DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1883 str. 29 <-- 29 --> PDF |
— 291 — biti ih možemo najviše 5-5 komadah, pošto je širina okorka na raznoj površini 15.28 ctm. Njihov sadržaj iznaža . . 0.26 kbm. Od ostalih 13 komadah dasakah — račimajuć aritmetičkom sredinom — imati će najužje 19-13 cm. a najširje 39.32 ćm. Njihov sadržaj iznaša 0.39 kbm. Ukupni sadi´žaj svih dasakah je dakle 0-65 kbm. Po navedenoj skrižaljci mora kod proizvodnje ovih dasakah 40´´/o odpadka biti. Priračiinaju li se ovi kubičnom sadržaju robe, to bi se ovoliko dasakah moglo dobiti iz trupca, koji bi imao 0.98 kbm. ih koji bi bez kore 53.5 cmt. u srednjem promjeru imao. Sada bi kontrolni činovnik po uvedenom običaju 7 dasakah od loMje vrsti ili onih 5 boljih pravom zdravom konzumentu zaplieniti dao ; dočim pravo stanje stvari ovako izgleda: Odbijemo li kubični sadržaj robe od kubičnoga sadržaja obieljenoga trupca, to ćemo dobiti kubični sadržaj odpadakah, koji dakle u ovom slučaju 0.07 kbm. iznaša. Ako hoćemo sada ove odpadke prama robi u postotcih izraziti to će biti postotak odpadka 9 ili drugimi riečma: kod proizvodnje gornjih dasakah imati ćemo 9 ili uzevši u obzir nepodpunu točnost računa najviše 10"/o odpadakah u pilotini i okorcih. Sličnim računom moglo bi se i kod druge piljene robe absurdnost ove skrižalje dokazati, kao n. pr. kod Ijestavah gdje postotak odpadka mora veći biti nego kod dasakah, a iz gornje skrižaljke vidimo da je manji od onoga što je za daske ustanovljen. A napokon, imamo još i to primjetiti, da postotak odpadka ni kod različitih vrstih Ijetavah nemože jedan te isti biti. Prodjimo sada na tesanu robu, da i ujedno završimo istom. Na prvi pogled opažamo, da je i ovaj dio skrižaljke, koji je za teševinu udešen, već s toga jako manjkav, što su vrsti robe po njekomu do sada nepoznatomu pravilu razredjene. Skrižaljka nesmije imati skokovah, tu je svaka stavka, svaki broj, proiztičuć iz same naravi dotične stvari neobhodno potreban sve dotle, dokle podatci sami ne predoče promjenljivost zakona, što ga skrižaljka predočiti smjera. Gospoda, koja su ovu »križaljku sastavljala, mnogo bi korektnije bila postupala, da su pojedine vrsti razlučila po dimenzijah merkantilnih, te i)0 dimenzijah, koje uvjetuje tehničko svojstvo „čvrstoća" u svojih raznih oblicih ili smjerovih, jer bi tako odpadke onih \Tstih predočili, koje se najčešće proizvadjaju. Osim ove mane, čini nam se, da su i sami postotci sumnjivi. Pokušajmo to primjerom izpitati! .\k() bi htjeli otesati gredicu 5´0 m. dugu a ´"/´* c-^^- debelu, to bi za tu svrhu trebali komad debla, koji bi 5´0 m. dug bio, te koji bi na gornjem (tanjem) kraju 21 cm-u promjeru imati morao. Tjelesni sadržaj toga komada bio bi 0´23 kbm. Sama gredica pak imala bi O´IO kbm. a priračunavši joj još 357" u ime odpadka, iznašala bi najviše O H kbm. dočim faktični obračun ovako izgleda: Ako se od kubičnog sadržaja debla koji je 0-23 kbm. odbije kubični sadržaj grede koji je 0-10 kbm., to nam razlika 0-13 kbm. predočuje tielesnu sadržinu odpadakah, koji predstavljaju ne 357o od drvne mase robe, nego 130% |