DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3/1883 str. 3 <-- 3 --> PDF |
— ^ffil — razdjelivosti šilmah imovnih obćinah, ako želimo iste od posvemašne propasti spasiti. — Reforma zakona imovnih obćinah imala bi se nadalje protezati: a) na ujednostru6enje zastupstva imovne obćine i na točno ustanovljenje odnosno suženje djelokruga njegova i upravljajućega odbora,, da se na nikoji način ne prieči strukovna uprava gospodarstva; h) na neposrednu strukovnu podčinjenost šumarsko-gospodarstvenih uredah : pod samostalan šumarsko-strukovni odsjek kod Visoke kr. zem. vlade. 3. Urbarne obćine pako u pogledu šumskoga gospodarenja i uprave u^^^aleko jošte zaostaju za imovno-obćinskimi. ^ Dočim imovne obćine razpolažu većom glavnicom, posjedujuć i saveznije liepe đielove hrvat.-slavon. šumah, ako i ne najboljim sustavom uprave i gospodarenja uredjene, dopiinašaju ipak za uzdržavanje i gojenje šumah znatne svote, te ujedno osjeguravaju obstanak, plaće i umirovljenje šumarskog osoblja. Kod urbarnih obćinah to su jošte posve neuredjene okolnosti. Koje kuda razciepkani šumski dielovi mogli bi se samo urediti shodnom arondacijom, zatim izlucenjem nepotrebitih šumskih dielovah na tako zvanom ne absolutnom šumskom tlu, u drugu vrst gojitbe, gdjeto narodno-gospodarski´interesi zahtjevaju. Tada bi se imale čim jjrije sastaviti gospodarske osnove, koje služe za temelj svakomu racionalnomu gospodarenju, koje´do sada kod mnogih imovnih, a i urbarijalno-obćinskih šumah po svema neodgovaraju šumsko- gospodarstvenim svrham i potrebam naroda, te koje konačnb za mnoge obćinske šume joŠte do danas nisu sastavljene. - Ustrojstvom potrebitih kotarskih šumarijah obzirom, na ukupni posjed obćinskih šumah u Hrvatskoj i Slavoniji, ustanovljenjem djelokruga, toh upravnih koli i nadzornih organah, mogao bi se urediti dosadanji manjkavi sustav uprave i gospodarenja u urbarno-obćinskih šumah. 4. Toli državne šume u Hrvatskoj i Slavoniji površinom od 538.000 hektarah, koli i privatne šume sa 430.000 hekt. imadu se u pogledu uzdržavaiija i gojenja šumah podvrći obćim ustanovam šumskoga zakona, a u pogledu šumsko- redarstvenom, vrhovnom nadzoru visoke kr. zemaljske vlade. Potrebiti nadzor visoke kr. zemaljske vlade za šume ove, koje. obsižu ogromnu površinu od 968.000´hekt., dakle preko đvie trećine cjelokupne šumske površine, s gledišta obćih interesah zemlje posve je opravdan. U koliko dosadanje gospodarenje ovimi sumarni nije odgovaralo narodnim potrebam i zahtjevom šumarske struke, to će se i ovo ovom uredbom sigurno praviti i usavršiti. ; .; ; , ,, h- Neobhodna dosadanja uredba, da su šumsko-upravni organi imali vršiti ujedno nadzor za izpunjenje- šumsko-redarstvenih stvarih, imade se. takodjer promieniti. Ničim se nemože opravdati, kako će upravitelji šumah n.pr. ur pogledu gojenja šumah sve one ustanove šumskih zakona am^ pdnoseće se i kao kontrola sami sebi, biti posve točni i na svom mjestu... . r^. |