DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1883 str. 30     <-- 30 -->        PDF

— 292 —


Gredica koja bi bila ´*/´* cm. debela, imala bi pako ll8"/o odpadka , a
gredica debela ´^´/le cm. lOO"/"-


Dakle još i kod II. razreda gredicah vidimo, da je postotak odpadka manji
uzet nego li je u istinu. Gredica pak ^"^jso cm. debela dala bi 76´5"/o a gredica
´"´/48 cm. 71 "/o odpadaka. Kod ove zadnje dvie vrsti gredicah ili takozvanih
„bordunalah" opažamo dakle baš protivno, t. j . da se upitni postotak veći zaračunava,
nego što odgovara zbiljnosti.


Moguće, da će tko primjetiti, da se gornje dobivene brojke odnose jedino
na duljinu od 5 m., te da su samo za istu mjerodavne.


No na otaj eventualni, u njeku ruku opravdani prigovor imamo to primjetiti,
da se tesana „prima-roba" dakle oštrosrha, jedino iz bokatih (voUholzig)
stabalah ili dielovah istih proizvadjati može. A varijacije obličnoga broja obzirom
na — prema stanovitoj svrsi svojstva čvrstoće — mienjajuće se dimenzije
debljine te naravno razmjerno i duljine gredice, nemogu nikada u takovih
konjičkih skokovih bivati, da se za njekoliko metarah veće duljine do 100"/,,
odpadkah dodje, izim da se sa stablom i mahovina na istom kubicira. Dapače
i naši prosti trgovci to već znadu, jer gdje je u kom sjeku većma čunjasto
stablovje, tu više vole da im se prerajerba na izradjenom materijalu obavi nego
na oblom deblu. Zar to nije da su već i oni izkusili blagodati ote „abderitske"
skrižaljke ? ´


Hoćemo li dakle da nam postotak odpadka odgovora svojoj nedvojbenoj
važnosti u kontroh, to se isti ustanoviti mora po fizikalnih i matematičkih
načelih, uzevši pri tome u obzir tehnička svojstva drva
kao i vrst robe i proizvodno orudje. Po ovih načehh točno — u koliko
se u šumarstvu o matematičnoj točnosti govoriti može — ustanovljeni
postotak odpadka odnosno varijacije istoga, bio bi od neprocienjive vriednosti,
barem za one šumske posjednike, koji u naprvo navedenom smislu kontrolu
voditi moraju.


A uza sve to bi se udovoljilo i načelu pravde, jer niti bi mogao pravedan
trgovac stradati a niti prodavače prevaren biti.


Gospoda profesori našega strukovnoga zavoda pako, veoma bi obvezali
naše šumske posjednike kao i šumare, da se late jednom takovih znanstvenih
nu po praksu vele potrebnih radnjah. Spominjem za oto gospodu profesore,
jer se oni na vrelu nalaze. A isto tako su oni za snanstvena iztraživanja si-
u prvom redu pozvani, a potrebite praktične podatke bi šumari rado pružili.


Konačno zaključujuć ovu razpravicu navesti mi je još i to, da sam čvrsto
uvjeren, da naši postotci odpadakah, odnosno varijacije istih nemogu slični biti
onim, što su ih možda Francuzi ili Njemci za svoje odnoiaje ustanovili, ali da
nikako istovjetni nisu, niti da se po istomu zakonu niienjaju kao oni, koji bi
nama dobro došli.