DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1883 str. 13     <-- 13 -->        PDF

— 275 —


Nadzor tih ustanova podpađa šumarsko-lugarskom osoblju, žanđermeriji,
financijalnoj i carinskoj straži, okružnim i obćinskim organom sigurnosti, te su
posjednici lovnih karta dužni takovim na zahtiev te karte predočiti.


Tim bismo bili na kratko spomenuli sadržaj važne te naredbe, kojom su
do dalnjeg, uredjeni odnošaji lova u zaposjednutih zemaljah.


Pougljivanje u banskoj Krajini.


Po nadšumaru 0-. :E=a,"a.2ii.


U „Oesterreichische Vierteljahresschrift" svezak III. nalazimo članak gosp.


G. Pauze, nađšumara u Petrinji, pod naslovom: „Der Holzkohlungsbetrieb bei
der Tergover Eisenhuttenge\verbschaft im Banaldistrikt" kojega sadržaj, u interesu
naših čitalaca eto u prevodu saobćujemo, kako sliedi:
U romantičko-idilično ležećoj kotlini Une, pogranične rieke s Bosnom i
bivšom II. banskom krajiškom pukovnijom, leže slikovito se prikazujuće industrijalne
oaze, željezane Bešlinac i Tergove, ta jedina indiistrijalna poduzeća tog
okružja, ter jedina mjesta potrošbe drva za 49.5000 rahh obkoljujućih ih planinskih
šuma.


Uslied posebnih odnošaja, vladajućih u netom materi zemlji, utjelovljenom
krajiškom području; slabo se mogaše tamo razvijati industrija, tako, da i ono
malo željezana i ugljevika, tek u najnovije doba zametnuto. Trgovska željezana
biti će prema tome jedna od najstarijih rudokopja tog diela domovine, utemeljena
bo bi god. 1805., dočim susjedno, tek pol sata udaljeno rudokopje Bešlinac
istom god. 1863. otvoreno.


Pa ipak te rudane, svojimi radnici, radnjom i novcem oživljuju, čitav taj
inače samotni gorski kraj. Kako u kućama, tako u rudokopju i u šumi, one
tek probudjuju žiteljstvo iz letargije, pobudjujuć ga na radnju, ter po tome
i doprinašajući mnogu k podizanju blagostanja i narodnog bogatstva.


Šumara ipak samo jedan učin prije svega zanima, i to učin, koji je u najtjesnijem
savezu s obstankbm tih rudana, a taj je pougljivanje drva i potrošba
ugljena u željezani. Ugljevnike te potražiti ćemo sada u zelenoj gori. za da
razgledamo, što se oko njih radi i sgadja, za da se upoznamo s načinom, kakvim
se u tih strana običaje pougljivati drvo, — a poznata je stvar, da ma
sve da se u načelu i svagdje jednakim načinom drvo u ugljen pretvara, ipak
svaki kraj svoje osebujnosti i u tom pogledu pokazuje.


Godine 1805 dakle sklopi c. kr. ministarstvo rata, kano ti vrhovna za
onda krajiško-šumarska oblast, sa željezanom u Tergovi ugovor za dobavu
ugljena. Tad dodjoše u te krajeve prvi drvari i ugljari, po svoj prilici iz „Kranjske",
kao što to još i danaske biva, za da ožive ovdašnje prašume, po kojih jedva
da je do onda i tutanj sjekire ječio. Tada počeše obarati silne i prastare lukve, pod
kojimi, tek pre njekoliko godina nestalo hajdučtvo, mnogu veselu užinu sprovede.




ŠUMARSKI LIST 6/1883 str. 14     <-- 14 -->        PDF

— 276 —


Okupacija Bosne kao i dogradnja željezničke pruge Sisak-Dobrlin uzrokom
su, da je do onda toli živahna cesta preko Samarice, vodeća do 25´6 kil. šumom,
sada tek samo još od pojedinih putnika i ugljara pohodjena. Cesta ova vodi
takodjer i do prije spomenute željezane u Trgovih. Željezana ta, akoprem maleno
poduzeće, radi ipak kroz čitavu godinu istom mjerom, nu ipak sve da i jesu
strojevi preudešeni prema zahtjevom novije dobe, to ista ipak nemože konkurirati
s željezanom u Bešlincu, koja imade parostroja najnovijeg sustava, dočim ova
radi vetrenjaćom i vodenom snagom, koja skoro ´/* godišta nedostaje, usljed
tuj vladajuće suše, za ljetne dobe.


