuika 400for., blagajniku 900 fr., za protustavnika 600 for., za urednika za svaki svezak po iOO for. čini 600 for., za suradnike lista 300 for. Troškovi tiskanja lista po 6 svezaka u 1500 otisaka za 2595 for. — List izlazi sada u češkom i njemačkom izdanju. Tko prati rad ovoga družtva, sjegurno mora radošću bilježiti liep napredak, koji se od godine do godine u družtvu tome pojavljuje. Praktični šumarski kurs u Srbiji. Mi smo već na strani 257. ovoga lista spomenuli, da će se u Biogradu ili na kom drugom mjestu u Srbiji otvoriti t. z. zavremeni šumarski tečaj, ovaj je tečaj, kako čitamo u „Težaku" i sbilja na dan 20. kolovoza ove godine otvoren u Topćideru, te se tamo drže predavanja iz sliedećih predmeta: 1. Iz šumarstva u obće, 2. iz matematičnih predmeta, 3. iz voćarstva i 4. iz šumarskog zakonodavstva. Šumarstvo i šumarsko zakonodavstvo predaje g. Jevrem Novaković, tajnik i šef šumarskog odjela u ministarstvu narodne privrede; matematičue predmete predaje g. Vučko C. Bogdanović, pisar topčiderske ekonomije, a voćarstvo g. Ivan Protić, državni voćar u Topčiđeru. — Kazpored predmeta ovakov je: Fr i j e p 0 d ne: od 8 do 9 sati matematićni predmeti. „ 9 „ 10 „ voćarstvo. „ 10 „ 11 „ matematićni predmeti. Posije podne: od 2 do 3 sata matematićni predmeti. od 3 do 6 sati šumarstvo i šumarsko zakonodavstvo. Ovaj kurs posjećuje ove godine 19 slušalaca, i to 10 državnih šumara, koji su u službi, i 9 privatnih slušalaca. — Predavanja se drže u sgradi, koja je opredioljeua za sveštenika u Topčiđeru, i koja za sada prazna. U istoj sgradi slušaoci imadu za vrieme trajanja kursa hezplatau stan, a državni šumari uživaju krom toga i svoju redovitu plaću. Ostali slušaoci imadu samo stan bezplatan. Ni jedni ui drugi pako neplaćaju školarine. Ovaj kurs ima da traje samo 3 mjeseca, a po mogućnosti neće trajati više od 272 mjeseca. Počastna promocija. Začastni član našega družtva, veleučeni g. M. E. Prossler koji bje do nedavna profesorom na poznatoj sver&iu svietu šumarskoj akademiji u Thalandu, promoviran bi na dne 18. srpnja t. g. doktorom ađ honoris causa, od strane mudroslovnoga fakulteta u Giessenu. Odnosni elogium glasi: Qui libro egregio de silvio recte colenđis ante haec quinque lustra edito, ejus disciplinae saluberrima fundamenta jecit ex qua silvarum pruđenti ađministratione soli reditus ipiam maxime angori possunt qui principia rationes aestimandi adminicula quae ad fructus ex saltuum cura percipiendos commode adhiberi solent — praecipue id đicimus qnod „Weiserprocent" viri docti appeilant — primus proposuit qui instrumentum đeuique hypsometrum co?- Doscero possis invenit nec pauca ađ ligni đimitiendi artem magis ezcolenđam sag-aciter contulit. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1883 str. 48 <-- 48 --> PDF |
— 310 — Kao što od tuđa razabrati bijahu „Messknocht" i „Zuwachsbohrer" kao i spomen 25gođišnjice prve Presslerove knjigo „Der rationelio Wal(iwirth uud sein Waldbau des hochsten Ertrages" (prvo izdanje izašlo g. 1858. u Draždjanih) uz „Woisserprocent" uzrokom počastne te promocije ovo je odlikovanje tim častnije, što je baš lanjske godine promoviranje na Giessenskoj univerzi znatno otegoćeuo, ter što se za počastim promicijn zahtjeva jednoglasni zaključak odnosnog fakultota. Mi svečaru čestitamo od sveg srca, želeć da još mnogu proživi na korist