DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1883 str. 23 <-- 23 --> PDF |
— 175 — Tvari, koje se inače vanređno lahko gnjilenjem raztvaraju, kao : krv, meso, slina, mokraća, bjelanjac i t. d., neraztvaraju se ni kod posvemašnog pristupa zraka, ako u tih tvarih vrućinom uništimo život u njili sadržanih zametakah bakterijah, te ako skrb vodimo, da novi zametci bakterijah iz zraka nemogu s timi tvarmi u doticaj doći.´) Kad se nebi u zraku i svakoj vodi nalazili zametci bakterijah i drugih glivicah, to nebi organičke tvari ni gnjilit ni prhnuti mogle. Mikroskopičnom prašinom, koja se iz zraka slegne na sve predmete, a navlastito i kišom, dolaze ti zametci i trusovi sa obumrlimi bilinskimi i životinskimi tvarmi u doticaj, te se u njih kod prisutnosti zračnog kisika, topline i vlage razviju, te za kratko vrieme nevjerojatno razmnože, te time prouzroče raztvorbu (prbnuće ili gnjiobu) dotičnih organičkih tvarih. Organizmi ti razvijaju se i množe na trošak dušičnih (bjelančevitih) tvarih, t. j . uzimaju njekim načinom te tvari kao hranu u se, te ih rabe kao materijal za tvorenje novih individua. *) Prepreci li se životni proces ili uništi posvema životna snaga tih bakterijah i glivica, vrućinom, studeni ili kojom antiseptičnom (gnjiloprečnom) tvari, kao karbolnom kiselinom, chlorom, salicjlnom kiselinom itd., to prestaje i proces vrienja, gnjiobe i prhnuća. Stoga uzroka može se meso na ledu dugo vremena tinjske tvari, kao: meso, krv, mokraća; a takođjer bilinskc tvari, kao: sjemenja, ako je dovoljno vode prisutno. Prhnuće je oxydativni proces org. tvarih, prouzročen stanovitim! pljesnimi gljivicami (Schimmelpilze), a moguće je samo kod posvemašnog pristupa zraćnog kisika, koj se kod toga spaja sa sastojinaini raztvarajuće se tvari. Prhnuću podvržene su navlastito razne bilinskc tvari, takove koje cellulozu i slične spojeve, a malo bjelančevitih tvarih sadržaju. Tvari te pretvaraju se prhnućem u vodu, ugljičnu kiselinu i amonijak. U smjesi slađora, cellulozo i bjolanJevitih tvari mogu se sva tri procesa, vrienje, gnjilenje i prhnuee, jedan kraj drugog opažati, n. pr. u jabukah i sličnu voću. ´) Ugrijemo li jednu od gore navedenih tvarih, n. pr. meso u staklenoj boćic^ do 100 " C , te zatvorimo zatim gut boee čepom iz čistog pamuka, to ostaje meso skroz nepromjenjeno, ono se neraztvara. Vrućinom uništili smo sve u mesu eventualno već sadržane zametke, a pamuk prieči, da sa zrakom dodju i u ovom sadržani zametci bakterijah sa mesom u doticaj. Na tom se osniva i poznata Appertova metoda konserviranja hraniva, kao mesa, sočiva itd. Vrućinom unište se naime najprije bakterije u tih hranivih sadržane, a hermetičnim zatvorom prieči se pristup zraka, dotično novih b ikterijah iz ovoga. Raztvorba gnjiobom usljed toga je nemoguća. ®) Polijemo li životinjske ili veget. tvari, kao: sicno, grašak, grah, mokraću sa nješto vodo, te prepustimo u čaši na miru, to se za kratko vrieme razvije proces gnilenja, a tekućina je prenapunjena sa myriadami bakterijah. Kod izhlapljivanja gnjilećih tekućinah izlazi sa parami velika množina bakterijah u zrak, tako da je ovaj uvjok prenapunjeni onimi. Kisnućo mljeka, vina i piva dolazi od sličnih bakterijah. Pošto navlastito dušične sastojine, t. j . bjelančevite tvari služe kao hrana baktcrijam, s toga se one razvijaju mnogo laglje i brže u životinjskih tvarih nego li u bilinskih, a s uzroka tog se one i laglje raztvaraju i gniju nego li potonje. Čim je čišća bilinska tvar (n. pr. drvo), t. j . čim manje bjelančevitih tvarih sadržaje, tim težje se r-aztvara. Odstrani li se bilinski sok, koj ovakve tvari u većoj množini sadržaje iz drva, to ona postaje vrlo uztrajnim, a na tom se i osniva jodna metoda uzčuvanja drva. |