DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1883 str. 50 <-- 50 --> PDF |
- 148 — Sjednica upravljajueega odbora i ovogodišnja glavna skupština. Dne 14. travnja t. g. obdržavao je upravljajući odbor redovitu sjednicu. Sjednici prisustvovahu sljedeća gospoda odbornici: Auderka, Ettinger, Fischbach, Koroškenyi, Kesterčanek, Eosipai E., Eosipal Fr. i Vrbanić. Dnevni red bijaše: 1. Čitanje zapisnika sjednice odborske od 3. veljače t. g,j koji bude bez primjetbe ovjerovljen. 2. Čitanje važnijih na družtvo prispjelih dopisa, od kojih spominjemo: dopis, kojim veleposjednici Tiirk i Tarković prlstupljuju dražtvu kao podupirajući članovi; dopis, kojim visoka vlada družtvu vraća na shodnu preinaku na potvrdn podnesena družtvena pravila itd. 3. Zaključak glede glavne skupštine. Odbor zaključi, da se ovogodišnja glavna skupština obdržaje u Ogulinu, i to uz sljedeći obć i program : 1. sastanak i izlet družtvenih Članova u državne i imovinske gume (preko Jasenke u Gomiije), na večer povratak u Ogulin. 2. Obdržanje glavne skupštine uz sljedeći dnevni ređ: , 1. Pozdrav skupštine popredsjedniku družtva. 2. Izvješće o radu upravljajućeg odbora tečajem godišta 1882.—83. 3. Izbor predsjednika i jednoga odbornika. 4. Ustanovljenje proračuna za god. 1884. 5. Pretres nove osnove družtvenih pravila po predlogu upravljajućeg odbora. 6. Razprava pitanja: Kako li bi valjalo na temelju redovite preborne sječe u planinskih i brdskih predjelih urediti, odnosno uživati Šume, s osobitim obzirom na vladajuće odnošaje u gornjoj Krajini. 7. Razni predloži. Za mjestnog poslovodju i izvjestitelja u pitanjn pod 6. spomenutom, izabra odbor g. nadšumara Miju Zabundjiju, Potonje izvješće i progTam skupštine objelodanit će odbor još posebice u svoje vrieme, molimo medjutim već i sada svu onu gospodu Članove, koji misle toj skupštini prisustvovati, da se izvole prijaviti kod predsjedničtva družtva, za da se isto prema tomu uzmogne za dobe pobrin^iti za potrebito sniženje voznih eiena kod željeznicah i parobrodarskog družtva. K statistiki lova u Češkoj. Godine 1881. ubito bi u Češkoj 1243 komada jelena, 1500 komada bielih jelena, 7991 komada srna, 765 komada divljih svinja, 405.130 komada zeeeva i 13.314 komada kunića. Od štedljivaca ubijeno bi 2320 komada lisica, 1804 komada kuna, 7261 komad iltisa, 253 komada vidra, 4835 komada mačaka, 552 komada lasica. Od koristne peradi : 739 komada tetreba, 3536 komada ružovica, 589 komada Iještarka, 38 komada sniežnicaj 425.030 komada jarebica, 35.619 komada fazana, 9316 komada prepelica, 2653 komada Šumskih i 844 komada običnih šljtika, zatim 10.282 komada divjib pataka. Osim toga poubijano je još; 7370 komada vrana, 87 komada sova, 47 komada kokosara i 2 komada orla. Biedka lovina. Dne 28. siečnja t. g. ubio je njeki seljak na podnožju Ivančice, nedaleko od Kuleščice kod Ivanca, bielog alpinskog zeca (Alpenhase, Schneehase, Lepus variabilis), koji mu je medju drugimi običnimi zečevi na niŠan došao. Ovo "je slučaj sjegurno najveće riedkosti za nasu faunu. Zec predan je zoologičnom odsjeku zagrebačkog zemaljskog muzeja. PMnologieni poziv. Profesori dr. li. Hoffinann i dr. E. Ihne u Griessenu upraviše na sve prijatelje naravi molbu, da nastoje koliko moguće točnije za sljedeće vrsti biiina ustanoviti navjažnije vegetativne dobe, osobito pako dobu cvati^e i dozrie |
| ŠUMARSKI LIST 3/1883 str. 51 <-- 51 --> PDF |
