DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1883 str. 42     <-- 42 -->        PDF

..--^ ,140 ^


k^o ulje za za6in jestvinah, stranom kao gorivno ulje upotrebljava. Bukvice
odlupe se u tu svrhu ponajprije od tvrde kore, te se ili u toplini ili u studeni
iztisne iz njih tiskali ulje u njih sadržano. Od 100 kgr. bukvicah dobije
se od 17—19 kgr. ulja.


I time sam svršio taj dio razprave, kojoj bje namienjena zadaća, da u
kratko i sistematično nacrtam sve grane šumarsko-kemicke industrije, te da u
njekoj suvisloj cjelini pokažem skupnu sliku svih onih proizvoda koji se neposredno
ili posredno iz šum^ proizvesti mogu. Malo ima za cielo Ijudih kojim
je poznato, da se iz naših šumskih proizvoda, dobiva osim pepeljike
ugljena, katrana, obične smole, terpentina, takodjer i kvasinovina (Essigsaure)
stolni oeat, soli kvasinovine za bojadisanje tkaninah, zatim obiĆnoj vinovici
šhčna drvna žesta (Holzalkohol), kreosot, smola za brođogradju, za čizmare,
razsvietni plin, čadja, pisaći papir, njeka vrst pamuka, oxalna kiselina, aromatička
sastojina vanilje (vaniliu), salicin, dapače i slador te alkohol (špirit) — a
napokon takodjer tanin, te razna triesla, tvari kojimi se životinjska koža stroji
t, j . trajnom, mekanom te uporabivom za razne svrhe učiniti može.


Uzmemo li u obzir jošte i proizvode šuma tropičkih predjelž., to nam
broj tih šumskih proizvoda postaje još znatno veći. Treba nam tu spomenuti
škrob (Sago, Tapioka, Arvio-root) arabsku teklinu, razne masti (paomovo ulje,
cocos ulje itd.), bihnski vosak, množinu raznih smolah, kaučuk, gutaperku?


pluto, mastilarska drva (Farbholzer), kina-koru i kinin, strjchnin, kamfor, mirodije
(cimet), mirisava drva itd.
Sretne li naše´domovine, kad bi bar polovicu tih za život toli potrebnih
tvarih brojila medju svoje exportne proizvode I
Konačno mi je spomenuti, da se u najnovije doba u Ugarskoj, a i u Hrvatskoj
radi o tom, da se u predjelih, koji sumarni obiluju, podignu tvornice
za treslovinu (Tannin, Gubsaure) iz hrastovog drva. Za sada manjkaju mi žalibože
jošte potanji podatci o tom predmetu, nu osvrnut ću se ipak nanj
kojom drugom zgodom.


Križevci, o uskrsu 1883.


Ettingerov stroj za sjetvu žira,


Kr. katastralni šumski nadzornik g. Josip Ettinger izumio je vele prak


tičan stroj (pahcu) za sjetvu žira, kojega sliku u prilogu donašamo.


Kako će čitatelji moći iz priležeće slike lasno razabrati, sastoji se spo


menuto sijalo, ponajprije iz drvenog šuplog štapa a &, koji je 120 ctm. dug,


i u promjeru i j = 5 cmt, veličina otvora cievi a = 2*5 cmt., na ovom je štapu


pričvršćen željezni dio g f cl. Duljina f g = 2b cmt, c g = 11 cmt., c d =^ 7


cmt. šilj c f ^ S cmt. ^


Slika 2. pokazuje nam kako palica stajati ima, u onaj čas, kad se žir


otvorom c
cc i cievju u zemlju spušta. Uporaba pako je sliedeća; štap se uzme