DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1883 str. 34     <-- 34 -->        PDF

— 232 znameniti
popis je onaj od g. 1805., izveden po zakonu ugarsko - hrvatskoga


sabora, izključujućim od popisa svećenstvo i plemstvo. Pravi statistićni materijal


pako dobivamo u Hrvatskoj tek početkom sadašnjeg stoljeća.


U ovo doba nalazimo veliki dio hrvatskoga naroda i zemlje pod upravom
vojničkom, sačinjavajuć tako zvanu vojnu Krajinu. Oblasti te vojničke Krajine
pako nastojahu vazda revno o tom, da upoznaju i prouče taj dio zemlje. Osobito
se pako u tih stranah sdušno vodila statistika pučanstva, odnosno napučenosti,
a kraj nje dakako i fizikalni zemljopis krajiškog teritorija. Istodobno izmjerivanje
krajiških zemlja i izlučivanje pojedinih selišta, odnosno zadruga, na temelju
katastralne izmjere, bijaše uzrokom, da je pojedincem bilo moguće sastavljati
jur i poveća diela o vojnoj Krajini s gledišta statističnoga.


Tako napisa g. 1817. do g. 1823. C. B. Hietzinger djelo „Statistik der
Militargrenze, 2 Theile, ´VVien", koje se osniva ponajviše na podatcih popisa g.
1816. i 1817. i izmjere zemlje od g. 1810. do 1812.


Uz ovo djelo dvorskog savjetnika Hietzingera izdano bi početkom ovoga
stoljeća još jedna znamenita statistična knjiga, koja nam u mnogom još i dan
danas služi za upoznavanje tadanjih krajiških odnošajah, a to je djelo od g. I.


A. Demiana
„Statistische Beschreibung đer Militargrenze", Wien 1806.
Nješto kasnije, naime g. 1846., nalazimo već i o Dalmaciji njeke statističke
podatke u djelu „La Dalmazia descritta dal professore Dottor Francesco Carrara
con 48 tavole miniate repressentati i principali costunii nacionali" Žara 1846.
Akoprem je to djelo profesora Carrare strogo uzeto geografija, to ipak u njemu
i znamenitih statističnih podataka nalazimo.
Krvavom i kobnom godinom 1848. postradala je Hrvatska, a malo zatim
stiže nas i njemačka vladavina. Hrvatska posta austrijskom provincijom, uz
njemačke činovnike stadu se za nas i središnja državna i carska učena družtva
u Beču zanimati. Kraj bečkoga geoložkoga i metereoložkoga zavoda, kraj carske
akademije, zanimaše se za hrvatske zemlje takodjer i geografsko družtvo u Beču,
a isto tako brinulo se prirodoslovno družtvo za Hrvatsku. Kada su pako kasnije
u Beču utemeljili središnji statistićni ured, počeo je ovaj priobćivati takodjer i
službene statistične podatke o Hrvatskoj. Od znamenitijih statističnih radnja te
dobe spominjemo prije svega djelo što no ga g. 1869. izdao tadanji profesor
na Rieci I. Lorenz pod naslovom: „Topographie von Fiume und Umgebung von
naturvvissenschaftlichen, historisch - statistischen und sanitaren Standpunkte",
zatim pako djelo Franje Petersa: „Dalmatien in seinen verschiedenen Beziehungen
dargestellt", a isto tako i metereologične radnje profesora Zeithamera u Zagrebu.
Osim ovih stranih pisacah, koji su se bavili statističnimi iztraživanji Hrvatske,
spomenuti nam je takodjer i to, da je i novo ustrojeno hrvatsko šumarsko
družtvo već g. 1851. zaključilo bilo u skupštini, koja se je iste godine u Zagrebu
obdržavala, da se imade nastojati oko skupljanja šumarsko - statističnih
data, kako se u izvještaju rečene skupštine veli: „želeći čim boljma poznati
šumarstvo hrvatsko - slavonsko, odlučio je odsjek šumarski da njezahtieva svoga