DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1883 str. 34 <-- 34 --> PDF |
— 296 — Šume općinske i njihova uprava. S osobitim obzirom na stanje obćinskih šuma u kr. pođžupaniji zagrebačkoj. I. Kr. podžupanja zagrebačka zaprema ukupno površinu od 23 četvornih milja i 2490 jutarab. Broj stanovnikah iznaša 81.167, ukupni broj kuća 7164. Ukupna šumska površina kr., te podžupanija iznaša oko 59.000 četvr. ralih. Jur segregirane obćinske šume zapremaju ukupno 15600 ralih. U ovih je šuma ovlašteno do 2238 kuća — ođpada dakle poprečno na svaku staru, neodie- Ijenu, kuću 7.5 ralih šume. Razmerje, koje se medjutim dakako po raznih obćina mienja, isto tako kao i kakvoća odnosno vriednost šuma samih. Osim toga zapremaju pašnjaci površinu od 33200 četvr. ralih. Spomenute obćinske šume vlastničtvo su od 68 t´ z. šumske imovnih obćinah. Poslovanje kod tih šumsko imovnih obćinah rukovodi t. z. imovno-obćinski odbor, kojega je djelokrug po kr. pođžupaniji ustanovljen naredbom od 4. siečnja 1881. br. 891., ter koje naredbe sadržaj u interesu stvari niže u cielosti priobćujemo. Eečene šumsko-imovne obćine doprinašaju za plaću lugarskog i čuvarskog osoblja okruglo 1960 for. ili ti poprečno iznašaju ti troškovi po rali šume 8 novč. Ukupni broj namještenih lugara iznaša 82, dolazi dakle poprečno na svakog lugara površina od 190 ralih šume, a poprečna godišnja plaća jednog lugara iznaša 23 for. 90 novč. U bitnosti su ipak te plaće vrlo nejednake, iste bo iznašaju od 6 do 60 for. na godinu, a isto tako imade i opet i lugarskih srezova sa jedva 30 ralih površine. Od spomenutih lugara nadalje jedva ih 25 znade bar njekako čitati i pisati. Troškovi za podmirenje obćinskih šumara do sada iznašahu godimice 1448 for., ili ti 9 novč. po rali. Uredovno gospodarenje žali bože, do sada još sveudilj u ovopođručnih šuma uvedeno nije, a dosadanji način uživanja, ne samo da moramo označiti skroz neracionalnim, no u mnogom i protivljujućim se jasnim ustanovom postojećih zakona. Šume se bo neuživaju ni prema proizvodnoj snagi njihovoj, a ni po razmjerju pripadnosti, kako to zakon propisuje, niti su na to zvani faktori vršili nad timi šumami nadzor u onoj mjeri, kako bi to bilo imalo biti. Po zakonu imali bi rukovodjenje šumarsko-upravnih poslova obavljati obćinski šumari, pod nadzorom kr. županijskog nadšumara, u smislu naredbe visoke kr. zemalj. vlade od 4. ožujka 1871. br. 2144. U istinu ipak jur kroz godine, obćinski kotarski šumari te podžupanije neobavljaju u obće svojih poslova, ovo je pako, kao i okolnost, da se u tom području, često ćak i poslovi šum. upravne naravi, povjerovahu samim ovlaštenikom, odnosno šum.-imovnim odborom i lugarom, ponajglavniji uzrok današnjem zapuštenom stanju tupođručnih obćinskih šuma. Time što se dulje vremena, i isto doznačivanje goriva kao i gradje, da i isto projenjivanje šumskih šteta gori spomenutim načinom obavljaše, nastala je okolnost, da su šume obćinske, često dapače i nepravednim načinom uživane. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1883 str. 35 <-- 35 --> PDF |
