DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1883 str. 22 <-- 22 --> PDF |
— 174 — veđene topline upravo tako je velika, kao ona koja bi se gorenjem te organičke tvari proizvela Pogledom na proizvedenu toplina isto je, da li komad drva u peći izgori, ili u šumi prhne. Pošto se ali proces prhnuća mnogo laganije sbiva nego li proces gorenja, stoga se i toplina prvim proizvedena na više vre. mena porazdjeli, te se stoga temperatura prhnućem nikada tako nepovisi kao što gorenjem. Da se kod tog procesa sbilja toplina proizvadja, možemo se na svakom gnojištu osvjedočiti; gnoj je iznutra tako topao da se puši t. j . vidljive vođene pare razvija. Kod tvorenja humusa dotično kod prhnuća organičkih tvarih od važnosti su razni faktori, treba da su razne okolnosti izpunjene, da se ti procesi normalno razvijati mogu. Sudjelovanje raznih mikroskopičnih glivicah kod prhnuća gnjiobe organičkih tvarih. Sve do najnovije dobe držalo se je, da je prhnuće i gnjilenje njeka vrst samoraztvorbe organičkih tvarih, koja sama od sebe nastane uplivanjem zračnog kisika, vlage i topline. Dugotrajnimi i vrlo točnimi experimontalnimi iztraživanji đe Barr,y-a, Schvk´anna, Schroetera, Pasteura, Cohna i dr., dokazano je, da su navedeni faktori doduše potrebni za te raztvorbe, da ih ali sami za sebe nemogu prouzročiti. Isto tako kao što se ni slador kod takozvanog žestokog ili alkoholnog vrienja sladkih tekućina (n. pr. mošta) neraztvara sam od sebe u alkohol i ugljičnu kiselinu, već to biva samo uplivanjem njekih sićušnih mikroskopičnih prostim okom nevidljivih glivicah (fennentah), takozvanih kvasnih glivicah (Hefepilze), kojih trusovi se u zraku u svako doba nalaze, isto tako neraztvaraju se niti obumrle same sebi pripušćene bilinske i životinjske tvari, same od sebe; prhnuće i gnjilenje istih bo nastaje istom onda, kad s njimi u neposredan doticaj dodju stanoviti, prostim okom nevidljivi sičušni živući bilinski organizmi"´) (bakterije ili ine sićušne glivice"). *) Bakterij e su najsitnija bića, koja poznajemo. Sastoje se iz malenih stanicah bez chlorofila, a ubrajaju ih medju gribove ili glivice (Pilze, Pungi). Oblik im je poput kruglje ili valjka, a razmnažaju se djelenjem vanređno brzo i u velikoj množini. Pod povoljnimi okolnosti (10—40" C. dovoljne hrane i prisutnosti zraka) gibaju se vrlo brzo, te ih radi toga prije đržahu za životinjice (infusorija). Organizmi ti razvijaju se, dodju li sa obumrlom bilinskom ili životinskom tvari u doticaj, vrlo brzo, te svojim razmnažanjem i vegetacijom prouzrokuju raztvorbn iste: prhnude ili gnjiobu. Potanje o tih organizmih sadržaje Cohnovo djelo: Beitriige zur Biologie đer Pflanzen. II. Heft. Breslau. 1872. ") Vrienje, gnjilenje i prhnuće su medjusobom vrlo slične raztvorbe organičkih tvarih prouzročene sičušnimi organizmi. Pod vrienjem u užjem smislu razumjevamo kemičku raztvorbu stanovitih bezđušičnih organičkih tvarih (kao n. pr. sladora u moštu), prouzročenu životinim procesom stanovitih glivicah (kvasnih glivicah); za vrienje nije pristup kisika zračnog od potrebe. Pod gnjilenjem razumjevamo kemičku raztvorbu dušik sadržavajućih org. tvarih (bjelančevitih tvarih), prouzročenu vegetacijom bakterijah kod nedostatnog pristupa zraka. Gnjilenju podvrgnute su navlastito razne živo |