DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1883 str. 38     <-- 38 -->        PDF

— 136 —


-W0. (gelova drva dobije se 80 djelova oxalne kiseline. U tu se svrhu najviše
rabi drvo bora te omorike.
-^ " Proizvadjanje vanilina iz soka četinjacah. Obće poznata cie


njena te skupociena mirodija vanilja sastoji se iz mohunab njeke u tropičkih
predjelih Amerike rastuće orchidee Epideuron Vanilla, a kemička slučevina,
koja toj mirodiji pođaje aroma Jest takozvani „Vanilio". Taj se Vanilio dobiva
u veliko od 1875. god. u Holzmltndenu na Weseri (Tiirinžka), te u najnovije
doba u Parizu u posebnih tvornicah iz takozvanog „Coniferina", tvari
koje se nalaze u kambialnom soku omorikab, te njekih drugih coniferah.O
; Coniferin dobiva se u Ttirinžkoj, Vogezah, Schwarzwaldu, Auvergni i na
drugih "mjestih tako, da se u vrieme kad drva obiluju sokom Cod polovice
´sVibnja do polovice srpnja) stabla prosjeku, kora te likovina (Bastschichte) od"
strani, te sočne kambialne naslage sa staklovinom od periferije stabla odstruže,
u posuđah sakupe, te sok iz dobivene kaše iztisne. Sok taj uzkuha se, pri čem
se bjelančevina (Eiweis) sgruša, zatim procjedi te na ^l^—´^jio prvobitnog objema
ukuha; nakon ^to je ohladio, izluči se iz soka Coniferin kao kristalični prašak,


´koj se na cjedilih sakupi, osuši te prodaje tvornicam za.vaniliu.


U ovih se. pomoćju kalijevog bikromata, te sumporne kiseline oxydira, te
time´pretvori u skupocienu onu aromatičku tvar „vaniliu". Ovaj umjetni iz
coniferah načinjeni vanilij ^) skroz je identičan sa naravnim u mohunah vanilje


´sadržanim vaiiilinom, te predstavlja krasne iglaste nemanjaste ledce, vrlo ugodne
-aromatičke duhe i teka. Akoprem je i umjetni vanilin jošte dosta visoko u
~ cieni^ to je ipak daleko jeftiniji od vanilje, te se uslied toga već mnogo rabi
-na mjesto ove u slastičarnah, parfumerijah, kod fabrikacije čokolade, likera,
^ esencah, kognaca itd. U trgovini dolazi ili čist ili sa sladorom pomješan, te se


može u vodi ili alkoholu lahko raztopiti, te u tom obliku upotrebiti.
\„ Proizvadjanje sladora te alkohola iz drva.^) Iz soka sladornog
j´avora (Zuckerachorn, Acer sacch.) koj u sjevernoj Ameriki velike šume sači´,
njava, te u kojemu prilična množina sladora raztopljena nalazi, proizvadjaju se
velike množine običnog sladora (Kohrzucker). Stabla se u proljeću navrtaju,
"iztečeni sok sakupi, sa hješto vapnenog mljeka*) pomješa, te do gustoće sjrupa
uzkuha. Iz sjrupa tog izluči se nakon njekog vremena slador u kristalih. Stablo
/srefeje veličine daje na godinu do 2^2 kgr. sladora, a iz 50 kgr. soka dobije se


l: kgn sladora. Godišnja produkcija tog javorovog sladora iznaša u sjevernoj
: Ameriki do 16 milijuna kilogr., koj se ponajviše na mjestu i potroši.
1) Coniferin ((Azm-z Os + ^HzO) jest glycosid, te ga je god. 1861. Harti g našao
u soku ariša (Larix eiiropaea); god. 1866. Kubelu pošlo za rukom u cistom ga stanju iso-
liratl; a god- 1870. proueiše ga potanje Tiemann i Haarmann.
,´- 2-j Formula za vaniliu je Csm 0;j, te spada u skupinu aromatiekih aldehyda.


. ´ F^) ,„Oester. Forstzeitung" B. 18.
, .^ ") Vapneno mlieko je, voda yapneiuca u kojoj je porazdieljeno gašeno vapno, a dobije
" ^e MjelaiijeBl vapna sa vodom, kao poput mlieka biela teku