— 297 — Sume, stojeće već dugo vremena tako rekuć bez strnkovnjačkog nadzora, postaše predmet prekomjernih, mjestimice vandalskih oštećivanja, i to tim više što se ni ona oštećivanja, koja su nadležnoj oblasti prijavljena, nisu svojedobno razpravljala. Obćinski šumari i lugari imadu kod obćinah više hiljada for. zaostatka na plaći i berivah, a da je tim postupkom ozlovoljeno da i demoralizovano šumsko osoblje, nije čudo. Lugari podnašajuć uzaludo pritužbe, ako su kad kad zvani na razprave, a u pojedinih slućajevih krivci i osudjeni, ipak niti dobivahu redovito plaću, niti dangubu i odštetu troškova, a još manje naravno zakonom propisane postotke od unišlih šumskih šteta i globa — pa nije čudo, ako se mnogi njih napokon počeo i sam nagadjati sa krivci, — dočim šumari nedobivajuć plaće zapuštavahu službu i dužnosti. Kao vele nepovoljnu činjenicu u šumsko-gospodarskom pogledu, morati je nadalje iztaknuti okolnost, da se do sada za pomlad šuma nije skoro ništa učinilo, pa ipak je veći dio šuma bud pr´astarim stabaljem obrasao, bud pako izsječen. Ovo je vrlo žalostna činjenica, jer se kod obćinskih šuma u obee, a osobito i kod šuma hrastovih i bukovih, prije svega imade nastojati, oko naravnog pomladjivanja istih, a baš lanjska je godina u nas obilovala žirom, dočim ljetos slabo želuda imade, tako da i opet na naravno pomladjivanje šuma ni pomisliti nije. Sa šumskim gospodarenjem u obćinskih šuma, u tjesnom je savezu, jur i prije spomenuto ustrojstvo t. z. šumsko upravnih odbora, a u koliko u načelu nebi bilo prigovora tome, to se ipak s druge strane, gori iztaknucim naputkom za te šumske odbore, istim dopitao prevelik djelokrug; djelokrug komu članovi iih odbora absolutno dorasli nisu. Pa dočim bi baš kotarskim šumarom,pozivom na ustanove §. 38. privremene naredbe od 4. ožujka 1871., najvažniji djelokrug u tih šumsko-upravnih odborih imao bio dopasti, to im se ipak u spomenutom naputku nedaje takav. Valjalo bi dakle u interesu stvari, spomenuti naputak čim prije svrsi shodno preudesiti. Sa šumskim gospodarenjem nedvojbeno je u tjesnom savezu nadalje i stanje lugarsko - čuvarskog osoblja. U tom pogledu pako valja prije svega iztaknuti, nevaljali dosadašuji običaj, po kojemu svaka šumsko - imovna obćina, bez obzira na veličinu šumskog posjeda, sama za se posebne lugare namješta i tobož uzdržaje, i to još biva gorje time, što se to osoblje svaki čas i po volji mienja. Primjerenim odmjerenjem plače i dopitanjem povećih srezova pojedinim lugarom, uklonile bi se po najglavnije mane u tom pogledu. Trebali bi nadalje s nadležue strane o tom nostojati, da upravno i čuvarsko osoblje bude redovito plaćeno, da mu se danguba itd. i sbilja dopitavala bude — za da onda i šumarsko - nadzorni organi, disciplinu, a i red službi uzpostaviti mogli budu. Time bismo bili na kratko iztaknuli stanje šuma t. z. urbarnih obćina u obsegu kr. podžupanije zagrebačke u sliedećem pako spomenuti ćemo sadržaj, jur više puta iztaknutog naputka za šumske odbore tih šumsko-imo\ niii obćina, 22 |
| ŠUMARSKI LIST 6/1883 str. 36 <-- 36 --> PDF |
