DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1883 str. 28 <-- 28 --> PDF |
- 290 — Kako se to iz skrižaljke vidi kod duge i šimle postotak odpadka je jedan te isti, bez obzira na vrst drva i stojbinske oduoJaje u kojili je isto odrastlo, bez obzira da li se drvo sječe u ljeti ili po zimi i bez obzira da li se roba prostim ili savršenim oradjem proizvadja, jesu li radnici manje ili više vješti itd. Nitko neće tvrditi, da se n. pr. hrastovina ili bukovina laglje ciepa od ele ili omorike, naprotiv pravilo je, da drvo koje se laglje kala, kod kalane robe, manje odpadakah daje, nego ono protivnoga svojstva. Ovo važi ne samo za nuance kalavosti unutar jedne te iste vrsti drveća, nego i za obću klasifikaciju kalavosti izmedju raznih vrstih drveća. Veća cobarencija drvnih vlakanacah zahtjeva i veću silu za ciepanje, a sa veličinom te sile stoji u pravom razmjeru rizike za kakvoću i kolikoću robe. Ili drugimi riečima; što se drvo teže ciepa, tim više odpadakah daje. Nadalje, da se svojstvo kalavosti sa stojbinskimi odnošaji takodjer mienja suvišno je dokazivati, isto tako da se duga i široka roba u ljetu laglje ciepa nego po zimi, dapače da u strogoj zimi to svojstvo sasma i izgubi. A savršenijim orudjem usavršava se i proizvadjanje — to je narodno-gospodarstveno načelo — a usljed toga reduciraju se i odpadci. Prema rečenomu ravna se dakle i procenat odpadka. Koliko dakle ima smisla, po ovomu u skrižaljci stereotjpnom postotku kontrolirati proizvodnju, neka izvole sami čitaoci prosuditi. Konačno imamo još i to primjetiti da nije pravo ni to, što se duga i šimla, različite dvije vrsti robe u jednu te istu klasu obzirom na kolikoću odpadakah uvrstjuju. Vesla i vratila takodjer su proizvodi potičući od ciepkoga drveća, dakle i njim gornja s počitanja pripisati možemo. Kod vratilah napose i to još opaziti imamo, da se kolikoća odpadakah prema duljini i debljini robe znatno mienja. Ako se proizvadjaju n. pr. vratila od 2-10 mt. duljine a ´-/12 cm. debljine, to mora znatno manje odpadakah biti, nego ako bi se pravila vratila 2´10 ctm. duga a V cm. debela. Slično je i kod vesalah. Da vidimo sada kako stojimo sa postotkom odpadka kod piljene robe! Kolikoća odpadakah može se ovdje prilično točno samim računanjem opredieliti. Pokušajmo to! Uzmimo da je trupac kojega na daske piliti hoćemo 4-0 mt. dug a 50 cm. debel sa korom, to je njegov sadržaj 0-7´J kbm. Oguli li se kora, koja je recimo 1 ctm. debela, to će trupac od svojega srednjega promjera 2 cm. izgubiti, te samo 48 cm. debel biti, a sadržaj će mu iznašati 0´72 kbm. Po poznatoj formuli: —-—-— u kojoj znači B srednji promjer trupca, s debljina okorka (Schvvarte), h širina izprečca (Schrank) pile, a d debljina daske; daje se lahko izračunati koliko ćemo iz toga našega trupca dasakah dobiti moći. Kecimo, da će nam okorci — kako je to već u običajeno 2-5 cm. debeli biti, izprečac pile daje 2-5 mm., a da hoćemo proizvadjati daske 2-6 cm. debele. Substituiramo li ove vriednosti u gornji obličak, to nam je broj dasakah 18.5. Pokušajmo sada kontrolirati proizvodnju sa postotkom odpadka za daske do 2´6 ctm. debele, iz gornje skrižaljke. Najširije daske moraju biti 45´50 ctm. a do |