DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1883 str. 16 <-- 16 --> PDF |
- IM — t(?g pako nadalje još sliedi, da se tuj i onako radi prije svega samo o tome da si stvorima valjan sud o obstanku iU neobstanku normalne šume, jer bude li ovaj valjan, to je time i prije spomenuti prigovor i onako po sebi riešen. Ad 2. Racionalna metoda imade u svojih provedbenih načelih sredstvo, koje omogućuje izjednačenje, razlika, postojećih medju nejednakim prihodom drva po rali, normalne i zbilja postojeće šume, takovim načinom, da se tim ne prieči postignuće samog cilja, t. j . dostignuće normalnog stanja šume, jer za koligod je normalni prihod po rali manji ili veći od prihoda sada zbilja postojeće :šume, za toliko je moći, u prvom slučaju, za nadopunjenje prihoda izvan tekućih sječina više, a u drugom slučaju i opet manje, drva proizvesti, čim se ujedno i svrha jednohkog slieda dobnih razreda, pošto je ipak moguće u svakom spomenutih dvijuh slučajeva normalnu godišnju sječinu 39.2 rali i opet zagajati, niti najmanje ne osujećuje. U ostalom je taj slučaj i ovako i onako već u toj razpravi, toli u naposebnoj užitnoj osnovi br. 4., koli i prigodom ustanovljenja i proračunanja prihoda za drugo desetgodišnje sječivno razdobje dovoljno razpravljan, ter se tamo može i uviditi, da trebamo zato, što sastojine te iz razloga, što su na tekućih sječinah, obarajuće se sastojine, medjutim za 10 godina starije postale, ter po tom u mjesto 75 hvati po rali, 80 hvati po rali, ili u cielom po sječini od 39.2 rah, za 196 hvati veći prihod davaju; u istom razmjerju, takodjer i za nadopunjenje prihoda u mjesto 756.38 hvati samo 756.38 — 196 = 660.38 hvati drva iz šuma izvan sječina namaknuti. Daljna je još prednost te metode pred svimi ostalimi načini uredjenja, da nam se time, omogućuje, čim opazimo, da se ođmakosmo ma samo iole od stavljene si zadaće, okolnostim primjerenom promjenom normalnog prihoda od 10 do 10 godina, do konca obhodne dobe, ipak svrhu postići, što kod drugih načina uređjivanja nije moguće, u koliko bo kod njih ne znamo tako sjegurno i u svako doba stanje urediti se imajuće šume, kako to kod načina šumskog uredjenja po toj racionalnoj metodi. Boljega razjasnenja radi pako, neka još i sljedeći primjer služi: Stavimo, da se uzprkos predmnieve, da se prvobitno postojeći višak zbiljne šume od 54536 hvati bude nakon 50 godina potrošio, ipak pokaže, da se uživanjem za minulih 50 godina nije samo ovaj spomenuti višak potrošio, već da se je prigodom posliednje revizije šumskog stanja pokazao još veći potrošak, jer da je sada zbiljna drvna zaliha za 2000 hvati manja od normalne zalihe, to se ipak pogrieška ta opet brzo izpraviti može tim, da sada ustanovimo zalihi postojeće šume, odgovarajući normalni prihod za sljedećih deset godina, dok se zbiljna zaliha sa normalnom zalihom ne izjednači, odnosno dok zbiljna zaliha i ope^ ne postane veća. ´ Pošto prema gornjoj predmnievi sađanja zbiljna zaliha na drvu samo 145000 hvati iznaša, to prema tome i toj zalihi odgovarajući normalni prihod 14500 : ^ ~ = 2900 hvati iznaša isto bilo bi i računajuć po užitnom postotku, naime U500 X |