— 298 — kakov no bi g. 1881. izdan po kr. podžupaniji zagrebačkoj, za da onda uzmognenio preći na razmatranje uprave obćinskimi šumami u starom provincijalu u obće. a poimence pako nastojati ćemo iztaknuti takodjer i ponajglavnije mane dosadanje šumske organizacije u tom pogledu, držeć da se takove nemogu nikada dosti naglašivati u javnosti — hoćemo li da i sbilja jednom i našemu stališu i zvanju, bolji dani budućnosti osvanu. II. Naputak za šumske odbore, šumskih imovnih obćinah u području k r. p o d ž u p a n i j e zagrebačke, izdan na temelju nai´edbe kr. zem. vlade od 4. ožujka 1871. broj 2144 ob upravi gospodarenja i uživanja obćinskih šumah. Člana k 1. Upravu i rukovodjenje poslovah odnosećih se na obćinske šume, rukovodi izabrani u tu svrhu U|)ravljajući šumski odbor; a taj je dužan sve poslove tičuće se obćinske šume obavljati, račune vrhu prijetka i izdatka odnosećih se na šumsko gospodarstvo, upravu i dohodke posebno voditi, te takove točno obložene po obćinskom poglavarstvu sastavljene i potvrdjene, koncem svake godine kr. podžupaniji na pregledanje i riešenje podnašati. Člana k 2. Izbor upravljajućeg šumskog odbora imade se javno iz sredine svih ovlaštenikah uz sudjelovanje obćinskog poglavavstva obaviti. Člana k 3. Upravljajući odbor sastoji iz četiri (4) lica, a u slučaju gdje više sela istu šumu posjeduju, imade se iz svakog sela po jedan odbornik izabrati, koji će ovlašćenike svojega sela u svijuh šumskih poslovah u šumskom odboru zastupati. Nakon izbora upravljajućeg odbora bira ovaj odmah iz sredine svoje svog šumskog predsjednika. Člana k 4. Izbor upravljajućeg odbora rukovodi obćinsko poglavarstvo. Izbor dotično izborni zapisnik imade odmah obćinsko poglavarstvo kr. podžupaniji na odobrenje i riešenje podnieti. Člana k f). Upravljajući šumski odbor bira se na tri (3) godine, te se mogu šumski odbornici samo disciplinarnim putem ođpustiti po nadležnoj oblasti podžupanijskoj a mjesto odpuštenih drugi izabrati. Izabrani šumski odbornici zavjeravaju se po kr. podžupaniji. Predsjednik šumskog odbora jest upravitelj, te će imovnu šumsku obćinu u svijuh javnih poslovah zastupati, on jt^dini prima novce uz prisutnost 2 odbornika, vodi račune vrhu pijetka i izdatka odnosećili se na šumsko gospodarstvo. Člana k 6. Šumski odbornici imadu šumskog predsjednike u svih poslovih kontrolirati a u interesu šumske imovne obćine uzajamno podupirati. Člana k 7. Dužnost upravljajućeg šumskog odbora, jest dobivene naloge kr. podžupanije, obćinskog poglavarstva i kotarskog šumara u pogledu uprave šumskog gospodarenja točno i bezodvlačno pod strogom odgovornošću primati vršiti. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1883 str. 37 <-- 37 --> PDF |
— 299 — Člana k 8. Troškove šumskog državnog poreza, uprave, čuvanja u svrhu šumskog gospodarstva nosi dotična imovna šumska obćina prema ustanovi članka 9 člana k 9- Za da se ovi troškovi pravedno namire po razmjerju uživanja šumskih koristih po pojedinom ovlašteniku imade se za šumsku pašu, žirovinu i. t. d. pristojba platiti, jer će time svaki onaj ovlaštenik koji se šumskom pašom, žiro vinom i t. d. koristi, po razmjerju takodjer i troškove nositi imati, dočim onaj ovlaštenik, koji se nemože šumskom pašom, žirovinom i. t. d. koristiti, neće ni nepravedna troška za neuživane šumske použitke nositi imati. Unišlim ovako novcem iniadu se svi troškom navedeni u članku 8. namiriti. Člana k 10. Vrhu vjerojatnih dohodakah i troškovah imade upravljajući šumski odbor sa obćinskim poglavarstvom za svaku godinu najduže do konca mjeseca listopada prediduće godine proračun sastaviti i kr- podžupaniji na odobrenje i riešenje podnieti. Člana k 11. Šumski použitci: šumska paša i žirovina dopušćeni .su u obćinskoj šumi samo u toliko, na koliko neprieče valjano plodjenje i gojenje šume samo pod stegami u §. 