DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3/1883 str. 35 <-- 35 --> PDF |
— 133: — Destilacijom drvnog katrana dobiva se ponajprije njeko lahko Uapivo ulje (katranovo ulje, leichtes Theerol), koje je slično benzinu te se i u slične svrhe rabi;´) zatim njeko težje od vođe ulje, žute boje (schweres Theerol), koje medju inirai tvarmi navlastito i kreosot sadržaje, koj se iz njeg i dobiva. ^) Kad je polovica katrana prekapnula,. to otvrdne nakon što je ohladnio preostali dio, postane tvrd, sjajan, te je crno-smedje boje, a dolazi u trgovinu pod imenom crne, smole, kao smola za brodogradju te čizmare. Surovi drvni katran rabi se za konserviranje gradjevnog drva, drva za brodogradju, kao sredstvo proti vlagi u zidovih, za štićenje drveća proti insektom, kao kolomaz itd.; navedena smola rabi se kod brodogradje, za pravljenje umjetnog asfalta itd. Proizvadjanje razsvietnog plina iz drva. Već je prije navedeno, da se kod suhe destilacije drva u retortah, pravi njeka vrst razsvietnog plina, i to već kod dosta nizke temperature od 150 o C., nu taj plin posjeduje preslabu razsvietnu snagu. Pettenkofler pokazao je već god. 1848., da se može destilacija drva i tako udesiti, da kod iste resultira plin od velike razsvietne snage, koj dapače nadkriljuje onaj iz kamenog ugljevja. On bo pokaza, da ako se plinoviti produkti suhe destilacije svrućaju na njeku višju temperaturu, da se kemički promjene, te uslied tih promjena zadobe veliku razsvietnu snagu. Time je udario Pettenkolfer temelj fabrikaciji plina iz drva. Fabrikacija ovog plina obavlja se na sličan način kao i ona iz kamenog ugljevja. Drvo podvrgne se suhoj destilaciji u željeznih retortah, ^) te se dobiveni plin vodi cjevmi u čistila, gdje se poglavito očisti od ugljične kiseline,koja mu je primješana, sa gašenim vapnom, te gdje se drvna kvasina te katran sgustnu. Razsvietna snaga plina iz drva stoji prema onoj plina iz kamenog ugljevja kao 6 : 5. Kao nuzgredne produkte proizvode takve plinare naravski´ takodjer ugljen, katran te kvasinu. Jedna centa drva daje 573—6.75 engl kub. stopa plina. Dobrota plina mnogo je odvisna od množine vlage u drvu, s toga se prije uporabe drvo po mogućnosti imade osušiti u posebnih sušilih. Proizvadjanje čađ je (Kienr uss). Izgaramo li tvari, koje mnogo´ ugljika a malo kisika sadržavaju (kao smolasta drva, smole, masti, ulja, naf-´ talin itd.), uz nedostatan pristup zraka, to se iz kod tog procesa razvijajućeg se gustog crnog dima može lahko dobiti bezliki, ili amorfni ugljen u obliku vrlo finog nježnog crnog praška (čadja). Čadja se 4obiva u veliko na taj način, da se na smoli bogata drva, odpadci smole, te slične smolaste tvari U´ posebnih pećih kod nedostatnog pristupa zraka pale. Gusti crni dim vodi se; kroz dugi horizontalni kanal u jednu ili više drvenih komorah, koje su platnom od zgora zatvorene, u kojih se čadja slegne. Ovako proizvedena čadja sadržaje do 6 post. katranastih tvari, koje se prije uporabe žarenjem u zatvorenom pro ^) Osobito za fabrikaciju krasnih amiinovih boja. -´ ´- ^) Katran iz bukve sadržaje da 25 post. kreosota. ^) Ovo su veće nego li one za kam. ugljen, radi tog´a da se plin mole n gornjem djeln na višju temperaturu svrućaU, to time veću razsvietnu snagu zadobiti. |