DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1883 str. 25 <-- 25 --> PDF |
— 287 — te pruge, za osjeguranje svoga nasipa svojim troškom sagraditi prije spomenute drvolovku. Odavle vozismo se opet kolima u Gštatterbodeu gdje odpočinusmo, a posije objeda podjosmo u bližnje sjemenište gdje vidismo sasma sitne ponikle ariše u napunoj sjetvi, koja je prije 3 tjedna bila obavljena. Omorike presadjene, u redovit takodjer liepo uspjevahu. U sjemeništu ovom počine znatne štete mrmci (Grjllus grjllotalpa), a od pticah gorske zebe. Vanjskim pako branjevinam i mladim nasadom počine pako jeleni u strogoj zimi, obršćivanjem vršnih pupoljakah baš veoma znatnih štetah. Pogledasmo si jošte skladište drva, te malu bolnicu u kojoj se onesrećenim radnikom i drvarom prva pomoć pruža, te se vratismo natrag do željezničke postaje uGštatterbodenu, a odavle dodjosmo pod večer željeznicom u Admond. Drugi dan dne 27. svibnja razgledasmo na poziv nadšumara Pachmajera u nadšumarskom uredu nalazeće se tlo i sastojnovide te šumske mape i razne nacrte o šum. prevozilih, sve veoma liepo i pomno izradjene radnje. U pogledu šum. knjigovodstva te zaračunavanja tvarih i novca pokazivao nam je nadšumar sve potrebite knjige i izkaze, kojima se uz dosta obsežno poslovanje izkazuje osobita točnost. Ukupna imovina toga šum. upravnoga kotara iznaša po zaključenom inventaru od godine 1882. 468.616 for. Svaki se mjesec zaključeni novčani dnevnici oda.´alju na pi´osudjivanje i potvrdu k šumarskomu ravnateljstvu nalazećemu se u mjestu Weyeru. Poslie toga pogledasmo si jošte veliku parnu piljanu u Admondu, koje su vlastnici Bečani Gerstle i Obermajer. Piljana je ova najveća što ju prigodom ekskursije naše vidjesmo. Imade velikih 7 jarmovah (Gattersiigen) a u pojedini jaram dade se poredati 26—28 pilah (Sageblatter), koje tada iz jednoga debla isto toliko dasakah izrežu. Parni je stroj uredjen na 100 konj. silah, nu radi obično samo sa 60 konj. silah. Od te piljane vode željezne tračnice do rieke Ennse, a tovarni vagon ili kola upuštaju se tračnicami posve u vodu. Kad su radnici drva nakladali, vuku se uzetom od parnoga stroja, natovarena kola od velikoL:a stovarišta kraj piljane i tako se postupak opetuje. Na dan izpili ta piljana do 350 debala, a prije napomenutim! koli digne se iz vode njih do 500 komada. Od znamenitostih mjesta Admonda valja napomenuti, veliki starodavni i liepo uredjeni samostan Benediktinacah. Pogledasmo si krasnu veliku u gotičkom stilu gradjenu crkvu, u kojoj imade divnih rezbarijah u limbovom drvetu. Vidismo veliku salu istoga samostana, 100 koračaja dugačku, u kojoj je smještena knjižnica a u njoj preko 80000 raznih svezakah i do 800 kom. veoma cienjenih rnkopisah 10, 12, 13 i kasnijih stoljećah. Ovu knjižnicu najvećim naporom jedva spasiše god. 1863., kad je silni požar pol Admonda upropastio, dočim je crkva i jedan dio samostana morao se na novo graditi. Poslie podne razvidismo jošte liepu okolicu Admonda, te bi time prava naša ekskursija bila dovršena. |