149 — vanja ploda. Opažanja treba samo za biljke, koje na prostom rastu (i to na ne^aklonjenih mjestih). Opažanja se ta po mogućnosti imadu danomice izvadjati unutar stano- Titog odabranog područja. Odnosne sabrane podatke pako neka dotičnici izvole izravno spomenutim profesorom u Giessen dostaviti. Biljke imajuće se tim opažanjam podvrči, jesu: Cor3ius Avelana — Aesculus Hippocastanom — Ribes rubrum — Eibes aureum Prunus avium — Prunus spinosa Prunus cerasus Prunus padus — Pyrus comunis — Pagus sylvatica — Pjrus Mahis — Betula alba —- Quereus pedunculata -— Lonicera tatarica — Syringa vulgaris — Pagus silvatica — Narcissus poeticus — Aesculns Hippocastanum — Crataegus Osgacantlia — Spartiiim acoparium — Quereus Ceriš — Cytisus Labnrnum — Cydonia vulgaris —´ Sorbus Aucuparla — Sambucus nigra — Secale cereale Mbern. — Atropa Belladona — Symphoricarpus racemosa — Eubus idens — Salvia officinalis — Cornus sanguJnea — Vitis vinifera — Ribes rnbrum — Tilia grandifolia — Ligustrum vulgar — Lilium canditum. Izvoz dužica iz Austro-Ungarije preko Trsta i Bieke. U sljedećem saobćujemo pregledno izvoz dužica preko Rieke i Trsta u odnošaju sa rodnoŠću francezkih vinograda. Grodine Prihod vinograda u I^VancezkoJ u miliJLinib. hektolirara Milijuna komada Izvezlo se u Praneezku PJuglezku ikupno Poprečna godišnja ciena po 100 komada u fOT. 1859, 53 1 0-3 1 13 1860. 39 3 0*2 S 15 1861. 29 10 0-4 11 15 18G2. 37 12 0-9 13 14 : 1863. 51 10 4-0 15 14 1864. 50 16 4-0 20 16^2 1865. 68 23 8-0 31 15 1860. 63 40 8-0 48 18^2 1867. . 38 35 4-0 39 16 1868. 50 37 2-0 40 16 1869. 71 38 1-0 39 19 1870. 53 17´ 3-0 21 2172 1871. .57 30 1-0 31 2272 ; 1872. 50 40 3-0 44 2372 1873. 35 24 6-0 32 24 i 18 1874. 68 42 4-0 46 21 1 24 1875. 83 51 4-0 56 22 1876. 41 34 5-0 39 2272 1877, 1878. 56 48 30 32 5-0 O´O 36 33 2172 2072 1879. 25 30 0-0 30 2072 1880. 29 42 l´O 43 2072 1881. 34 31 2-0 34 1974 1882. do svibnja 10 0-9 U 2172 Zemaljska izložba u Pragu. Kako već jjždnom u ovom listu spomenusmo, obdržavati će se ljetos polovicom svibnja u Prag-u zemaljska izložba. Medju svimi lirpami izložbe biti će, sudeć po dosadanjih viestih. Šumarstvo najobilnije zastupano. Kako je Češka u šumarskom kao i gospodarskom pogledu u obće najnaprednija austro-ugarska krajina, to će izložba ta biti sjegurno i po svakoga Šumara velepou^na, zato neka nečase oni, kojim je to moguće, da se okoriste tom zgodom. Šumarstvo u Bosni. Javlja nam prijatelj, da je uslied novo nastavših odno5aja ´ u Bosni i Hercegovini šumarska uprava izgubila svoj samostalni značaj. Šumarski uredi i upraviteljstva okružna da.su dokinuta, a dosadanji Šumarnici, nadšumari i ostali |
| ŠUMARSKI LIST 3/1883 str. 52 <-- 52 --> PDF |
— 150 — šumarski upravitelji, da su pridjeljeni odnosnim, okružnim i kotarskim oblastim, kao t. z. izvjestitelji. — Nadamo se, da 6e nam koji tamošnjih prijatelja doskora i koju obšimiju o tome javiti. Šumski požari u Češkoj. Polag statističnih podataka^, koje je objelodanilo Cesko šumarsko družtvo, dogodilo se je tet^ajem god. 1881. u Češkoj ukupno 39 slučaja šumskog požara. Ukupno je izgorilo 62*34 hektara šume. Požari uništena drvna gromada procjenjena bi na ukupno 2548*21 for, vriednosti. Većina tih požara nastalo je s neopreznosti. Tri slučaja požara nastali su usljed vrcanja parostroja kraj željezničkih pruga. Za 15 služaja nije se mogao povod postanka požara pronaći. Zakon na obranu divljači u Istri. Njegovo Veličanstvo potvrdi previšnjim riešenjem od 18. studena 1882. zakonsku osnovu zemaljskog istarskog sabora, odnoseći´se