i čast naše struke. Sredstvo proti biesnilu. Kao uspješni liok proti otrovnom grizu biesnih pasa, izjavljuju bieli luk (češnjak). Ranu valja izprati, ter smrvljenim češnjakom valjano namazati, a zatim imade bolestnik još kroz njekoliko dana jesti češnjak i piti vodu, u kojoj se češnjak razkuhao. Kako su šumari često u pogibelji, da ih ujede pas ili zmija preporučuje se, da svaki njih u torbi takođjer i komadić češnjaka spravi. Rotterov dendrometer. Šumarnik F, Eotter u Neukoniggratzu u Češkoj izumio je stroj za mjerenje ležećih kao i stojećih stabala. Stroj se taj sastoji : 1. iz pri)mjerke za kockovauje (Cubirungskluppo), s kojom je moći ustanoviti jedrinu trupaca od 1 do 45 met duljine i 1 do 120 cm. središnjeg promjera. 2. Iz tronožnog stativa, na kojemu se nalazi pričvrstjen kutnjak (Gradbogen) sa visomjerom. Stativ se postavlja horizontalno piimnćju libela i dvijuh vijka. Ovaj stroj ; koji si je i na ovogodišnjoj šumarskoj izložbi u Pragu sveobče priznanje stekao, đol)iva se kud izumitelja za cieuu od 40 for. kon.pletan. Lugarnica. Dne 1. listopada otvorena bi u Asotthali kraj Segediua u Magjarskoj lugarska ?ik"la. Škola ta uredjena je za 12 pitomaca, od ovih je devet njih smješl;eno na državni trošak, a trojica iijili plaćaju po 150 for. na godinu. Zahtievi primanja na zavod jesu: Svršena 17. godina starosti, zdravo i čilo tiulo, vještina u pisanju, čitanju i računanju i inoralno ponašanje Lovne karte u Štajerskoj i Moravskoj. Godine 1882. bude u Štajerskoj izdano ukupno 6(i91 lovna karta, ukupni prih´td tih karta iznašaše 20.073 for. Željeli bi znati koliko je takovih karta i/.dano kod nas? D Moravskoj bude g. 1882. i/.dano G502 komada plativih lovnih karta, ukupno je unišlo u to ime 53.883 for. B,;/,platiiih lovinh karta izd.mo bi 3787 komada. Izvješće o kr. gospodarskom I šumarskom učilištu i ratarnici u Križevcih. Izvješće ovo obsiže 43 tiskovne strane u četvrtini, sadržaj : I. 0 iztraživanju šire, napisao G. Pesidr. II. Školske i gospođ. viesti. Priobćuje ravnateljstvo. — Ukupna vriednost zavodskih zbirka iznaša polag inventara 32.269 fr. 31 nć. Šumarska zbirka umnožila se je ljetos predmeti u vriednosti od 520 fr. 56 nč., od koje svote medjutim najveći dio odpađa na vriednost prekrasne zbirke kornjača poklonjene po g. L. Šlosseru Klekovskomu. Učiteljske plaće, doplatci, pripomoći i nagrade iznašaše na višjem učilištu 19.833 for. 5 nč. Za učevua sredstva, pisarnićke potrebštine, poučno putovanje i t. d. izdano bi 3878 for. 61 novč. Subvencija iz autonomnega budgeta za plaće učiteljskog osoblja iznašaše 23267 fr. Naukovina i ini prihodi iznašahu svotu od 2381 fr. 26 nč. — Koncem godine imao je višji zavod ukupno 76 slušatelja, od ovih slušalo je šumarstvo njih 51. Djačko družtvo za podporn ubogih slnšateljah brojilo je 36 podupirajućih i 44 redovita člana. Ukupna glavnica toga družtva iznaša 480 fr. 81 nč. Profesnrah imade danas na zavodu : za gospodarsku struku njih četiri, za šumarsku struku dva, za matematičku skupinu dva, za prirodopisnu skupinu dva, uz to jedan asistent i jedan docent i dva vjeroučitelja. Šumarski državni izpiti. l!)ne 8. listopada t. g. obdržavani su kod kr. zem. vlade pismeni, dne 10. listopada i slieđećih đanah pako ustmeni izpiti za samostalnu šumarsku upravu. Povjerenstvo bijaše, ono isto, koje već od g. 1878. postoji. Kaudi |