DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1883 str. 30     <-- 30 -->        PDF

— 128 —


naših šuma proizvedena, rabijošte za proi^vadjanje umjetne topline u razne
domaće te obrtne svrbe. Tvrda drva, koja u stanovitom objamu veći broj i to
debljih stanica sadržaju nego li mekana, težje se upale, a i laganije gore nego
li ova, nu posjeduju takodjer veću gorivu snagu, t. j . proizvadjaju više topline.
Winkle r zaključuje iz svojih pokusa, da se 1 ster omorike dade pogledom
na gorivu snagu.zamjeniti sa: 1-07 stera lipe, 0*94 st. bora, 0*92 st. jablana,
0-91 St. vrbe, 0´92 st. jele, 0*70 st. bukve, 0*66 st. breze, 0 65 st. javora,
0*63 st. bresta, te 0´59 st. hrasta.


Proizvadjanje pepeljike (Potasche). Pepeo, koj kod uporabe drva
u gorivne svrhe kao nuzgredui produkt odpada, upotrebljava se za fabrikaciju
pepeljik e (Potasche, kalijev karbonat), koja se u pepelu već gotova nalazi,
te samo shodnimi operacijami iz ovog izvaditi imade- Pepeo se osim toga takodjer
rabi za prigotavljanje luga za pranje, a za gnojenje i za pravljenje sapuna
rabi se danas još samo u riedkih slučajevih, jer je u novije doba sod a
(natrijev karbonat) u tom obrtu iztisnula pepeljiku. Proizvadjanje pepeljike kao
posebni šumski obrt imade smisla jedino još u nepreglednih te nepristupnih
prašuma Rusije te sjevei-ne Amerike, gdje je drvo i^ek bi bez vriednosti. U
naših je kulturnih zemlja ta uporaba drva već skoro sasvime i2ceznula, jer je
to svakako najžalostnije sredstvo unovčivanja šuma. Drvo daje jedva 1 post.
pepeljike, i ciena ove je u novije doba pala, radi sve. veće uporabe sode na
mjesto pepeljike; sa narodno-gospodarstvenog gledišta nije proizvedba pepeljike
izgaranjem drva nego grabežne gospodarstvo (Raubwirtschaft). Ta žalostno bi
bilo, da bi šuma, 70—100 i više godina rasla, samo u tu svrhu, da se konačno
iz nje proizvede par stotina centih pepeljike!


Suha destilacija drva. ^) Velika množina drva potroši se u onih industrijalnih
grana, koje se bave proizvadjanjem produkta suhe destilacije drva,
pod kojom razumjevamo raztvorbu istog vrućinom u odsutnosti zraka proizvedenu.
Svrućamo li drvo do stanovite temperature u zatvorenom prostoru, tako
da zrak nemože pristupiti, to se ono uplivom vrućine i^aztvori; proizvodi te
raztvorbe jesu razni plinovi i pare, a u zaostatku preostane uvjek ugljen.


Svrućamo li dakle drvo u odsutnosti zraka, to se ono pretvori u ugljen,
tako da suha destilacija drva nije ništa drugo nego pougljivanje. Vodimo li plinovite
produkte suhe destilacije drva u shodne aparate, u kojih ih možemo
ohladiti, to će se jedan dio istih (pare) sgustnuti u tekućinu, a drugi će dio
(plinovi) ostat nesgusnut, t. j . plinovit. Ovaj potonji dio sastoji se iz raznih
plinova: ugljične kiseline, uglikovog kiša, vodika, te raznih ugljiko-vođika, a
smjesa tih plinova goriva je, te slična običnom razsvietnom plinu. Tekućina,
koja se tvori sgušćenjem spomenutih para, razluči se sama od sebe u dvie
vrste; u njeku vodenastu kiselu tekućinu, drvn u kvasin u (Holzessig), koja
sadržaje kvasinovinu (Essigs^iure), drvnu žestu (Holzgeist) i druge tvari, — te
gustu uljenastu na površini drvne kvasine plivajuću smedju tekućinu, drvn i


*) Dr Ebermayer: Fhysiologiseh© Chemie der Pflanzen. 1882.