DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1883 str. 1 <-- 1 --> PDF |
-^4-« Br. 3. u Zagrebu, 1. svibnja 1883. God. VII. Predstavka upravljajućeg odbora hrv.-slav. šum. družtva visokoj vladi gledom na reorganizaciju šumarstva. u sljedećem priobćujemo sadržaj predstavke visokoj vladi, koju predadoše gospoda nadšumar V. Malin i šumarnik E. Rosipal, dne 15. veljače t. g. na ime šumarskog družtva, njegovoj preuzvišenosti gosp. banu grofu Ladislavu Pejaćeviću: „Upravljajući odbor hrvatsko-slavonskoga šumarskoga družtva podastire ovim sljedeću predstavku sa smiernom molbom, da visokoista blagoizvoli uzeti na znanje i uvaženje u njoj napomenute molbe i želje hrvatsko-slavonskoga šumarskoga družtva, u pogledu reorganizacije domaćega šumarstva. Znajući, da visoka kr. zemaljska vlada posvećuje vazda najveću pomnju za unapredjenje toli važne narodno-gospodarstvene grane našega domaćega šumarstva, znajući, da će se doskora razpravljati u visokom hrvatskom saboru o preustrojstvu političke uprave u našoj domovini i tim savezno povesti rieć i o šumarskoj upravi, smatra upravljajući odbor hrvat-slav. šumarskoga družtva ovo za najsgodniji ćas, za podastrenje ove svoje predstavke. Neobbodno važne preduzeti se imajuće preinake dosadanje šumarske uprave izpitao je upravljajući odbor svestrano. Dosadanji napredak šumarstva i gospodarenje sumarni u našoj domovini traže nuždne reforme, koje nacrtane u glavnom u ovoj predstavci, te primljene i odobi^ene po visokoj kr. zem. vladi i visokom hrvatskom saboru, unaprediti će naše šumarstvo i blagostanje naroda. Šume u Hrvatskoj i Slavoniji te u bivšoj Krajini, zapremajuće prostor od 1,371.578 hektara i više stotinah milijunah forintih vriedne, bez dvojbe su veliki narodni imetak Bogom darovan ovoj zemlji. Važnost svih šumah u pogledu kućanstva, obrti i ratarstva, u tolikoj se mjeri tiče blagostanja naroda, da mu je 0 dalnjem uzdržavanju, upravljanju, gospodarenju i gojenju šumah ovisna sudbina njegove sreće, obstanak i svaki narodni napredak. Istinitost prije napomenute tvrdnje pripoznaje sigurno svatko, radi ne ocjenive te važnosti šumah po narod vrši visoka kr. zemaljska vlada svoj vrhovni nadzor nad gospodarenjem svijuh šumah u zemlji. Nu kao što se svaka narodno-gospođarstvena grana samo tečajem vre mena usavršava, prema nastavšim potrebam sfaodnimi promjenami bolje ure |
| ŠUMARSKI LIST 3/1883 str. 2 <-- 2 --> PDF |
«- 100 — đjuje i upravlja, tako je nastalo već i skrajiio vrieme za preinaku dosadanje uprave i gospodarenja našimi šumami. Težeći za boijimi ui-edbami, za koristonosnijini djelovanjem po narod, želimo tu promjenu jedino s oduševljenja toli važnoga šumarskoga zvanja i iz ljubavi prama domovlai. Iztražimo li pako sada mane i nedostatke naše dosadanje uprave i šumskoga gospodarenja, koje prije svega uočiti moramo, želimo li da se nova reorganizacija šumarstva svrsi shodno izvede, to spominjemo samo ove najvažnije: 1. Obzirom na ogroman posjed šumah u Hrvatskoj i Slavoniji namješten je za upravu i gospodarenje istih jošte premalen broj toli šumarsko-nadzornoga koli i upravljajaćega osoblja. Gdje´ koje urbarne obćine sa znatnijim posjedom šumah, ne imajući šumara, gospodare u njih po svojoj volji, ´ dakako sebi na uštrb. Druge opet. kao imovne obćine u bivšoj vojnoj Krajini, drže za komplex od 20 30.000 jutarah, samo po jednog šumara. Tim postaju najvažnije šumsko-gospodarstvene radnje neizvedive, šuma ne pruža one koristi, koje od nje toli znanost, kao i svagdanje narodne potrebe iziskuju. : Počamši od manjkavog šum. čuvarskoga nadzora, odviše obterećena i jednostrana rada upravljajućih šumarah, zapinje nam´ šumsko gospodarenje. Neobhodno važni šumsko-statistički podatci u pogledu šumsko-gospodarstvenih uspjehahj u pogledu uredjenja i procjene šumah, šumske obrti, trgovine i unovćivosti šumah, manjka-ju nam skoro posvema, a ni visoka kr. zemaljska vlada ne može u najboljoj nakani po svojih organih radi tih nedostatkah potrebiti strogi nadzor vršiti. To je opravdani razlog reorganizacije cjelokupne dosadanje šumske uprave u zemlji i ustrojenja samostalnog šumarsko-strukovnoga odsjeka kod visoke kr. zemaljske vlade u Zagrebu, na koji ćemo se kasnije svratiti. 2. Uticanje obćinskih organah u službeni djelokrug šumarah najnepovoljnija jest okolnost današnje šumske uprave. I privremenom naredbom visoke zemaljske vlade o upravi i gospodarenju obćinskimi šumami u Hrvatskoj i Slavoniji od 4. ožujka 187L god. broj 2144-, kao i novim zakonom za imovne obćine od 11. srpnja 1881. zajamčeno je obćinskim organom neposredno uplivanje u šumsko - upravnih poslovih. Da narod imade pravo po svojem zastupstvu vršiti nadzor nad upravom i gospodarenjem u obćinskih šumah, da se tomu zastupstvu točni računi polažu i njegovi pravedni zahtjevi uvažuju, posve je opravdano. Nu da se taj nadzor vrši na način, kojim se prieči strukovna uprava šumah, sjetimo se samo na neumjestan položaj predsjednika zastupstva imovnih obćinah, na suvišno od tuda nastavše troškove, na njegovo uplitanje a strukovno- gospodarstvene poslove, o kojih obično ni pojma neima, ničime se,ne opravdava. S toga bi se imao i novi zakon od IL srpnja 1881. u tom pogledu naredbenim putem nadopuniti, u lijem bi se imalo za vazda izraziti načelo ne |
| ŠUMARSKI LIST 3/1883 str. 3 <-- 3 --> PDF |
— ^ffil — razdjelivosti šilmah imovnih obćinah, ako želimo iste od posvemašne propasti spasiti. — Reforma zakona imovnih obćinah imala bi se nadalje protezati: a) na ujednostru6enje zastupstva imovne obćine i na točno ustanovljenje odnosno suženje djelokruga njegova i upravljajućega odbora,, da se na nikoji način ne prieči strukovna uprava gospodarstva; h) na neposrednu strukovnu podčinjenost šumarsko-gospodarstvenih uredah : pod samostalan šumarsko-strukovni odsjek kod Visoke kr. zem. vlade. 3. Urbarne obćine pako u pogledu šumskoga gospodarenja i uprave u^^^aleko jošte zaostaju za imovno-obćinskimi. ^ Dočim imovne obćine razpolažu većom glavnicom, posjedujuć i saveznije liepe đielove hrvat.