na obranu divljači po Istri. Što se u Njemačkoj zahtjeva od kandidata za šumarsko-upravnog činovnika? Polag naredbe od 24. ožujka 1874. može se u Njemačkoj podvrći pripravnom izpitu za šumara samo onaj, koji: 1. još nije 28, godinu navršio; 2. koji se može izkazati svjedoČbom zrelosti; 3. svjedoĆbom da je najmanje kroz 7 mjesecih (i to svakako od listopada do travnja) prakticirao kod kojeg državnog nadšumarskog ureda; 4, svjedočbami, da je kroz najmanje 2 i pol godine uČio Šumarske nauke na kojem sveučiHštu ili akademije u Njemačkoj; 5, svjedočbom vrhu moralnog ponašanja; i 6. koji se izkaže, da je i tjelesno dorasao Šumarskoj službi, t. j . da je tjelesno krepak, da dobro vidi, Čuje i govori. Tekar onaj, koji je pripravni izpit položio, postaje zapriseženi šumarski kandidat, tek opet nakon dvogodišnje pi*akse može državni izpit za samostalnu upravu polagati. Ealendar za srpske poljo-privrednike za god. 1883. Od slavnog poljo-privrednog družtva u Beogradu, primismo „Kalendar za srpske poljo-privrednike za 1883. godinu". Izdanje srpskog poljo-privrednog družtva. Uredio Paja T. Todorović, urednik „Težaka^´ i predavač poljo-pi-ivrede u Bogosloviji i učiteljskoj Školi beogradskoj. Knjiga je to omašna, obsižuća 216 strana u velikoj osmini. Sadržaj obilat i zanimiv po svakog gospodara. U obće možemo reći, da je srpsko poljo-privredno družtvo tim djelom iznova obogatilo srpsku knjigu, baš sjajno, — Po samih riečih predgovora: „Kalendar ovaj donosi materijal, odabiran za prilike i shvatljivost naših poljo-privrednika. Težnja je bila, da se iz sviju poljo-privrednih grana rasprave, — ma i u manjem ohjamu — praktička pitanja, koja u prvom redu utiću reformatorski na naŠu poljo-privredu, na odnošaje naših poljo-privrednika, — neizključujući pri tom ni znatnije odredbe zakonodavstva, koje se poljo-privrednika tiČu i kao poljo-privrednika i kao gradjanina." Medjutim naša je želja, da ovaj kalendar, namienjen srpskim poljo-privrednicima, bude odista knjiga srpskih poljo-privrednika, — knjiga u kojoj bi naši poljo-privrednici našli vazda najiskrenijeg savjeta za unapredjenje njihove privrede, za poboljšanje njihovog materijalnog stanja. Kad je i koji lov u Srbiji zabranjen. Vadimo iz prije spomenutog kalendara na str. 190 sliedeću vješt: 1. Srne, košute, jelene i divlje koze, nije slobodno nikad lovifci, i tko bi lovio, kaznit će se novčano od 50,52 do 151 dinara (1 dinar = 60 nove.). 2. Jarebice, prepelice, divlje kokoši, zečeve i tetrebove, nije slobodno loviti od 1. Marta do 1. Augusta. No i u samo ovo vrieme izuzimaju se mjesta oko mineralnih voda; ali onde nastanivši se gosti, mogu samo u ataru one mineralne vode — loviti. Onaj, koji protiv ove 2. točke postupi, kaznit će se novčano od 5 do 15 dinara. 3. Lovcima se zabranjuje zagrade razvaljivati ili inače sami ili sa psima po tudjim vinogradima, livadama i njivama juriti. Onaj, koj bi to učinio, da se kazni novčano do 15 dinara i da plati svu štetu. (§. 379. kaz. zakona.) |
| ŠUMARSKI LIST 3/1883 str. 53 <-- 53 --> PDF |
K ck€rUM,^ooa-p thijiuirski h´s( III. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1883 str. 54 <-- 54 --> PDF |
