DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1883 str. 49     <-- 49 -->        PDF

— 147 ~
Zur Praxis der Waldwerthrechnung der forstlichen Statik. Vou Gustav
Kraft, kongl. preus. Forstmeister.


Prvi temelj teoriji čistog zemljiStnog prihoda udariŠe Hundesbagen i Pfeil. Iza
njih bio je prof. Pressler koji je svojini j^rationalnim Šumarom" (Der rationelle
Waldwirtli) pokazao put^ kojim ima poći Šumarsko gospodarstvo. Uzprkos, da se na
Presslera podignu vika (do tada nečuvena u Šumarskom svietu) i uzprkos, đa baciše
anathemu na njegovu nauku, ne dade se Pressler odvrnuti od onoga, što je eiframi
bjelodano dokazao; nego uze u silnih brošurah sve prigovore svojih protivnika pobijati.
Njegova nauka sigurno bi bila prije i laglje prodrla u sve šumarske krugove, da je
Pressler umio popularnije i shvatljivije pisati. Kako su se prije 50 godina šumari više
prazom nego teorijom bavili, to veći dio, nit je htjeo nit mogo shvatiti dugačkih perioda
Presslerovih prenatrpanih eiframi i formulami. Istom kad je G. Heyer počeo
svojim klasičnim jezikom i nepobitnom logikom obradjivati to važno polje Šum. znanosti,
počeše se mnienja i nazori pomalo bistriti. Ban danas su prilično svi Šumari u
tom složnij da se princip teorije Čistog zemljištnog prihoda temelji na toli zdravom temelju,
da se samo po tom principu prav a vriednost Šume pronaći može. Oni, koji ne priznaju
tog principa, ne mogu priznati ni nauke racionalnog gospodarstva i nacionalne ekonomije.


Što se method a sami h kod proračunavanja šumske vriednosti tiče, to iste
niesu još do savršenstva dotjerane, — te stoga neki protivnici pobijajuć pojedine metode,
nastoje kako bi i sam princip podkopali i srušili. Točke, oko kojih se najžešće
razpravlja, jesu: ustanova obhodnje, visina dobitne mjere (Zinsfuss), opredjelivanje ciene
šumskih proizvoda u budućnost itd.


Jedine, ujedno i najvrstnije knjige, koje dosad o proračunavanju šumske vriednosti
(u smislu teorije čistog zemljištnog prihoda) imadosmo, jesu obe Hejerove : Anlietung
zur Waldwerthrechnung i Lehrbuch der forstl. Statik. Te dvie knjige jedina
su pomagala te grane, koja slušatelji šumarstva za učenje rabiti mogu. Nu da li će
svatko, pročitav pa i razumjev one precisno i tiesno izražene definicije, ujedno ih moći
i u prazi upotrebiti, drugo je pitanje.


Au -j- Dal-Op ^-a — (B-i-V) (l.Op ^-^ — 1)*


Jednostavna formula: KEm z= — — -


1.0 p """^
sadržaje u sebi toliku množinu faktora, kojima se vriednost (koju representiraju) tekar
naći mora, da treba još mnogo podataka kupiti i tražiti, dok se na mjesto slova
umetnu pravovaljani brojevi. Zato Heyerove knjige i niesu drugo, do li: pomoćju matematike
i nationalno-ekonomične znanosti logičnom dosljednošću izvedene i dokazane
definicije o pojmu vriednosti šumskog tla, sastojine i t. d.j i kojim načinom se te vriednosti
pronaći mogu.
Istom 18 godina odkako izadje Heyerovo đjelo, izdade G. Kraft gore pomenutu
knjigu, koja se ima, bi reć, komentarom Heyerove smatrati. Stojeć na istom stanovištu,
Kraft je Heyerovu knjigu preveo u praktičnost, te sam u predgovoru kaže, da je nastojao,
kako bi proračunavanje šumske vriednosti olahkotio i jednostsvnije puteve do
tog pokazao. Zato su te dvie knjige (Heyerova i Kraftova) tako uzko skopčane, da
jedna drugu nadopunjuje, i doklegod se jednostavniji putevi proračunavanju vriednosti
šumske ne pronadju, bit će te knjige najnuždnija pomagala pri studiju kao učitelju,
tako učeniku. Stoga uzroka je velika šteta, da je g, prof. KesterČanek prevod
Hejerove knjige već izdao bio, kad je Kraftova knjiga izašla. Kođ drugog izdanja
te hrv. knjige želili bi, da Heyerova i Kraftova knjiga budu vješto i svrsi ođgovarajuć
u jedn u slivene.


Po tom, što rekoh, mislimi da više nije nuždno vriednost i važnost Kraftove
knjige izticati. —c.


* Vriednost sastojine (Bestandeswerth).