Uzprkos toga nesmijemo prešutiti, da maleno poduzeće u Trgovih relativno
unosnije, od elegantno i skupocieno znatno većeg poduzeća u Bešlincu,
pošto je proizvodnja ovdje znatno skuplja, nego li u Trgovi, gdje sve činovničke
i upravne poslove jedan jedini, a uz to vele uputan činovnik rukovodi. Oba
se poduzeća medjutim natječu svojimi surovinami na trošak šumarstva, što jasno
dokazuju ugovori zajamčene nizke ciene, za dobavu potrebitog drva, i tim
osjegurana mogućnost jeftine proizvodnje uglevlja. Tako plaća n. pr. željezana
u Tergovih za kubični hvat drva za ugljevnik 70 nvć., za kubični hvat gradjevnog
drva 1 fr. 5 nvč., a bakrana u Bešlincu za jedan bečki hvat bukovih
gorivnih drvah 70 nvč. a za kubičnu stopu gradje 10 nvč., dočim sadanja ciena
drva na panju iznaša, za hrastovnu cepku 7 fr. 50 nvč., a za laktovinu i
drugu hrastovu gradju po kbm. 5 fr. 38 nvč. do 4 fr. 44 nvč., a 47—35 za
bukovo gorivo, a 35—27 nvč. za gorivo hrastovo, briestovo i kestenovo.


Poprečna godišnja potrebština ugljena tih željezana iznaša u okruglom 9000
Vorđernberžkih bačava, uz poprečnu godišnju produkciju od circa 5000 bečkih
centi sivog surovog željeza, tako da proizvodni troškovi za jednu centu iznašaju:


2-4 bečkih centi rude loco željezane po 22 nvč. čini 52*/´io nvč.


8´8 kub. stopa drvnog ugljena „ „ 9 „ „ 79^10 „


0-5 centi vapnenca ... . „ 13.5 „ „ OB´^/´io „


nadnice . . , 12 „


režija 07 „


ini troškovi 02*/io „


Čini ukupno 1 fr. 60 nvč.


Za dobe sjeće, koja se ovdje tečajem razdobja od listopada do travnja
obavlja, iznaša godimična sjeća na gori spomenuto poduzeće poprečno 5000
prostornih metara bukovine i nješto kestenovine, dočim poduzeće u Bešlincu
oko 20—40000 prostornih metara potrebuje. Drvo se slaže u slojevih od 1
met. visine i 1-5 met. dubljine, te se tek po obavljenom preuzeću, odvaža na
ugljevišta. Dovažanje do ugljevišta biva na malenih ručnih sanah, a pošto se
ugljevišta obično u blizini samih sječinah nalaze, to netreba ni posebnih puteva
za izvoz, već se ovi samo na brzo i primjereno kratkoj uporabi uprihće u toliko,
da se izvoz sanama takodjer i za ono doba, kad neima sniega omogući.
Sane su dugačke do 2 met., a široke 75 cmt. težina istih iznaša u suhom
stanju 25´68 kg. Sane si te drvari zgotavljaju sami u šumi iz bukovine. Jedan




ŠUMARSKI LIST 6/1883 str. 15     <-- 15 -->        PDF

— 277 —


drvar može 14—16 vozova drva na dan do ugljevišta spremiti. Prazne sane
nosi radnik opet do sječine na plećima. Putevi i sanici imadu obično pad do 25"/«.
Kad je drvo na sječina do ugljevišta odpremljeno, laća se drvar posla


ugljara. U načelu se ovdje po alpinskom načinu drvo pougljiva.


Ugljevnici imadu obično visinu od 3´5 met., uz promjer temeljnice od
75—ir5 met. kako već prema odnošaju teraina; te prema tomu sadržinu od
104—250 kub. prostornih metara. Ugljevište nije uzvisito, a vrlo je riedko
potrebno pripraviti ga u toliko, da se nepropustnom naslagom ilovaće obije.
Isto tako neprave ovuda ni običajno premostjenje, već se ciepanice jednostavno
slažu na trešće i daščice, okolo se ugljevnik obloži složajem klipovja, u debljini
od 0´50 met.


Drvo se slaže obično u dva reda odnosno sprata, dolnji sprat visok je
obično 1.50 met., — na ovaj dodje onda drugi i napokon pokrov od manjih
komadića drvlja.


Čitav se onda složeni ugljevnik pokrije pokrivalom, od papratih i stelje, a
na ovo dolazi onda zbug, koji je pri zemlji 30, gori na čelu ugljevnika pako
20 cmt. debel. Ovaj se pokrov nastoji vazda uzdržati vlažnim, ter se obije, a
često, osobito kod većih ugljevnika, još i stupovjem učvrsti.


Ugljevnici se zapaljuju s gornje strane , ter se onda stožer po malo izpunjuje
ugljevnom prašinom.
Palenje ugljenika traje, kako kad, prema vremenu, 16—28 danah, vadjenje
ugljena i gašenje pako 3 dana.