— 151 — Deset zapovjedi šumarstva. Češki list „Haj^´ donio je sijeđedib deset zapovjedi šumarstva: 1. Vjeruj, da je svako i poslednje stablo, svaki lug ili šuma, posrednikom medju tlom i podnebjenij a da bez sudjelovanja onib, ma i najplodniji kraj — postaje pustoši. 2. Ne spominjaj šumu u izprazno, ter nastoj, da šikare i plandišta po našib obćinskib zemlja pretvoriš u bujne i koristonosne šume, 3. Spomeni se Sovje&e, da ti Šuma pruža, najnuždnije potrebŠtine žica. Spomeni se, da si uz šumu vezan od kolievke sve do groba, i da te sama narav sili^ da nastojiš oko blagostanja Šuma. 4. PoŠtivaj svaku šumu, njeguj svako stablo, i radi oko napredka šumarstva, za da bude tebi kao i djeci tvojoj za volju i korist. 5. Neubi ptice, ni ine malene zvieri, koje se brane proganjajuć pogubne po Šume kebre. Uči i tvoju djecu isto. 6. Neoskvrnjuj djevičanstvo šumskog tla zasadjivanjem neodgovarajućih mu vrsti bilja, — a djecu si uči poznavati sveobću majku „narav", po prirodnom zakonu; sadi — Šumari — uporabi koristno drvo. 7. Neukradi rastuće drvo, neuzimaj tlu potrebno pokrivalo, nekljaštri drvlje, nit mu odtimaj sok i druge cesti. 8. Nedaj krivog svjedočanstva, za Šumske prekršaje, pazi svakog štetitelja šuma savjestno prijaviti odnosnim oblastim, da ga iste mogu primjereno suditi. 9. Ne diraj u šumska dobra susjeda, niti si puni džepove iz prihoda obćinskih šuma. 10. Nedaj se od zlobnika zavadjati zlu. — Nedaj šumri. u nepravo doba sječi. ter nastoj, da budu šume uvjek uzgajane u sklopu i zaštitno. Konačno pako promisli Čovječje, da ti je svemogući dao i razum zato, da uzmogneš Šumom ravnati, kao i tvojim zdravljem! V. C. Produkcija tekline u I´rancezkoj. Južna Franeezka, kano ti zemlja, koja u cieloj Europi najviše tekline (Hai´z) proizvadja, proizvadja godimice oko 29 mil. klg. surove tekline, koja se većim dielom od morskog bora dobiva. (Pinus maritima), kojim su u Departementu „Landes" i Gironde ovelike površine pješćara i goljeti pošumljene. — Vriednost tamo proizvedene tekline iznaša oko 4-5 do 5 milijuna for. a. vr. Uporaba mašine u papirnicah. U švedskoj u gradiću Jonkopingu, počeše uz ostale surogate koji se za zgotavljanje artije uporabljuju, u najnovije doba upotrebljivati takodjer uz cunje^ trave, slamu i drveninu, i novu vrst vrlo jeftinog materiala, tako zvanu bielu mašinu (weiss Moos), koja u tamošnjih predjelih u velikom množtvu raste. Neupotrebljuje se medjutim friška mašina, već samo pbumrle joj česti. Materijal tako zgotovljen, da je tvrdji od drva, te veoma uporabiv. Šumska površina Češke. Polag najnovijih od g. 1881. poduzetih popisa, iznaša ukupna Šumska površina u kraljevini Ceskoj 1,488.754*64 hta. Površina državnih Šuma obsiže prostor od 7,394*63 htra. obćinske i gradske šume zapremaju prostor od 188,509*47 hta. privatna Šuma pako 1,292.850´51 hta. Od privatnih Šuma spadaju u vlastničtvo veleposjednikah 1,107.830-65 hta. maloposjedu pako 185.019 hta. Najviše je Šuma vlastničtvo kraljevske kuće; naime 16.472 hta. kneza Svarzenberga sa 99,922*8 hta. Colloredo-Mansfelđa 45,994´8 hta. M. E. Filrstenberga sa 45.994*8 hta. grofa Eduarda Clam-Gallasa 27.031 hta., grofa \Yaldsteina 24.607 hta. i kneza Lichtensteina 19.484 hta. Zanimiva djela. Pogledom na tršćansku izložbu i važnost toga grada po izvoznu trgovinu naše monarkije, izašlo je podporom c. kr. ministarstva za trgovinu, ter nastojanjem austro-ugarskog družtva drvo-tržaca, više vrlo zanimivih brošura, od kojih nam budi ovdje prije svega iztaknuti: „Daten ilber Holz-Production in Oesterreich mit beeonderei Beriicksichtigung Triests und der benachbarten Lander´^ — Ciena 40 nvč. a. yx. „Special-Katalog der CoUectiv-Austellung von Producten der Holzzucht und |
| ŠUMARSKI LIST 3/1883 str. 55 <-- 55 --> PDF |
