DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1883 str. 42 <-- 42 --> PDF |
— 194 — giabljaina osnaženo Zatim se tim prostorom povuče više brazđicah, koje valja otrovanim žitkom izpuniti, za đa se spravljeni plod od miševa obrani, napokon se mjesto još i jarkom, od vlage obraniti može. U blizini tako priredjenog mjesta gdje so žir nakupiti i spraviti želi, nameću se sada još i dva kupa friško ođpalog lišća, od kojib se jedan bude namah za pokriće sjemena, drugi pako u proljeće upotrebio. Kod nakuplanja skupljenog sjemena, nevalja više od dvijuh naslaga ploda najedanput naslagati. Izmedju dvie naslage ploda, dolazi naslaga listara i tako sve redom, dok se napokon cicli kup nepokrije 15—20 omt. debelom naslagom lišća i hvojami, koje drže listar, da ga vihar noraznosi. Ovako složen i pokrit kup se ogradi pletežom, za đa se divjač obrani. U proljeće kad snieg kopni, nagrne se još i onaj drugi preostali kup stelje uanj, za da so tako pokrito sjeme oSuva od preranog klijanja, to nam je tim omogućeno još i porazmjerno kasno u proljeću saditi žir. Tako spravljen žir imade se, 6im se kup razgrće namah zasaditi. Važno za lovce. Gosp. profesor G. Pexiđer saobćuje nam slicdeći novi naćin brzostrojenja kožo, koji se navlastito i lovcem preporuSiti može. U „Mittheilungen iiber Lanđwirtschaft etc." priobćio je Dr. H. StcfFek u tu svrhu slicdeći naputak: U 10 lit. vode raztopi 250 grama kocelja (alauna), 150 grama salitre (Kalisalpeter), te 100 grama kuhinjske soli, pridodaj tekućini 260 grama Ciste karbolne kiseline, te smjes dobro promješaj. U tako priredjenu tekućinu položi onda dotićnu kožu, tako da bude po mogućnosti svestrano sa tekućinom u doticaju, te ju ćešće okreći, da se svi dielovi kože sa tekućinom dobro promoJe. Nakon 36 satih uzmi kožu na polje, te ju tako položi, da tekućina po naravnom smjeru dlaka odticati može; zatim ju opet položi sa dlakavom stranom na shodnu dasku, razvući ju po mogućnosti, i priCvrsti s malimi ćavlići, a nakon toga ju pusti na suncu ili toplom kojem mjestu brzo izšušiti. Kad je otvrdnula, moć će se i eventualno još preostali komadići mesa, na koži lasno odstraniti, a konaćno se kože plovućcem (Bimsttein) dobro ostruže. Ovako priredjena koža shodna je onda za svaku uporabu, ona je što no se veli „bjelostrojena". Tim se naCinom dadu u najkraćem roku i zimske i ljetne kože srna, vukova, lisica i t. d. pa i ptica ustrojit, te se je navlastito pokazalo, da ovim načinom priredjene kože vrlo težko puštaju dlake. Način ovaj vrlo je jednostavan te ga svaki radnik lahko izvejti može, a svaka je koža nakon tri dana gotovo strojena. Dotične se ingrendencije pako mogu za jeftin novac dobiti u svakom dućanu, a gori spomenute množine dovoljne su za 2—3 srneće kože. Nauk o čuvanju šumah. Nakladom visoke kr. zemaljske vlade, izašla je u tiskari „Narodnih Novinah" u Zagrebu knjiga „Nauk o čuvanju sumah", napisao ju Vladimir Kiseljak kr. profesor šumarstva na kr. šumarskom učilištu u Križevcih. Knjiga obsiže 202 strane, te je providjena sa 62 slike. Cicna samo 70 nvč. Knjiga sastavljena je na temelju poznatog njemačkog djela „Der Forstschutz von Dr. R. Hess. 1878." te namienjena prije svega slušateljem na našem šumarskom zavodu, no i svakomu naših šumarah dobro će doći. Sjednica upravljajućega odbora. Upravljajući odbor držao je tečajem mjeseca svibnja tri sjednice, razpravljalo se pako ponajviše o nacrtu novih družtveuih pravila, koji će odbor ovogodišnjoj glavnoj skupštini u smislu dnevnoga reda, kao i odpisa visoke vlade, na pretres predložiti. U novom tom nacrtu imade više bitnih promjena, koje je odbor na temelju dosađanjeg izkustva kao i u interesu družtva za predlog prihvatio. Za izviestitelja u tom pitanju izabran je. đružtveni tajnik. Peta glavna skupština ruskih šumarah. Peta glavna skupština šumarah Kusije, obdržavana bi lanjske godine od 13.—22. kolovoza u Moskvi. Razpravljahu se pako sliedeća pitanja: 1. Obrana šumskog vlastničtva, referirao ravnatelj ruske šumarske akademijo u Moskvi Arnolđ. 2. Koja je vrst sadnje borovih biljka najjeftinija i najsjegurnija? referirao Knore. 3. Kojim se načinom mogu najpre občuvati šume, imajuće |