DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1883 str. 25 <-- 25 --> PDF |
— 177 — liiunus kiselog značaja t. j . kisele reakcije. Prorabli li se protrula vrsta, to iz lije za kratko postane nonnalni humus. Sudjelovanje vode kod prhnuća i tvorenja hnmusa. Za razvitak spomenutih gljivica jest takodjer prisutnost stanovite množine vode od potrebe. S toga zahtjeva i proces prhnuća dakle tvorenje humusa stanovitu množinu vlage; više vlage škodi baš kao i premalena nmožiua. Kod j)reviše vlage prepriečen je i)i-istup zraka, te prhnuće prelazi u trulenje, u protivnom slučaju prestane pako svako raztvaranje. Osušene vegetabilije kao lišće, sjeno, drvo itd. ncmjenjaju se aa zraku, dočim se brzo raztvoi´e u prisutnosti vlage. Na mnogih mjestih vidimo stoga, kako se u šumah tamo gdje sunčane zrake dovoljan pristup iniadu, sav listinac i humus izsuši, te raztvorba njegova za dulje vremena skroz prestane. S toga se na vlažnom tlu, koje je štićeno od sunca, listinac brzo raztvara, te u kratko vrieme pretvara u humus.") Uplivanje topline na prhnuće i tvorenje humusa. Kod O´C prestaje svaka gnjioba, prhnuće, trulenje i vrenje, kao što to zimi na smrznutih Iješinah opažati možemo. Nu čim se temperatura digne, začme opet i životni preccs prividno oburnrlih bakterijah i sličnih organizma, te usljed toga začimlju i procesi gnjilenja, trulenja itd. Čim je temperatura do stanovite granico naravski višja, tim se ti procesi bržje sbivaju. Svaki znade, da zimi meso laganije gnjije, nego li ljeti, a da se na ledu skroz nepromjenjeno drži. Lješine predpotopndi manmtha, koje su hiljade i hiljade godina u sibirskom ledu ležale, ostale su skroz uzčuvane, al se raztrošiše u najkraćem vremenu, čim ih višjoj temperaturi izvrgnuše. Isto tako je poznato, da se u tropičkih predjelih nenalaze tresetišta, pošto se ondje uplivom velike vrućine org. tvari prebrzo raztvaraju. Iz toga vidimo, da je za prhnuće i gnjilenja potrebna stanovita temperatura. Gnoj uoran u tlo raztvara se ljeti mnogo brže, nego li zimi; listinac u šumah ostaje kroz jesen i zimu skoro nepromjenjen, dočim se tečajem ljeta brzo raztvori u humus. Pod inače istimi okolnosti sa- brat će se dakle više humusa na toplom tlu, i u toplih predjelih, nego u hladnijih. S istoga uzroka raztvaraju se na visočinah veget. tvari mnogo polaganije, te se više hnmusa u takovih šumah sakuplja, nego li u nizinah, gdje obično višja temperatura vlada. S toga su takodjer sjeverni položaji u šumah bogatiji na humusu, nego li južni. Isto tako je poznato, da se u sunčanoj vrućini izvrgnutom poljodjelskom tlu, humus mnogo bržje raztvara, nego li na zaštićenom šumskom tlu. Na čistinah, na sječinah, te u zlo sklopljenih sastojinah, znademo, da se humus za kratko vrieme skroz raztvori, te izčezne. U ´´) Najbolje razvija so prbnućc u prisutnosti njelce srednje množine vlage kod istodobne prisutnosti zraka, koje okolnosti u dobro sklopljenih sastojinali nalazimo. S toga se uzroka greda drva, koja djelomice u vlažnom tlu, a djelomice na zraku stoji, najviše i najbrže raztroši upravo na onom mjestu, gdje se ziak i zemlja dotiču. |