DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1883 str. 24 <-- 24 --> PDF |
— 176 — držati´) nepromjenjeno, te na istom se uzroku osniva uporaba saljdlne iiiseline Icao sredstvo za konserviranje naših hraniva, i kao obći antiseptikuni kod chirurgičkih operacijah i u medicini. Procesi vrienja, gnjilenja i truleiija nisu dakle nego kemičke raztvorbe org. tvarih prouzročene životnim procesom (vegetacijom), sićušnih prostim okom nevidljivih organizmah, uslied i uplivom kojeg se dotične tvari kemičke raztvore, te u razne nove kem. spojeve razpadnu. Sudjelovanje zračnog kisika kod prhnuća i tvorenja humusa. Neograničeni pristup zračnog kisika jedan je od prvih uvjeta za prhnuće, te time i za postanak humusa. On je potreban s jedne strane za uzdržanje životnog procesa spomenutih organizmah, a s druge strane potreban je i za stvaranje produktah tog kem. procesa, koj se kako već znamo sastoji u tom, da se sastavne česti dotičnih raztvarajućih se tvarih spajaju sa kisikom zraka. Ncima li zrak dovoljna pristupa kao na pr. pod vodom ili u dolnjih vrstah tla, gdje su vegetabilne tvari pokrivene glinom, pjeskom i sličnim materijalom, to se raztvorba org. tvarih mnogo polaganije sbiva, a i produkti te raztvorbe su u tom slučaju drugačiji (razni spojevi ugljika sa vodikom), te različni od onih, koji se kod neograničenog pristupa zraka tvore. Ovaj proces raztvorbe org. tvarih, koj je doduše prhnuću sličan, ali se od ovog u mnogom navlastito svojimi produkti razhkuje, nazivlje se trulenjem (Vermoderung). Prhnuće i trulenje opažamo često kod jedne te iste tvari istodobno; izvana gdje zrak svestrano upliva, raztvara se tvar prhnućem, dočim se u nutrinji razvija trulež, a često i gnjilež. Da se bilinske tvari prhnućem kod dovoljnog pristupa zraka vrlo brzo raztvaraju, možemo u naših šumah svakim danom opažati. Na sječinah, čistinah, u zlo sklopljenih sastojina, riečjii svigdje ondje, gdje pristup i prolaz zraka povećan, te gdje ujedno sunčane direktne zrake toplinu povećavaju, izčezne humus za kratko vrieme iz tla. Poznato je, da se u rahlom tlu, u kojem zrak intenzivnije struji, org. tvari brže raztvaraju i prhnu, nego li u težkom glinenom tlu, u kojem je strujenje zraka na minimum reducirano. ´" llahlenjem i obradjivanjem tla, može se s toga postanak humusa i dalnja raztvorba pospješiti. Ako je šumsko tlo pokriveno debljimi slojevi listinca, to se dolnje vrste u koje zrak nepodpuno pro:´re raztvaraju trulenjem, te nastaje ´) U ledu Sibirije nadjeni su predpotopni Kiamutlii kojih meso bijaše jošte skroz uzčuvano. ´") Da sastav tla velik upliv na bržu ili laganiju raztvorbu org. tvarih imade, vidimo iz toga, što ju vriemo, kojo Iješina treba, da se posvema raztvori razliCno prema vrsti tla. U ujekih grobljih raztvori se pođpuno Iješina za G — 7 godina, dočim u drugili grobljih istom nakon 20 — 30 godina. Raztvorba je najbrža u tlu, koje zrak brzo propušta. Neoborive dokaze o tom pružio je belgijski kemik Loui s Creteuz , koj je po nalogu svoje vladu imao skupne grobove na francezkih bojištih od 1871. god. imcnito oko Sedana đesinficirati. Ljošine ležahu u najrazličitijem tlu. U rahlom za zrak propustnom bile su one skroz raztvoi´ene, dočim su u glinenom tlu bile skoro skroz još uzdržane. |