DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1883 str. 39     <-- 39 -->        PDF

— 301 —


Upravna obćina Šumska imovna obćina.


Dnevnik blagajne


vrhu šumskih dohodakah i izdatakah u godini 1883.


l´ropisana Ostaje konc.
Primitak Izdatak S. 1883. a KOX=
r e đ. m. e t dužnost tovom novcu


for. nč. for. ne. for. nč. for. nč.


1 Izkaz pristojbe ili (zapisnik prodaje) paše-56 — -— —


2 Izksiz pristojba ili (zapisnik prodaje) ži260
80 260 80


3 66 — —


4 -— — — 5 50


5 — -— — 10 —


6 Šumske šteto uslied odsude kr. podžupanije
od dne 1883. br. 28 28 28 — —


7 20


a N dne 1883.


Podpis šumskog odbora: Potv rda obe. p )glavarstva


Već u prvom dielu te razprave naglasismo njeke ponajglavnijih manah
ovoga naputka, te bi nam sada samo još tu činjenicu bilo spomenuti, da se u
obće, kako to kod nas kod svih naredbah običajno, obćine žalibože slabo
drže njegovih ustanova, ter je tako isti u praksi od slabe koristi, ma sve da
u bitnosti i mnogu dobru u sebi sadržaje. (Dalje aliedi.)


Omeđjivanje obćinskih šumah.


Medju postojeće mane obćinske šumske uprave valja svakako ubrojiti takodjer
i tu okolnost, da obćine redko kada točno poznavaju medje svojih šumah.
Imenito to nalazimo tamo, gdje obćinske šume medjaše sa sumarni seoskim!,
te spašnjaci ih inimi težatbenimi zemljami seljakah. Prioravanje i
prikrčivanje obćinskog šumskog tla, u njekih je krajevih domovine,
tako rekši na dnevnom redu. Posljedice tih odnošajah pako
vele su žalostne. Ponajglavniji uzrok ovih obstojnostih pako jeste, kako rekosmo,
vele manjkavo omeđjivanje tih šumah, a poimence i šumah urbarskih obćinah.




ŠUMARSKI LIST 6/1883 str. 40     <-- 40 -->        PDF

— 302 —


Pošto se tužbe u tom pogledu takodjer i u najnovije doba i opet sa svijuh
stranah pojavljaju, držimo, da nebude s gorega, ako tuj koju spomenemo o naredbi,
koju je visoka kr. zemaljska vlada još 10. rujna 1872. pod br. 11145.
izdala.


Naredba odnosna glasi:


„Na temelju §. 42. previšnjega patenta od 17. svibnja 1857. (z. v. list k.


XIX. br. 88.) pronašao je kr. vladni odjel za unutarnje poslove sporazumno s
vladoim odjelom za pravosudje uslied ponovljenih pritužba, da obćinske šume
nisu od vlasteoskih medjašnimi prosjeci odieljene, odkud često nastaju razmirice
izmed vlastelina i obćine, odrediti što sliedi:
1. U napredak ima se urbarsko-sudbena predaja obćinskih šuma i pašnjaka,
ako su ovi potonji doznačeni iz ukupnosti šuma, i ako šuma i zarašćeui pašnjaci
dopadali obćini od šume vlastelske naravnim! granicami kao kolnimi putevi,
jarki i potoci razmedjeni nisu, obaviti tek iza kako bude učinjena dotična
razmedja.
2. Razmedja ova, koje se ima izvesti odma pri vieritbi ovrhe pod nadzorom
dotičnoga sudbenoga povjerenika, valja da se učini tako, da se od linije,
kojom se dieli šuma obćinska od šume vlasteoske, na strani vlastelske šume
izsjeće prosjek od najmanje dva hvata širine, pa da se ova razmedja prosjekom
u ovršbenom zapisniku točno naznači kod svake pojedine odciepljene čestice.
3. Nastojat će dotične političke oblasti o tom, da se takovi prosjeci barem
svake treće godine dovoljno očiste.
4. U obćinah i kotarih, u kojih je ovršna predaja odciepljene paše i šume
jur dovršena, imadu se na zahtiev dotičnih stranakah, šumski prosjeci putem
političkih oblastih na gori naznačeni način učiniti naknadno."
Nama se čini, da je velevažna ta naredba jur zaboravljena od onih, koji
bi u prvom redu oko izvršivanje iste nastojati morali. Kako bo već uvodno
spomenusmo, medje obćinskih šumah vrlo su slabo uredjene, izuzam tamo, gdje
su iste omedjene stalnom kojom naravnom razmedjom, ili gdje gospoštije same
oko podržavanje medjnikah nastoje.


Osobitu pako nadalje polažemo važnost na ustanove točke 3. spomenute
naredbe, kojom se jasno naredjuje, da je dužnost političkih oblastih, da nastoje
0 tom, da se takovi prosjeci barem svake treće godine dovoljno očiste.


U interesu stvari bi nadalje bilo, da se shođnim putem od nadležne
strani odredi u obće jednom po politiekili oblastih, reambulacija obćinskih šumah,
pošto smo uvjereni, da je velik dio obćinskog posjeda, tečajem vremena
po žiteljih i susjedih prikrčen i prioran.


Omedjivanje obćinskih šumah, jedan je najvažnijih momenatah šumarskog
redarstva. Čuvanje šumah i šumsko redarstvo u obće, nemoguće je tako rekuć,
ako bit šumske svojine, stalno, vidljivo i valjano medjarai i medjašnimi oznakami
osjegurana nije. Omedjivanje šumah, nadalje početak je uredjenja šumskog
gospodarstva, — na njemu se osnivaju sve ostale šumsko-gospodarske napremice.