DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1883 str. 48 <-- 48 --> PDF |
— 146 — Ovo spominjemo bez komentara, čitatelj neka sam sudi. Ja sam po mogućnosti i po slabih STOJih silah učinio dužnost, koju mi domovina nalagala činiti, a nasljednik mi, bio koji mu drugo, neka isto čini, neka nam se gdjekada oglasi. Književne obznane. Die Forstwirthschaft des isolirten Staates etc. von Dr. H. Martin. To je naslov aanimivoj knjižici, koja se temelji na nacelib, koje je National-Okonom V. Thumen u svom djelu „Isolii-ana država´^ razvio, v. Thiimen pomišlja si tu idealnu državu na sljedeći način: U sredini plodne ravnice nalazi se ogroman (glavni) grad; ravnicom tom ne protiče nijedna brodiva rieka. Zemljište (tlo) te ravnice, poČam od gradskog ceiitruma pa sve do nekultiviraue pustoši, koja se iza te ravnice u neizmjernost pruža, posve je jednake plodovitosti i vrieđnosti. Pita se sad: kako će se poljodjelstvo u toj (od sveg svieta izoliranoj) državi razviti i kakav će upliv imati veća ili manja udaljenost od centruma na obradjivanje tla, — obzirom na cienu ? Iztraživanjem dosta je nacionalna ekonomija do sljedećih i-ezultata: 1) Proizvodi gospodarstva mogu se to udaljenije od centruma proizvadjati, što je laglji po tom i jeftiniji dovoz do grada; 2) Čim si udaljeniji od gradskog centruma, tim manje kapitala i posla ulazi u obradjivanje tla. Upiruć se o ta dva ekonomska zakona, napravit će se okolo grada sljedeći produktivni kotari: u prvom okrugu (prstena) okolo grada proizvadjat će se baŠtovanski proizvodi, zatim: mlieko, krma itd. Drugi okrug, iza bašta, zauzet će Šuma; do Šume, u trećem okrugu razvit će se ratarstvo sa svojimi razhimi sistemi (raienjanjem plodova itd.); na zadnjem okruga, s kojim „isolirana država" prestaje, podići će se stočarstvo. Dr, Martin uzeo je za predmet svoje razprave onaj drugi okrug t. j . kako će se razvit Šumarstvo u toj isoliranoj državi ? Sliedeć sveudilj princip Tbumenov, pokušao je on teoretićki a donekle i prak tički pokazati, kako bi trebalo Šumariti (u tom okrugu isolirane države), da se namire sve potrebe (gorivo, gradja itd.) pučanstva u glavnom gradu, al da se ujedno uzmogne uzdržati neka stanovita eiena drva — bez gubitka i po producenta i po kousumenta, — koja ciena 1) ovisi od različitog drvnog produkta (kao Što su: gorivo, gradja itd.) i 2) od udaljenosti mjesta produkcije od konsumcije. Razna vriednost drveta zabtieva, da se Šumski okrug razdieli opet u pojedine kotare. Posve je logično, da se u prvom, kao centrumu najbližem kotaru, može i mora šuma za gorivo odgajati, — jer da se gorivo za zadnji kotar opredieli, to nizka ciena goriva drveta ne bi mogla nipošto nadoknaditi ogromnih troškova dovoza do gradskog trga, stoje gradjevnom liesu uz svoju cienu već moguće. Tumačeć i izvadjajuć nadšumar Dr. Martin šumarstvo u isoliranoj državi, imao je svedjer pred očima theoriju o čistom zemljlgtnom prihodu (Bodenreinertrags-theorie), te ujedno razvija svoje nazore o toj nauci. Mjestimice pobija protivnike, a mjestimice ni sam ne odobrava pojedine točke — obzirom na methodu — te teorije, kojoj je u ostalom vruć zagovaratelj i pristaša. S jednim njegovim prigovorom slažemo se i mi, naime: da ustanovljenje obhodnje po math ematičk oj methodi (kako ju uče Pressler i Heyer) n i j e n i k a k o s h o d n o. Akoprem se neće svatko sa razvijenimi nazori Dra. Martina složiti, i akoprem njegova razprava po šumarstvu ništa pozitivnoga ne sadržaje, ipak je po svom pred metu veoma zanimiva, da ju svakomu preporuČamo, c. |