DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3/1883 str. 11 <-- 11 --> PDF |
— fm — Isli iznos medjutim dobivamo takodjer i racunajuć po načinu Hutideshagenovog užitnog postotka, koji se dobije razdiobom normalnog prihoda sa normalnom zalihom; naime 2940 :147.000-= 0´02 t j . 2^0, te odkuda se onda zbiljni prihod dobije, ako svakkratnu zbiljnu zalihu sa tom đobitnom mjerom pomnožimo, naime opet 201.636X0-02 = 4030.71 k. s. t. j . isti onaj iznos, koga dobismo i prijašnjim računom. Taj se postupak nadalje može prigodom svakkratne desetgodišnje revizije i opetiznovično opetovati, pošto se normalni prihod i normalna zaliha tečajem ciele obhodne dobe-i onako ne mienjaju. ." Kekosmo prije, da ukupni ^ višak zbiljne zalihe prema izkazom sastojinopisa 54.537 hvati iznaša, pa je za oto moći i dobu, za koje se taj višak bude potrošio, lasno proračunati, ako li ga podielimo proracunanim iznosom viška godišnjeg prihoda od ,1090.71, naime za 54.536 : 1090.71 = 50 godina, ;; Prispodobimo U pako tu dobu sa izkazi skrižaljke dobnih razreda (vidi skrižaljku 2.), to vidimo, da ta doba od 50 godina posve odgovara, u koliko se bo prema izkazom sjeenog reda (vidi prilog 3.), prigodom svakih 10 godina se obavljajučih revizija takođjer i pojedine mladje sastojine primjereno razdobjam, uvrstjuju u neposredno starije dobne razrede, za da´ se uzmogne tako pokriti godišnji normalni prihod od 2940 hvati, te da se uzčuvaju sječi doi^asle sastojine od godine na godinu. Potrebiti višak za nadopunjenje svakkratnog prihoda pako, koji se porazmjerno umanjenju zbiljne drvne zalihe takođjer sve to manjim izkazuje, biti će lasno nađoknadiv, pošto imademo polag izkaza skrižaljke dobnih razreda, za 666 rah više sjeei dorasle šume, nego libi je porazmjerno normahioj površini od 784 rali imalo biti, ter kojih naravni prirast nam može za podmirenje svakkratnog viška, kako ćemo to malo kasnije dokazati, služiti. Pošto se normalno stanje šume najlagije može postignuti onda, ako se normalni prihod bude vadio iz suvislih sječina, normalne godišnje sječne plohe od 39-2 rali, to se imadu prema tome i oplodne sjecine (Verjlingungs-Schlage), primjereno ustanovljenom sječnom redu uvrstiti u prvo razdobje, i to istim onim sliedom, kako no se ti dielovi šumski razdieliše i u gospodarske odiele. ujedno se pako imade od njih uzeti tolika površina u naposebni užitni nacrt, kohko je treba za moći namiriti normalni prihod od 29400 hvati, za prvu polovinu razdobja t. j . za prvih 10 godina, i to po priležećem primjerku br 4. - Što se pako tiće godimične dobave svakkratnog Yiška za podmirenje godišnjeg prihoda, to valja sljedeće zapamtiti: Pošto nikoji procjenitelj´ne može već unapred ustanovit gdje, kada, i u kojoj se mjeri: ´ a) iz tek u kasnije doba sječi se imajućih, a sada već sječi doraslih sastojina predhvat od naravnoga im prirasta bude uzeo. b) gdje se nadstojna stabla budu imala izvaditi, koju potrebu u nepravilnih šumah obično nalazimo. ´ c) gdje, i u kojih se sastojinah bude imalo proredjivati, za moći tim načinom svakkratni potrebiti višak za-nadopunjenje prihoda namiriti, to se-vrhu |