10. šumskog zakona propisanimi. Člana k 12. Za šumsku pašu, žirovinu ustanovljuje pristojbu upravljajući šumski odbor sa obćinskim poglavavarstvom , i zato se marha i svinje svakog ovlaštenika prije ugona u pašu, žirovinu im ide popisati, a ustanovljena pristojba unapried uplatiti šuin-;komu predsjedniku. Marha za pašu imade se mjeseca travnja, a svinje za žirovinn u mjeseca rujna popisati. U šumah, u kojih žirovina biti ima, prestaje paša svake vrsti marhe u polovici mjeseca rujna ; a žirovina počinia prvoga listopada. U slučaju kada bi žir za gojitbu potreban bio, izlučiti će kotarski šumar ona,j prediel šume, gdje će se žir brati imati. Člana k 13. Upravljajući šumski odbor .sa obćinskim poglavarstvom neka pristojbu od komada blaga ustanovi tako, da će dobiveni novac od šumske paše, žiro vine barma sve tekuće troškove namiriti moći. Člana k 14. Šumski použitci t- j . šumska pasa i žirovina, kojom se nebi šumska imovna obćina mogla ili htiela koristiti t. j . od istih ustanovljenu pristojbu ili procienbenu vriednost platiti, imade se uviek javnom dražbom prodati na korist imovne šumske obćine. Istim načinom unadu se svi ostali použitci šume na korist imovne šumske obćine unovčiti. (/lanak 15. Iz godišnje sječine ima se najprije podmiriti gradivo poti´ebno za gornju gradnju od kucah i štalah. Ovlaštenici, kojim je takova gradja potrebna, imadu to najduže do konca mjeseca srpnja upravljajućem šumskom odboru dotično obćinskom poglavarstvu prijaviti, koje će potrebu izviditi i po ponašastju gradivo dozvoliti ili uzkratiti i potvrdjenu molbu kr. podžupanije na odobrenje i riešenje podnieti. Da se sbilja potreboća gradjevnog drva u njegovoj množini prosuditi može, imade se uviek širina i dužina gradit se imajuće kuće ili štale u molbenici označiti. Ako preko ovako dozvoljenog gradiva u dotičnoj sječini, nebi bilo |
| ŠUMARSKI LIST 6/1883 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— 300 — dovoljno sposobnih stabalah za gradivo, iuiade se doznaka gradiva u pravednom razmjerju stegnuti. Kasnije stigavše molbe neće se u obzir uzeti. Sva za gorivo odredjena drva, razumievajuć ovamo i ogranke i sve ostanke od stabalali iinadii se izsjeći i posebno ciepanice i ogranci u hvatove, a sitnije grane u svežnje složiti i po tom ovlaštenikom pripadnost izdati. Poslenike za sjedenje i slaganje drvah u hvatove i svežnje dužni su ovlaštenici u razmjeru pripadajućih im drvah davati. Dobivena drva imadu se u roku od 1. studena do konca ožujka izsjeći i izvesti, i svi odpadci koji budućem podmlatku smetati mogu, imadu se odstraniti. Člana k 16. Lugare šumske bira upravljući šumski izbor, odbor ruko vodi obćinsko poglavarstvo, a izborni zapisnik imade se kr. podžupaniji na odobrenje i riešenje podnieti. Člana k 17. Plaće lugarom, ustanovljuje upravljajući