DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3/1883 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— 136 — -W0. (gelova drva dobije se 80 djelova oxalne kiseline. U tu se svrhu najviše rabi drvo bora te omorike. -^ " Proizvadjanje vanilina iz soka četinjacah. Obće poznata cie njena te skupociena mirodija vanilja sastoji se iz mohunab njeke u tropičkih predjelih Amerike rastuće orchidee Epideuron Vanilla, a kemička slučevina, koja toj mirodiji pođaje aroma Jest takozvani „Vanilio". Taj se Vanilio dobiva u veliko od 1875. god. u Holzmltndenu na Weseri (Tiirinžka), te u najnovije doba u Parizu u posebnih tvornicah iz takozvanog „Coniferina", tvari koje se nalaze u kambialnom soku omorikab, te njekih drugih coniferah.O ; Coniferin dobiva se u Ttirinžkoj, Vogezah, Schwarzwaldu, Auvergni i na drugih "mjestih tako, da se u vrieme kad drva obiluju sokom Cod polovice ´sVibnja do polovice srpnja) stabla prosjeku, kora te likovina (Bastschichte) od" strani, te sočne kambialne naslage sa staklovinom od periferije stabla odstruže, u posuđah sakupe, te sok iz dobivene kaše iztisne. Sok taj uzkuha se, pri čem se bjelančevina (Eiweis) sgruša, zatim procjedi te na ^l^—´^jio prvobitnog objema ukuha; nakon ^to je ohladio, izluči se iz soka Coniferin kao kristalični prašak, ´koj se na cjedilih sakupi, osuši te prodaje tvornicam za.vaniliu. U ovih se. pomoćju kalijevog bikromata, te sumporne kiseline oxydira, te time´pretvori u skupocienu onu aromatičku tvar „vaniliu". Ovaj umjetni iz coniferah načinjeni vanilij ^) skroz je identičan sa naravnim u mohunah vanilje ´sadržanim vaiiilinom, te predstavlja krasne iglaste nemanjaste ledce, vrlo ugodne -aromatičke duhe i teka. Akoprem je i umjetni vanilin jošte dosta visoko u ~ cieni^ to je ipak daleko jeftiniji od vanilje, te se uslied toga već mnogo rabi -na mjesto ove u slastičarnah, parfumerijah, kod fabrikacije čokolade, likera, ^ esencah, kognaca itd. U trgovini dolazi ili čist ili sa sladorom pomješan, te se može u vodi ili alkoholu lahko raztopiti, te u tom obliku upotrebiti. \„ Proizvadjanje sladora te alkohola iz drva.^) Iz soka sladornog j´avora (Zuckerachorn, Acer sacch.) koj u sjevernoj Ameriki velike šume sači´, njava, te u kojemu prilična množina sladora raztopljena nalazi, proizvadjaju se velike množine običnog sladora (Kohrzucker). Stabla se u proljeću navrtaju, "iztečeni sok sakupi, sa hješto vapnenog mljeka*) pomješa, te do gustoće sjrupa uzkuha. Iz sjrupa tog izluči se nakon njekog vremena slador u kristalih. Stablo /srefeje veličine daje na godinu do 2^2 kgr. sladora, a iz 50 kgr. soka dobije se l: kgn sladora. Godišnja produkcija tog javorovog sladora iznaša u sjevernoj : Ameriki do 16 milijuna kilogr., koj se ponajviše na mjestu i potroši. 1) Coniferin ((Azm-z Os + ^HzO) jest glycosid, te ga je god. 1861. Harti g našao u soku ariša (Larix eiiropaea); god. 1866. Kubelu pošlo za rukom u cistom ga stanju iso- liratl; a god- 1870. proueiše ga potanje Tiemann i Haarmann. ,´- 2-j Formula za vaniliu je Csm 0;j, te spada u skupinu aromatiekih aldehyda. . ´ F^) ,„Oester. Forstzeitung" B. 18. , .^ ") Vapneno mlieko je, voda yapneiuca u kojoj je porazdieljeno gašeno vapno, a dobije " ^e MjelaiijeBl vapna sa vodom, kao poput mlieka biela teku |