DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1883 str. 33     <-- 33 -->        PDF

— 185 —


Šumarska statistika njezin djelokrug i važnost.´


I.
Kako se u najnovije doba osobita pozornost takodjer i u naših krugovih,


marskoj statistici posvećuje, to držimo, da neće biti sgorega, ako i ovdje koju


toj velevežnoj grani šumarske znanosti iztaknemo.


Pitanje, kako da se državna šumarska statistika u Austriji uredi, bijaše


cdractom ovogodišnjih razprava austrijskog šumarskog kongresa. Velika skup


ina njemačkih šumarah, takodjer razpravljaše prigodom lanjskog sastanka,


tanje uredjenja obće šumarske statistike za Njemačku.


U nas je pako šumarska statistika do sada još žali bože neoln´adjcnb


)lje, pa ipak od kolike li bi nam bila važnosti.


Pa u koliko i jeste u najnovije doba i u našoj domovini djelatnost na
)lju statističnih iztraživanjah, ustrojenjem zemaljskog statistlčnog vieća, štatiičnog
ureda itd. dosta uspješno, to nam šumarom od tuda ipak do sada slaba
^posredna korist. Jer izuzam vele znamenitog i vrstnog djela ministerijalnog
.vjetnika A. Bedoa „Die Comerzielle und \virtschaftliche Beschreibung der k.
;aatsforste", neimamo u obće šumarsko statistićno literature, ma sve da nam
djela Engela, Krešića, Veselija, Baženta itd. mnogo zanimivih šumarsko stastiCnib
podataka pi´užaju. Nu tome rije ni čudo, jer dok se u istoj obćoj
teraturi, skoro do u najnovije doba, bit i zadaća te znanosti najraznoličnije
amčivala i tumačila, nije se mogao ni sadržaj šumarske statistike, koja tek
imo podredjeni dio te obće statistike sačinjava, svrsi shodno i točno ustanoviti.


Nu pošto se sada, ti pojmovi osobito radnjami, po razvoj statistike veleislužnog
predsjednika Tiibinžkog sveučilišta, dra. Rilmelina^), prilično razjasiše,
to će se i šumarsko statistična znanstvena zadaća, svrsi shodno ustaoviti
moći.


Nadovezujuć na radnje gori spomenutog statistikera, budi nam dopuštena
rije svega, koja obćenita o toj znanosti iztaknuti. Raznolika tumačenja pojma
ieči „statistika" nalazimo prije svega u samom povjestnom razvoju te znanosti.


Starija škola, zastupana po učenjacih u Njemačkoj, Englezkoj i Italiji,
azumjevaše pod statistikom, stranom opis „državnih osebnostih", stranom pako
opet iztraživanja na polju narodoslovja.


Bitno drugi pojam imaše o tome novija, poimence francezka škola, koja
liedeć primjer Queteletsa nastojaše putem statistike pružati dokaz, da i ethična
jelatnost, podčinjena stanovitim zakonom naravi.


I tako su tečajem vremena pridržane dvije vrsti tumačenja rieči statitika.
Jedni žele da statistikom pokažu zemlje i narode u svakom važnijem
lOgledu u obće, drugi pako misle, da će na temelju prispodablanja sbrojeva,


´) Vidi: Allgemeine Forst- unđ Jagd-Zeitung. III. 1883. str. 75.


^) Vidi: Reden und Aufsatze von Dr. Riimelin, i Schonberg „Handbuch der
olitischen Ookonomie."




ŠUMARSKI LIST 4/1883 str. 34     <-- 34 -->        PDF

— 186 —


moći riešiti, u obće sva na čovjeka i ljudsko družtvo odnoseća se znanstvena
pitanja.
Statistiku smatraju dakle stranom znanošću, stranom pako samo metodom,
dočim spomenuti Riimelin, statistiku sliedećimi riečmi tumači:


„Die Statistik als Methode ist cin uniwersalles Untersuchungsmittel fiir
alle auf die Beobaclitung des empirisch gegebenen gestiitzten "Wissenszweige,
so\veit sich dieselben mit Gruppen oder PUiralbegriffen zu befassen Veranlassung
haben; die Theorie dieser Metbode ist ein Bestandtbeil der Logik."


