DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1883 str. 13     <-- 13 -->        PDF

— 275 —


Nadzor tih ustanova podpađa šumarsko-lugarskom osoblju, žanđermeriji,
financijalnoj i carinskoj straži, okružnim i obćinskim organom sigurnosti, te su
posjednici lovnih karta dužni takovim na zahtiev te karte predočiti.


Tim bismo bili na kratko spomenuli sadržaj važne te naredbe, kojom su
do dalnjeg, uredjeni odnošaji lova u zaposjednutih zemaljah.


Pougljivanje u banskoj Krajini.


Po nadšumaru 0-. :E=a,"a.2ii.


U „Oesterreichische Vierteljahresschrift" svezak III. nalazimo članak gosp.


G. Pauze, nađšumara u Petrinji, pod naslovom: „Der Holzkohlungsbetrieb bei
der Tergover Eisenhuttenge\verbschaft im Banaldistrikt" kojega sadržaj, u interesu
naših čitalaca eto u prevodu saobćujemo, kako sliedi:
U romantičko-idilično ležećoj kotlini Une, pogranične rieke s Bosnom i
bivšom II. banskom krajiškom pukovnijom, leže slikovito se prikazujuće industrijalne
oaze, željezane Bešlinac i Tergove, ta jedina indiistrijalna poduzeća tog
okružja, ter jedina mjesta potrošbe drva za 49.5000 rahh obkoljujućih ih planinskih
šuma.


Uslied posebnih odnošaja, vladajućih u netom materi zemlji, utjelovljenom
krajiškom području; slabo se mogaše tamo razvijati industrija, tako, da i ono
malo željezana i ugljevika, tek u najnovije doba zametnuto. Trgovska željezana
biti će prema tome jedna od najstarijih rudokopja tog diela domovine, utemeljena
bo bi god. 1805., dočim susjedno, tek pol sata udaljeno rudokopje Bešlinac
istom god. 1863. otvoreno.


Pa ipak te rudane, svojimi radnici, radnjom i novcem oživljuju, čitav taj
inače samotni gorski kraj. Kako u kućama, tako u rudokopju i u šumi, one
tek probudjuju žiteljstvo iz letargije, pobudjujuć ga na radnju, ter po tome
i doprinašajući mnogu k podizanju blagostanja i narodnog bogatstva.


Šumara ipak samo jedan učin prije svega zanima, i to učin, koji je u najtjesnijem
savezu s obstankbm tih rudana, a taj je pougljivanje drva i potrošba
ugljena u željezani. Ugljevnike te potražiti ćemo sada u zelenoj gori. za da
razgledamo, što se oko njih radi i sgadja, za da se upoznamo s načinom, kakvim
se u tih strana običaje pougljivati drvo, — a poznata je stvar, da ma
sve da se u načelu i svagdje jednakim načinom drvo u ugljen pretvara, ipak
svaki kraj svoje osebujnosti i u tom pogledu pokazuje.


Godine 1805 dakle sklopi c. kr. ministarstvo rata, kano ti vrhovna za
onda krajiško-šumarska oblast, sa željezanom u Tergovi ugovor za dobavu
ugljena. Tad dodjoše u te krajeve prvi drvari i ugljari, po svoj prilici iz „Kranjske",
kao što to još i danaske biva, za da ožive ovdašnje prašume, po kojih jedva
da je do onda i tutanj sjekire ječio. Tada počeše obarati silne i prastare lukve, pod
kojimi, tek pre njekoliko godina nestalo hajdučtvo, mnogu veselu užinu sprovede.