DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1883 str. 8 <-- 8 --> PDF |
— 1.06 — Razjašnjenja k racionalnoj metodi nređjivanja šumskog gospodarstva. Piše .uvrite Tomić, umir. šumarnik. "U sljedećem članku nastojati ćemo, da razjasnimo bit t. zv. racionalne metode uredjenja šuma, ter shodnost uporabe njene u slučaju, kad želimo nof-; malno stanje šume, a po tom i potrajnost šumskog gospodarstva, polučiti. Podielimo li drvnu gromadu jedne rali površine sječi dorasle, i u sklopu´ se nahodeće šume, s dobom starosti te šume, to nam onda dobiveni količnik označuje prirast, za koji se dotična sastojina popriečno po godini i rali umnožak. Akoprem taj popriecni godišnji prirast ne odgovara zbiljnom godišnjem priraštaju te sastojine, to je ipak takovim računom dobiveni iznos valjan, pošto u obijuh slučajevih računanja priraštaja, konačno ipak isti sječevni prihod (Haubarkeitsertrag) dobivamo. Da je tomu u istinu tako, dokazuje nam svaka skrižaljka prihoda, odnosno prirasta; mi pako primjerice upućujemo samo na one, koje bijahu u svoje viieme objelodanjene i u „Šumarskom listu" br. 3. od god. 1877. strana 260, i 261. Posliednji član takovog niza dobnih priraštaja označuje nam normalni prihod dotične šume, koji sve dobne razrede obhodne dobe sadržava. Jer, ako li nam 1 ral sječi dorasle šume daje 75 normalnih austi^ij. hvatih gorivog drva, po 80 kub. stopa = 6000 k. s.. to iznaša popriecni godišnji prirast te sastojine uz predmjevu 100 godišnje obhodnje i starosti: u 1. godini m = , ,.... 60 k. s. „ 2. „ 60X2 = 120 „ „ „ 10. „ 60X10 = 600 „ „ , „ 50. „ 60 X 50 =............ 3000 „ 100. ^, 60 X 100 = 6000 Po istom razmjerju pako iznašati će, i porazmjerno tom popriečnora normalnom prihodu po rali od 6000 k, s., i normalna zaliha od: u 1. godini «y> = 3.000 k. s. „ 2. „ 3000 X 2 = _ 6.000 .. 50. „ 3000X50 = 150.000 .100. „ 3000X100= 300.000 za ral površine. Od tuda pako sliedi pravilo: Za svaki se normalni prihod dobije odgovarajuća normalna zaliha, ako normalni prihod pomnožimo sa polovinom obhodne dobe; za svaku se pako normalnu zalihu nađje odgovarajući normalni prihod, ako normalnu zaliha podielimo sa polovicom obhodne dobe. Ovu temeljnu zasadu nalazimo pako već i u početku zasnuća poznate kameralne taxacije naglašenom, u koliko se bo i tamo normalni prihod imade pomnožiti sa polovicom obhodne dobe, naime: 6000 X ^-^^ ^ 300.000 k. s. Ova je činjenica vrio jednostavna i jasna. Nu u koliko ju i nalazimo u samoj prvobitnoj osnovi kameralne taxacije od g. 1788. jasno izraženu, to se |