Proizvodnja ugljena jest sliedeća:


Jedrina ugljevnika, objama od 250 prostornih met. ili 187´5 čvrstih met.
drva zaprema uz obično slaganje BO^/o ciepanica i 20 "/o klipovja, a težina jednog
prostornog metra drva iznaša poprečno 460 kg. u suhom stanju. Težina tuj
proizvedenog ugljena iznaša po kubični metar 99 kg.


100 kim. drvne gromade, daju 62 km. ugljena; a 100 kg. drva (6´38 c´)
0-201 km. ili 19-9 kg. ugljena.
6´82 prostor, metara, ili ti jedan kb. hvat drva daje 16´6 vorderberžkih
lagva iliti 6 hektolitara ugljena. Jedna vorderberžka bačva ugljena važe 25 kg.
Polag težine dobiva se dakle 20—2r5´´/o ugljena.


Gubitak kod prevažanja običnim šumskim puiem u daljini od 42 kilometara,
iznaša 2´67o.
Proizvodni troškovi iznašaju, za jednu bačvu ugljena (uz predmjevu, da se
iz jednog hvata drvlja 11 bačava ugljena proizvede):


Šumska taksa po hvat 61 nvč.
Izradba drva 1-40 „
Izvoz do ugljevišta 80 „
Plaća ugljarom 1.98 „
Priprema ugljevišta, suše i puteva ... . 49 „
Režija 22 „
Dovoz do željezane 2.20 „


Ukupno 7.70




ŠUMARSKI LIST 6/1883 str. 16     <-- 16 -->        PDF

— 278 —


iliti za jednu bačvu 70 nvč. a po hetolitar 24 nvc. Ovaj se uspjeh može u
toliko označiti povoljnim, u koliko se isti na uštrb šumskog prihoda, kako to
jur prije iztaknusmo polučuje, ter koja okolnost omogućuje da se ovdašnje že-
Ijezane uspješno s onimi u Štajerskoj natjecati mogu, nu napokon bi silne drvne
gromade ovdašnjih šuma još i u većoj mjeri propadale, da neima tih koristnih
poduzeća u tom kraju, pa zato ni ne zavidjamo kad si drugi skromnom rentom
svoje glavnice uz naše uglavničuju.


Izvješće*


o
poučnom putovanju sa slušatelji šumarstva na kr. gospodarskom i šumarskom u6ilištu
VI Križevcih, u mjesecu svibnju 1883 god. po gornjoj Štajerskoj.
Šumarski odnošaji velegorja susjedne nam pokrajine Štajerske, pružaju
obzirom na način gospodarenja šumami toli zanimivih, kao i obzirom na uporabu
i izvoz šum. proizvodah toli važnih predmetah, da je poznavanje i rukovodjenje
istih i za šumara u gorskih krajevih Hrvatske od najveće važnosti.


Ovogodišnja šumarska Ekskursija proputovav dakle gornju Štajersku, i to:
kroz šume državne i one austrijskoga alpinskoga montanskoga družtva, imadjaše
liepi cilj pred očima, koj je obzirom na razpoloživo vrieme putovanja i
izpunjenje točno ustanovljena programa zaista i postignut.


Dne 20. svibnja o. g. krene 11 slušateljah šumarstva pod vodstvom podpisatoga.
željezničkom prugom Križevci-Zakanj do Gradca, gdje se je prenoćilo«
Dobrovoljno se je ovogodišnjoj ekskursiji pridružio profesor Hlava. Dne 21.
svibnja rano jutrom ostavismo Gradac te stigosmo pod večer u mjesto Neuberg,
revir jedan tamošnjih državnih šumah, odakle je prava državna ekskursija sliedećega
dana 22. svibnja započela, pod dobrohotnim vodstvom drž. nadšumara
gosp. Germershausena.


Mjesto Neuberg leži u kotlini, okruženo naokolo visokimi planinami, koje
bijahu na vrhuncih još pokrite sniegom, te oštrim studnim podnebljem posvedočava
to mjesto svakomu stranomu šumaru, da je tamo uzgajanje šumah
tegotno.


Što se tiče splavljanja drva po vodi, primjećujemo unapred, da bijasmo ove
godine tako sretni, transport drva po raznih potocih i riekah gornje Štajerske
vidjeti u najvećem obsegu. Nedaleko samoga mjesta Neuberga eto nas kod
drvo lovke (Fangrechen) načinjene u potoku Miirzi, koja imade tu svrhu, da
drvo ploveće potokom zaustavi i uvadja u tocilni kanal, odakle opet radnici
drvo posebnim! kukami vade na stovarišta drva, a kasnije kod ugljevišta pougljene.
Do drvolovkah ovih manje vrsti, dopiru samo manji jedan metar dugački
trupci i cjepanice, koje su jedino opredieljene za pougljivanje.


* Ovo je izvješće visoka kr. zemalj. vlada odpisom od 9. kolovoza t. g. br.
31714 odstupila družtvu na uvrstbu u „Šumarski list". Opaz. Ured.