šumski izbor sa ob ćinskim poglavarstvom nu dužni su oduoseće zaključke kr. podžupanije na odo brenje i riešenje podnieti. Člana k 18. Dužnost upravljajućeg šumskog odbora jest takodjer obćinske lugare nadgledati i u službi njima pripomoći. Člana k 19. Nagrade šumskim odbornikom ako izvan obsega obćine služ beno borave, pripada na dan 1 for., a u obsegu obćine 50 novč. Člana k 20. Višak novca dobivena šumskom pašom, žirovinom odštetom šumskih štetah itd. kad premašuje svotu od 100 for. i kad su svi redoviti izdatci namireni imade se pložiti privremeno u blagajnu kr. podžupanije dok upravi), šumski odbor sa obćinskim poglavarstvom u redovitoj sjednici za ključkom nerieši, u koju svrhu da se taj višak za šumsku imovnu obćinu ko ristno upotriebiti imade, nu ovaj zaključak imati će valjanost onda, kad po kr. podžupaniji odobren bude. Članak 21. U pravilu nije slobodno prodavati obćinsku šumu, a ni po jedina stabla bez dozvole kr. podžupanije dotično kr, zem. vlade. Člana k 22. Po priležećem obrazcu imade se dnevnik blagajne ovako voditi: U stupac „propisana dužnost" ima se svaki novčani dohodak po predmetu tekućim brojem provesti, da li on odmah uplaćen ili ostao na dugu. Novac, koj se odmah uplati, imade se u stupac „dužnost" i „primitak" provesti. Druge uplate provadjaju se kada se uplate. Isto tako se provadjaju izdatci dokazom na prilog (namira) u stupac „izdatak." Novci, koji na koncu godine na dugu ostaju, imade se uz dokaz priloga u dnevniku označiti, a isto toga u račun buduće godine provesti. Svaki propis dužnosti, svaka uplata i izplata ima se bez otezanja u dnev niku provesti. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1883 str. 39 <-- 39 --> PDF |
— 301 — Upravna obćina Šumska imovna obćina. Dnevnik blagajne vrhu šumskih dohodakah i izdatakah u godini 1883. l´ropisana Ostaje konc. Primitak Izdatak S. 1883. a KOX= r e đ. m. e t dužnost tovom novcu for. nč. for. ne. for. nč. for. nč. 1 Izkaz pristojbe ili (zapisnik prodaje) paše-56 — -— — 2 Izksiz pristojba ili (zapisnik prodaje) ži260 80 260 80 3 66 — — 4 -— — — 5 50 5 — -— — 10 — 6 Šumske šteto uslied odsude kr. podžupanije od dne 1883. br. 28 28 28 — — 7 20 a N dne 1883. Podpis šumskog odbora: Potv rda obe. p )glavarstva Već u prvom dielu te razprave naglasismo njeke ponajglavnijih manah ovoga naputka, te bi nam sada samo još tu činjenicu bilo spomenuti, da se u obće, kako to kod nas kod svih naredbah običajno, obćine žalibože slabo drže njegovih ustanova, ter je tako isti u praksi od slabe koristi, ma sve da u bitnosti i mnogu dobru u sebi sadržaje. (Dalje aliedi.) Omeđjivanje obćinskih šumah. Medju postojeće mane obćinske šumske uprave valja svakako ubrojiti takodjer i tu okolnost, da obćine redko kada točno poznavaju medje svojih šumah. Imenito to nalazimo tamo, gdje obćinske šume medjaše sa sumarni seoskim!, te spašnjaci ih inimi težatbenimi zemljami seljakah. Prioravanje i prikrčivanje obćinskog šumskog tla, u njekih je krajevih domovine, tako rekši na dnevnom redu. Posljedice tih odnošajah pako vele su žalostne. Ponajglavniji uzrok ovih obstojnostih pako jeste, kako rekosmo, vele manjkavo omeđjivanje tih šumah, a poimence i šumah urbarskih obćinah. |