DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1883 str. 6     <-- 6 -->        PDF

— 104- —
´ Na prvi pododsjek imali bi spadati poslovi šumarsko-redarstveni u obće,
bez razlike vlastnika i posjeda u smislu obćenitih ustanovah šum. zakona/


Tomu bi pododsjeku bila podčinjena kr. šumarska nadžornictva (kano
druga molba), na koja ćemo se kasnije svratiti, a dužan bio bi nadalje vršiti
osobiti, nadzor, te imati i brigu nad pošumljenjem Krasa.


: Drugi pododsjek, naime imovno - obćinski, imao bi svoj djelokrug u smislu
zakona za imovne obćine od II. srpnja 1881., u koliko se neke važne ustanove
napomenute kao mane dosadanje uprave pod točkom 2. imadu -tek naredbenim
putem izpraviti i konačno ustanoviti.


Treći konačno pododsjek imao bi vršiti nadzor nad rukovodjenjem gospodarstva
i uprave u urbarsko-obćinskih šumah. ., ,:


Ta tri pođodsjeka sačinjavala bi središnju oblast šumarstva u zemlji, a
njioj podredjena bila bi kr. šumarska nadzorničtva (sadanji nađšumari) i kotarske
šumarije.


Najbitnija promjena u reorganizaciji šumarstva sastojala bi se u tome, da
se na mjesto sadanjih županijskih nadšumarah ustroje kr. šumarska nadzorničtva.
Djelovanja sadanjih županijskih nadšumarah jest po obćem mnienju strukovnjakah
u zemlji, obzirom na nadzor uprave i gospodarenja obćinskimi šumami, osudjeno
i posve neshođnim pronadjeno. Sistem đosadanjih žup. nadšumarah neođgovara
svojoj zadaći poglavito s tog razloga,, što bi ovi imali biti lih šumarsko-redarstveno-
nadzorne oblasti, đočim su u istinu i šumarsko-upravni i tehnički organi.


Da se jedno i drugo svojstvo u službovanju jedne osobe, bez uštrba na
upravu i gospodarenje šurnami pomisliti lie može, posve Je jasno, a ta okolnost
napomenuta je u točki 5. kao glavna mana dosadanje uprave.


Djelokrug šumskih nadzorničtvah imao bi se protezati na nadgledanje
točnoga vršenja ustanovah šumskoga zakona od strane samih obćinah, kao i
od strane svih drugih posjednikah šumah u Hrvatskoj i Slavoniji.


Nadziranje šum. odnošajah u zemlji, stavljanje raznih predlogah u svrhu
sveobćega napredka šumarske struke, dalnja bi bila jošte zadaća ovih nadzorničtvah.


Ako ovu velevažnu zadaću šum. nadzorničtvah uvažimo, moramo priznati,
da bi liepi dio naših šumah ostao najsigurnije tako sačuvan od bezrazložnoga
sjećenja, da bi se radnje gojenja šumah najuspješnije provadjale, što sve do
sada nije bilo. Pošto bi se pako ovo djelovanje nadzorničtva moglo sasma
lahko protegnuti na dvie sadanje županije, bila bi za čitavu zemlju dovoljna 4
t´akova nadzorničtva, pa bi i upi-avni troškovi bili manji od sadanjih nadšumarah.


Kotarske šumarije imale bi se ustrojiti prema potrebi, veličini šumah i
stanju imovine pojedinih obćinah, pri kojem ustrojstvu imalo bi se paziti na
onaj maximum površine, kojega jošte valjano upravljati mogu. Pošto se u
službeni djelokrug kotarskih šumarah neće imati uplitati šumarska nadzorničtva
u ´onoj mjeri, kao što su to po naputku dosadanji nađšumari činili, te pošto
bi ovi u pogledu gospodarenjab ili podčinjeni dotičnomu šumarsko - strukovnomu
odsjeku kod visoke zemaljske vlade, morati će kotarski šumari, odnosno nađšumari,
zadobiti veći i slobodniji djelokrug. -- ^:.^-. . .,:.,. ..:.,, .^ ;.