Ono pako što se do sada statističkom znanošću zvalo, običavalo se lučiti:


1. U tehničku statistiku, metodologičnog značaja, koja na temelju logikom
propisane teorije, uči uporabu statistične metode u praksi, osobito pako spada
simo takodjer i sva za uredovnu statistiku potrebita gradja.
2. U socialnu statistiku, koje medju tako zvane družtvene znanosti spada.
Ona nam daje, na temelju statističnom metodom utanačenih obstojnostih, biologiju
modernoga družtva i sliku kulturnoga života, naobraženih naredah sadašnjosti.
Dieli se pako u slieđeće grane:
a) Statistiku pučanstva. Ova se bavi brojem žiteljstva, razdiobom istog po
selištih, dielenjem po dobi, spolu, narodnosti i t. d.


h) gospodarska ili ekonomička statistika. Ova se bavi razdielenjem pučanstva
i družtva obzirom na raznoličnost zanimanja i privrede. Napose pako
spada ovamo, agrarna, obrtnička i trgovačka statistika, uz onu o narodnom
imučtvu i prihodu.


c) kulturna statistika. Imade se baviti iztraživanjem oblika i stepena intelektualne,
moralne i vjerske naobrazbe.


3. U nauku o državoslovju ili ti pohtičku statistiku. Ova nejma već prijašnji
etomologijom opravdani naziv statistike, u koliko joj bo samo red i odnošaje
državah u sadašnjosti predočivati.
Iztražimo li sada na temelju netom spomenutog, samu bit i zadaću šumarske
statistike napose, to ćemo vidjeti, da se ista svijuh trijuh gori spomenutih
obće statistićnih grana dotiče.


Šumarska se statistika, bo prije svega u dvije glavne grane dieli; u
tehničku i metodologičnu. Ova poslednja nas uči uporabljivati, nauke tehničke
statistike u najužjem smislu, na šumsko gospodarstvo.


Poznati njemački statistik i šumar Bernhardt veli: „die Forststatistik ist
die darstellung der heutigen Zustandes des "VValdbesitzes, der Wald\virthschaft
und der Waldge\verbe, đas ist der die Waldprodukte umformenden Ge\verbe".


Tehnički nam dio statistike pako označuje one objekte šumarske djelatnosti
, koji su sposobni za statistično gradivo, uči nas kako se šumarskostatistična
iztraživanja imadu rukovoditi, kako nam na pojedina posebna pitanja
prakse odgovarati, i kako i na koji se način posledice takovih izti´aživanja
mogu uporabljivati i predočivati.


U koliko je pako, bar prividno šumsko gospodarstvo produktivna obrt,
u toliko je i zadaća t. z. opisnog diela statistike, iztraživati one momente, koji




ŠUMARSKI LIST 4/1883 str. 35     <-- 35 -->        PDF

— 187 —


su po proizvodnju šumskih proizvodah od važnosti. Pa to bi sa strogo tehničkoga
stanovišta i dovoljno bilo, nu sa gospodarskoga ipak ne, ovo bo zahtieva, da
budu proizvadjana dobra, toli obzirom na kakvoću, kao i gledom na kolikoću,
odgovarala i željam i potrebam trošca, jer se inače ni naknada proizvodne snage
polučiti mogla nebi.


I tako vidimo, da prema rečenom šumarska statistika takodjer i potrošbu
šumskih proizvodah, bar do stanovite njeke mjere, u okvir svojih izti´aživanjah
uzeti imade. Tuj može šumarska statistika bar dio potrebitih joj podataka,
takodjer i iz statističnog materijala inih statističnih grana, povaditi.


S više je uzroka nadalje važno takodjer i poznavanje, odnošajah, o kojih
je dovoz šumskih proizvodah do mjesta potrošbe ovisan, s toga će šumarska
statistika imati takodjer i promet sa šumskmi proizvodi proučavati. I tako
vidimo, da u okvir šumarsko statističnih razmatranjah, spadaju:


1. Proizvodnja šumskih proizvodah uobće, kao i obzirom na njihovu gospodarstvenu
bit.
2. Potrošba šumskih proizvodah.
3. Kolanje šumskih proizvodah.
Ravnatelj šumarske akademije u Neustadt - Eberswalde poznati strukovnjak
njemački Danckelman, obzirom na spomenuto i razlikuje, gospodarsku, potrošnu
i prometnu statistiku.


Nuz materielnu proizvodnju, nemože šumarska statistika ipak ni duševnu
radnju na polju šumoznanstva, jednostavno mimoići, i tako vidimo da se šumarska
statistike donjekle bavi takodjer i šumarskom naobrazbom, u svih joj čestih.
To je po Dankelmanu t. z. statistika šumoznanstva. Skupno moči je dakle
zadaću šumarske statistike sliedečim načinom označiti:


Statistika se dielomice bavi brojevnim predočenjem činbenikah proizvodnje
potrošbe i kolanja šumskih proizvoda, kao i šumarske naobrazbe. Dielomice se
iako šumarska statistika bavi takodjer i izradjivanjem proizvodah takovih štulija,
u koliko joj bo u obće statističke podatke razumljivo predočivati, ter raz
ožni savez pojedinih pojavah iztraživati.