— 152 — Holz-Industrle, veranstaltet vom osterr.-ungar. Veveine đer Holz-Frođucenten, Holzliandier unđ Holzinđustrielleu." — Ciena 10 nv5, a. vr. — „Ueber đen Hokbandel. Studie von Dr. Bažant. Consular-Bericlite." — Ciena 1 for. a. vr. Izvoz drva iz Austro-Ungarije u Italiju. Goriva se je izvezlo g. 1877. 1878. 1879, 1880. Tonah 58-591 58-130 )9-4:20 69.573 Proste gradje 372 372 4.14. ___ Laktovirie etc. — 399 130 124 Kako je po2nato, slobodan je uvoz oblikovine i laktovine u Italiju (na temelju trgovačkog ugovora od 27. prosinca 187 8.). Važna naredba. Njegova preuzvišenost ban potvi´dio je naredbu, kojom se haredjuje, da se kod šumskih ureda imovuih obdina imade ustrojiti primjereni broj šnmarsko-vježbeniČkih mjesta. Mi rađostno bilježimo taj napredak našega Šumarstva, nadajuć se, da je time učinjen početak potrebne i shodne organizacije. — Pomanjkanje sumarsko-vjezbeničkili mjesta jest jedna od najvećih mana naše šumarske uprave. Novo ustrojit se imajuća ta mjesta popuniti će se postepeno, i to prije svega onimi kandidati šumarstva, koji će domaće kr. šumarsko uSilište u Križevcib dobrim uspjehom svršiti. Kako će moći svaki đružtvenih dlanova doći lasno do valjane stručne knjige ? Oa je dobra knjiga, a po tome i izabranimi đjeli proviđjena knjižnica, ne samo od prevelike važnosti po svakoga znanošću se bavećeg gumara, no i po svakog naobraženog čovjeka u obće neprocjenive vriednosti, osjetio je svaki štovanih naših drugova, kad no je osamljen na selu, zimi poćeo prebirati po knjigah možebitne knjižnice. Nu kako je u obće svaka knjižnica po svojoj cjelini vrlo skupociena imovina, to nam mora biti "nedvojbeno prije svega do toga, da neizdajemo novac i za takove knjige, koje niti imaju trajnu, niti možda posebnu vriednost. A isto tako si je moći obiĆno knjižnicu samo tekom vi´cmena stvoriti, odnosno popuniti, a s druge strane ipak knjige su nam potrebne, hoćemo li učiti, hoćemo li napredovati. Osobito je pako Šumaru, mladom, osamljenu naslada književne zabave ne samo potrebna, no neće li da nazaduje, baš i neobhođno nuždua. I tako nam se veo ćeŠće nametnu pitanje: kako li bi si mogao svaki naših đružtvenih članova lasno dobaviti valjanu knjižnicu? Na koje nam ujedno i knjižar g. G. Neuberg u Križevcih tim odgovori, da se je izjavio pripravnim toli vazda držati dovoljnu zalihu svijuh po uredničtvu ,,Šumarskog lista" preporučenih mu stručnih knjiga, koli da je voljan g^, Članovom šumarskog družtva u svako doba i veću množ takovih knjiga, odnosno i ciele priručne knjižnice, uz obvezu odplaćivanja na mjesečne obroke prema ugovoru dostavljati. I tako će od sele imati svaki naših đružtvenih Članova liepu zgodu skupiti si valjanu stručnu knjižnicu, toli hrvatskih, koli i svijuh inostranih šumarskih djela načinom jeftinim i shodnim, a u to ime eto preporučujemo i spomenutu knjižaru g, Neuberga veleštovanim našim članovom šumarskog družtva čim toplije. f Umro. Dne 26. veljače umro je u Otočcu član hrvatsko-slavonskog šumarskog družtva i bivši upravitelj otočke imovne obćine Proko p Agjić . Poicojnik službovao je prije kao kotarski šumar u Vrbovcu, a strukovne svoje nauke svršio je bio na kr. šumarskom učihštu u Križevcih. Pokojnika oplakuju žena i troje neobskrbljene djece. Bila mu lahka zemljica! Austrijski šumarski kongres. Austrijski kongres šumara obdržavao se je u Beču dne 8., 9. i 10, ožujka 1888. u prostorija c. Icr. gospodarskog družtva. Na dnevnom redu bijahu sljedeće razpravc: 1. Izvješće o kongresu god., I88i^ 2-, Izbor predsjedničtva i odbora. 3. Izvješće austrijskog državnog šumarskog družtva o organi |
