DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3/1883 str. 54     <-- 54 -->        PDF

— 151 —


Deset zapovjedi šumarstva. Češki list „Haj^´ donio je sijeđedib deset zapovjedi
šumarstva:


1. Vjeruj, da je svako i poslednje stablo, svaki lug ili šuma, posrednikom medju
tlom i podnebjenij a da bez sudjelovanja onib, ma i najplodniji kraj — postaje pustoši.
2. Ne spominjaj šumu u izprazno, ter nastoj, da šikare i plandišta po našib
obćinskib zemlja pretvoriš u bujne i koristonosne šume,
3. Spomeni se Sovje&e, da ti Šuma pruža, najnuždnije potrebŠtine žica. Spomeni
se, da si uz šumu vezan od kolievke sve do groba, i da te sama narav sili^ da nastojiš
oko blagostanja Šuma.
4. PoŠtivaj svaku šumu, njeguj svako stablo, i radi oko napredka šumarstva,
za da bude tebi kao i djeci tvojoj za volju i korist.
5. Neubi ptice, ni ine malene zvieri, koje se brane proganjajuć pogubne po
Šume kebre. Uči i tvoju djecu isto.
6. Neoskvrnjuj djevičanstvo šumskog tla zasadjivanjem neodgovarajućih mu vrsti
bilja, — a djecu si uči poznavati sveobću majku „narav", po prirodnom zakonu; sadi
— Šumari — uporabi koristno drvo.
7. Neukradi rastuće drvo, neuzimaj tlu potrebno pokrivalo, nekljaštri drvlje, nit
mu odtimaj sok i druge cesti.
8. Nedaj krivog svjedočanstva, za Šumske prekršaje, pazi svakog štetitelja šuma
savjestno prijaviti odnosnim oblastim, da ga iste mogu primjereno suditi.
9. Ne diraj u šumska dobra susjeda, niti si puni džepove iz prihoda obćinskih šuma.
10. Nedaj se od zlobnika zavadjati zlu. — Nedaj šumri. u nepravo doba sječi.
ter nastoj, da budu šume uvjek uzgajane u sklopu i zaštitno. Konačno pako promisli
Čovječje, da ti je svemogući dao i razum zato, da uzmogneš Šumom ravnati, kao i
tvojim zdravljem! V. C.
Produkcija tekline u I´rancezkoj. Južna Franeezka, kano ti zemlja, koja u
cieloj Europi najviše tekline (Hai´z) proizvadja, proizvadja godimice oko 29 mil. klg.
surove tekline, koja se većim dielom od morskog bora dobiva. (Pinus maritima), kojim
su u Departementu „Landes" i Gironde ovelike površine pješćara i goljeti pošumljene.
— Vriednost tamo proizvedene tekline iznaša oko 4-5 do 5 milijuna for. a. vr.


Uporaba mašine u papirnicah. U švedskoj u gradiću Jonkopingu, počeše uz
ostale surogate koji se za zgotavljanje artije uporabljuju, u najnovije doba upotrebljivati
takodjer uz cunje^ trave, slamu i drveninu, i novu vrst vrlo jeftinog materiala,
tako zvanu bielu mašinu (weiss Moos), koja u tamošnjih predjelih u velikom množtvu
raste. Neupotrebljuje se medjutim friška mašina, već samo pbumrle joj česti. Materijal
tako zgotovljen, da je tvrdji od drva, te veoma uporabiv.


Šumska površina Češke. Polag najnovijih od g. 1881. poduzetih popisa, iznaša
ukupna Šumska površina u kraljevini Ceskoj 1,488.754*64 hta. Površina državnih
Šuma obsiže prostor od 7,394*63 htra. obćinske i gradske šume zapremaju prostor
od 188,509*47 hta. privatna Šuma pako 1,292.850´51 hta. Od privatnih Šuma spadaju
u vlastničtvo veleposjednikah 1,107.830-65 hta. maloposjedu pako 185.019 hta.
Najviše je Šuma vlastničtvo kraljevske kuće; naime 16.472 hta. kneza Svarzenberga
sa 99,922*8 hta. Colloredo-Mansfelđa 45,994´8 hta. M. E. Filrstenberga sa 45.994*8
hta. grofa Eduarda Clam-Gallasa 27.031 hta., grofa \Yaldsteina 24.607 hta. i kneza
Lichtensteina 19.484 hta.


Zanimiva djela. Pogledom na tršćansku izložbu i važnost toga grada po izvoznu
trgovinu naše monarkije, izašlo je podporom c. kr. ministarstva za trgovinu, ter
nastojanjem austro-ugarskog družtva drvo-tržaca, više vrlo zanimivih brošura, od kojih
nam budi ovdje prije svega iztaknuti: „Daten ilber Holz-Production in Oesterreich mit
beeonderei Beriicksichtigung Triests und der benachbarten Lander´^ — Ciena 40 nvč.


a. yx. „Special-Katalog der CoUectiv-Austellung von Producten der Holzzucht und