Rtimelin vrlo dobro, obzirom na taj drugi dio šumarsko-statističnog zadatka


caže: „Was den Namen einer Wissenschaft fiihren will, kann nicht aus blossen


5iiFern und Tabellen bestehen, diese konnen nur den Grundstock des thatsachli


;hen Materiales liefem."


Označivši tako u kratko pregled djelatnosti opisne šumarske statistike,


lolazimo do zaključka, da šumarska statistika, obzirom na glavni dio sadržaja


: tako zvanoj racionalnoj statistiki spada. I to obzirom na predočivanje proiz


odnih, potrošnih i kolajućih odnošajah k gospodarstvenoj ili ti ekonomskoj,


bzirom na predočivanje iztraživanjah tičućih se šumoznanstva i naobrazbe, pako


, obseg t. z. kulturne statistike spada.


Nu šumarska nam statistika i osim spomenutih podataka, imade pružati


)š i čitavu niz inih podataka, kao n. pr. podatke odnoseće se na veličinu šum


ke površine, podielenje iste polag mjestnih odnošaja i posjeda, podatke odnoseće


15




ŠUMARSKI LIST 4/1883 str. 36     <-- 36 -->        PDF

— 188 —


se na šumsko redarstvo, uvoz i izvoz šumskih surovinah i t. d. koji nam zanimivim
načinom javne odnošaje predočuju, saeinjavajuć i važnu čest đržavoslovja
odnosno državopisja. I tu se, kao i u mnogih inih slučajevih, socialna i politička
statistika nadopunjuju, obje medjutim uporabljuju iste brojevne podatke, samo
što izlaze sa i´aznolikih gledišta. Dočim socialna statistika manje više lih samo
za obstojnosti i karakteristične pojave pita, to iztražuje političke statistika krom
toga još i ono, što na temelju tih obstojnostih biti ima, i dali, i koje se upravne,
odnosno zakonodavne mjere za buduće obzirom na te obstojnosti preporučuju i t. d.
I tako vidimo, da je djelokrug šumarsko-statističnih iztraživanjah vele obsežan,
šumarska statistika sama po sebi vele važna grana šumoznanstva.


Bez valjanih i vjerodostojnih šumarsko-statističnih podataka napokon nije
moči ni valjanu šumarsku upravu ustrojiti. Šumarska statistika nam pruža najvažniju
podlogu šumarsko-statičnim iztraživaujam, ona nam omogučuje praktičnu
uporabu nauke računa vriednosti šuma i šumskih proizvoda i t. d. i t. d. Od
kolike su pako važnosti šumarsko - statistični podatci po radnje katastralne i
procjenbene u obće svakomu je poznato, pa bi stoga bilo vrlo nuždno da se
već i u nas jednom o organizaciji šumarske statistike, ozbiljno raditi započme.


Razloživ tako u obće i na kratko važnost i djelokrug šumarske statistike,
spomenuti ćemo do zgode takodjer i koju o djelokrugu šumarsko - statističnih
podataka i iztraživanjah napose.


Iz Dalmacije.


Iz „objavitelja dalmatinskog" vadimo slieđeći i po nas zanimivi članak,
razpravljajući godišnje šumarsko izvješće za g. 1882. U svrhu uzdržavanja ili
ustanovljenja, dotično umnožanja šumarskog osoblja kod obćina, podupirale se
je od strane dalm. vlade g. 1882. ukupno 7 nadlugara ili šumara i 218 lugara


10.688 for. 12 novč., dočim se g. 1881. u istu svrhu izdalo samo 9407 for.
15 novč.
Osim toga doznaćena bi prošaste godine raznim obćinam još i pođpora
u istu svrhu od ukupno 672 for. 67 nvč., tako da je iz državnih i zemaljskih
sredstvah obćinam u svrhu uzdržanja šumarskog osoblja, ukupno bilo doznačena


g.
1882. svota od 11.360 for. 78 nč.
Djelatnost ovoga osoblja, označuje se u spomenutom izvještaju u obće povoljnim,
a i sam uspjeh u naravi zadovoljuje, kako to medju ostalimi dokazuje
takodjer i stanje novo ustanovljenih branjevinah. Nadjene su IG njih u izvrstnom,
20 u osobito dobru, 152 u dosta dobru, 296 u zadovoljnom, 171 u
srednjem, a 37 njih u dosta hrđjavu stanju.
Šumskih štetaJi prijavljeno bi po spomenutom osoblju ukupno 1921, od
kojih su političko oblasti 1624 riešile. Od štetočiuiteljah pako bilo ih je osu