DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 5/1883 str. 62     <-- 62 -->        PDF

— 260 2.
Treba zagajivati kraa tako, da i ljudi živi budu i da di-vlje raste.
;j. Za obstojciJo šume treba zakon šumski malo mekše tumačiti, nego li j« pisan.
4. Cesarska vlada, koja milijune troši u željeznice i druge stvari, nego odkupi
velike goline na krasu od privatnih Ijudih i od obćinah, pak neka ih zagajiva i u
najoštriju zabranu postavi.
Kako državne oblasti nadzor nad kraškimi šumami vrše i kako zabrane provadjaju,
znade najbolje onaj koji onuda živio. Pa zato i pravom kaže narod tamošnjih krajevah,
ua račun našega i naše djece želudca (da života) ne smije se kras zagajivati!


Država neka traži drugdje vrelo, gdje bi puk dobivao zasluge i tim manje zalazio
u obstojeće šume. Neka vlada daje novca za velike vodnjake (kale i šteruc), jer
kako znamo na krasu neima izvor voda — neka vlada gradi toli nuždnc ceste, da si
narod štogod zaslužiti može, i tim da ga odvi´nc od dosta zamašne ugljarije i inakog
sjećenja šumah. Tako sudi kraški puk o sebi, tako shvao´a on kraško pitanje, i preko
toga bistrim gleđom promatra on budućnost kraških obitaocah. M. C


Trgovina sa hrvatskim drvom. Vadimo iz ,,Nar. Nov.", godine 1881. izvezeno
je u Trst 90 milijunah kilograma hrastovih dužicah većim dielom iz Hrvatske i
Slavonije kroz Sisak i od postajah ugarske državne željeznice. Nu ovaj golemi promet
u Trstu silno je popustio od g. 1882., a to je uslied vanređnih provoznih pogodnostih,
koje je ugarska vlada znala izvojštiti građu Rieci.


Za ovu godinu dolaze znamenite naručbine iz Fraucezke, Algira, Grčke i Korzike,
nu tršćanske kuće neimaju nađe, da će ta roba prolaziti kroz njihove ruko, pošto je
razlika kirije naprama riečkoj tako velika, da slaba korist kod „švclera" nemože da
podnosi taj višak troška. Prije stajala je vozarina od Zagreba do Trsta for. 38"80,
dočim sada stoji for. 4790 . Po današnjem cieniku plaća se iz Zagreba na Kieku for.
38 80, a u Trst for. 47-90, iz Velike Gorice na Rieku for. 49, u Trst for. 58-10,
iz Siska ua Rieku for. 65-— , u Trst for. 74-10. Jošte veća razlika, nego što je
vozarina od Zagreba do mora, postoji na dalnjoj prugi ugarske državne željeznice;
naime od Dugogsela do Rieke for. 41-40 — do Trsta for. 54-70, od Križevca do
Rieke for. 45-50 — do Trsta for. 61-80, od Osieka do Rieke for. 106-10 — do
Trsta for. 144-90.


Ovo se godine nadaju trgovci s drvi dobru poslu, budući da se drva puno traži,
pak su i cicne poskočile.


Mi smo u prijašnjem broju ovoga lista takodjcr bili iztaknuli, da promet na Rieci
nadmašuje onaj u Trstu. Mnogo se gradje iz Hrvatske izvaža. Tako smo vidili na postajah
Vrbovsko i Delnic« preko 40—5 0 hiljadah hi-astovih švelerah. koji dolaze s onkraj
Kupe. Sve to ide u inozemstvo, pak neznamo nije li se koji hrvatskih trgovacah dostao


72.000 željezničkih podvalah za đružtvo željeznice Mazzia Aquilas u Španiji. — Ugledan
trgovac vješto nam nedavno u jednom domaćih glasilah orisao našu trgovinu sa liesom:
Šume su opustošene, trgovci se ncpodižu do li onih, koji hrastovom dugom rade. Naprotiv
u Trstu, Marsolju i drugih tržištih, gdje našu gradju prodajemo, naši kupci i
preprodavci napreduju i stiću znamenit imetak, vađeć korist izključivo od naše radnje.
Krivnju u tom nose sami naši trgovci, jer nepaze, da robu na svoje vrieme kupuju, i
da ju opet u sgodno vrieme prodaju.
Ciena je liesu mala, i tako onaj proizvoditelj, koji je veliki dobitak računao, vidi
se na jednom prevarenim. Ali on hoće dobitka. Radi na veliko, šume se haraju, a
dobitak jedino vuku kupci onih velikih tržištah. Neka se uemisli dakle, da naša trgovina
tako sjajno cvate, ako su nam tržišta i puna. Na dobar posao nemože se takodjer
sigurno računati, jer su trgovinske ciene promjenljive. M. C.


Molba hrvatskim šumarom! G. Milan Crnković, šumar u Mrkoplju, upravio
je putem javnih glasilah, na hrvatske šumare molbu, da mu obzirom ua to, stoje nakan
napisati knjigu „Tehnologija drvah i uporaba šumah", izvole saobćiti, kakove