| ŠUMARSKI LIST 3/1883 str. 56 <-- 56 --> PDF |
~ 153 ^ . zaciji drzavno-šumarskog nadzora. 4. Izvješće zemaljsko-kulturnog družtva u Cernovici, o organizaciji Šumarske statistike u Austriji. 5. Administrativni predmeti. —- Mi ćemo, obzirom na velevažnost zaključaka stvorenih na tom kongresu, u svoje doba baš pogledom na pitanje organizacije drvno-šumarskog nadzora joS i koju obsirniju reci. —- Napokon moramo požaliti, što naša visoka vlada ljetos nije pronašla sliodnim odaslatikojega naših strukovnjaka, da velevažnom tom sjelu prvih strukovnjaka u Cislajtaniji prisustvoje; žalimo to tim više, Sto se i u nas bas sada pitanje o reorganizaciji Šumarstva kani u pretres uzeti. K šumarstvu u Srbiji. U sUedećem priobćit ćemo taksu koja je u Srbiji propisana za sjedenje gore za špekulaciju, u obštinskim i obćenarodnim šumama. (§. 44. šum. naredbe.) 1. Za drv a od rodne gore. dinara .para a. Za jedno veliko drvo ..... . . ... . . . . 12 63 &. 7, 5, srednje drvo ............. 8 42 C* n „ drvo za obiČnn gredu ........ . 1 27 d. „ j, drvo za rog, mertek ili baskiju . . . . , . — 48 2. Za drva od nero dne gore. a. Za jedno veliko drvo . , . 3 87 h. „ ^^ osrednje, drvo 2 12 c. „ „ drvo za obiknu gredu . . . ... . . . -- 43 d. „ j, drvo, sa rog, mertek ili baskijn — 21 S.Zajednovelikodrvomecijaleska . . . . 42 10 za malo drvo meoija leska sječi zabranjuje se sasvim. 4. Za prude, koje se sječe za prodaju od sto puta . . — 43 Pod rodnom gorom razumjeva se žirorodna gora, a pod zabranjenom nerodnom gorom treba razumjeti goru: lipovu, brestovu, jasenovu, javorovu, borovu, i meČiju lesku, (§.39 . šum. uredbe). Za veliko drvo smatra se ono, koje u deblini preko dvie stope, (63 centimetra) ´. prečinku ima, za srednje koje je preko jedne (32 centimetra) do dvie stope debelo; za običnu gredu sposobno je ono drvo, koje je za jednu stopu (32 centimetra) debelo, a izpod ove debljine smatraju se za tanja drva, od kojih se rogovi, merteci i baskije sjeku, (Naredba ministra financije od 12 felonara 1873.). Za domaću potrebu daje se gora bezplatno iz opštinskih i opštenarodnih šuma, no samo se za objavu naplaćuje Molba prijateljem m.ladeži. Kao što svake godine, poduzeti će slušatelji šumarstva na kr. šumarskom i gospodarskom učilištu i ljetos, koncem svibnja pod vodstvom jednog strukovnih profesora, poučno putovanje. I to za ljetos valjda u goimju Štajersku. Slušatelji primorani su troškove putovanja podmirivati sami — mnogi njih, dakle buduć siromašni, neće se moći okoristiti, liepom tom zgodom, da uz neznatne troškove mnogo poučna Čuje i vidi. Želeć ipak bar vriednijvm nainaknuee troškova puta (do 30 for.) bar donjekle olahkotiti, obraćamo se eto ovime na sve prijatelje mladeži, nebi li svaki njih ma kojom forintom, doprineo svoju, u plemenitu svrhu. Uredničtvo šumarskog lista pako primiti će i potvrditi zahvalnošću, svaki i najmanji prinos, nastojeć ujedno i oko svrsi shodnog podielenja eventualnih takovih darova. Znajući većina nas šumara, veliku korist takovih pod vodstvom strukovnjakah i profesora učinjenih poučnih putovanja, kao i siromaštvo učeće nam mladeži — nadamo se, da nam poziv taj nebude ostao bez odziva Imenovanja. Fran Kesterčanek kr. pravi učitelj Šumarstva kr. županijskim nadšumarom u Zagrebn. — Dragutin pl. Fodrocy, kotarskim gumarom u Križevcu, — Mihalj Kajganović kr. katastralnim procjenbenim povjerenikom za Belovar. |