-slavon. šumah, ako i ne najboljim sustavom uprave i gospodarenja uredjene, dopiinašaju ipak za uzdržavanje i gojenje šumah znatne svote, te ujedno osjeguravaju obstanak, plaće i umirovljenje šumarskog osoblja. Kod urbarnih obćinah to su jošte posve neuredjene okolnosti. Koje kuda razciepkani šumski dielovi mogli bi se samo urediti shodnom arondacijom, zatim izlucenjem nepotrebitih šumskih dielovah na tako zvanom ne absolutnom šumskom tlu, u drugu vrst gojitbe, gdjeto narodno-gospodarski´interesi zahtjevaju. Tada bi se imale čim jjrije sastaviti gospodarske osnove, koje služe za temelj svakomu racionalnomu gospodarenju, koje´do sada kod mnogih imovnih, a i urbarijalno-obćinskih šumah po svema neodgovaraju šumsko- gospodarstvenim svrham i potrebam naroda, te koje konačnb za mnoge obćinske šume joŠte do danas nisu sastavljene. - Ustrojstvom potrebitih kotarskih šumarijah obzirom, na ukupni posjed obćinskih šumah u Hrvatskoj i Slavoniji, ustanovljenjem djelokruga, toh upravnih koli i nadzornih organah, mogao bi se urediti dosadanji manjkavi sustav uprave i gospodarenja u urbarno-obćinskih šumah. 4. Toli državne šume u Hrvatskoj i Slavoniji površinom od 538.000 hektarah, koli i privatne šume sa 430.000 hekt. imadu se u pogledu uzdržavaiija i gojenja šumah podvrći obćim ustanovam šumskoga zakona, a u pogledu šumsko- redarstvenom, vrhovnom nadzoru visoke kr. zemaljske vlade. Potrebiti nadzor visoke kr. zemaljske vlade za šume ove, koje. obsižu ogromnu površinu od 968.000´hekt., dakle preko đvie trećine cjelokupne šumske površine, s gledišta obćih interesah zemlje posve je opravdan. U koliko dosadanje gospodarenje ovimi sumarni nije odgovaralo narodnim potrebam i zahtjevom šumarske struke, to će se i ovo ovom uredbom sigurno praviti i usavršiti. ; .; ; , ,, h- Neobhodna dosadanja uredba, da su šumsko-upravni organi imali vršiti ujedno nadzor za izpunjenje- šumsko-redarstvenih stvarih, imade se. takodjer promieniti. Ničim se nemože opravdati, kako će upravitelji šumah n.pr. ur pogledu gojenja šumah sve one ustanove šumskih zakona am^ pdnoseće se i kao kontrola sami sebi, biti posve točni i na svom mjestu... . r^. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1883 str. 4 <-- 4 --> PDF |
— IC^ ~ . I to je donekle razlog dosadanje manjkavosti šum. redarstvenog nadzora i neobdržavanja ustanovah šum. zakona. Izvršba mm. redarstvenih poslovah imade se dodieliti posebnom od šumsko-upravnih cinovnikah posve neodvisnom osoblju. 6. Velika mana u gospodarenju sumarni jesu svakogodišnje ogromne šumske štete, nehajno utjerivanje globah za počinjene štete i čitav kazneni postupak u toj stvari. Ako se u jednoj samo imovnoj obćini u godini danah prijavljuje 46000 šum. štetah, (što možemo i podatci uztvrditi), a od ovih jedva dvie trećine odsude, a u istinu jošte manje utjera, to se prenašanjem ovih zaostatakah od godine na godinu dodje do ogromnih svotah, a konačno do zaključka, da će nam uz to gospodarenje u nekoliko godinah posve šumah nestati. Ovoj rak-rani trebalo bi radikalna lieka naći, i to brzim i strogim kaznenim postupkom. U ostalom nadati se je, da će se ustrojstvom šumsko-redarstvenih i nadzornih organa tomu zlu doskočit. 7. Izim neposrednoga uticanja obćinskih organah u službeni djelokrug šumarah i time nastavšimi manami. koje spomenusmo u točki 2., imade se jošte kao veoma nepovoljna okolnost spomenuti plaćanje obćinskih šumarah. Dokle god plaća obćinskih šumarah bude ovisna o samovolji pojedinih obćinskih organah, dokle god obćinski šumari nebudu stalni u svojoj službi, dotle ne može biti govora o boljku obćinsko - šumarskih odnošajih Toj mani moglo bi se doskočiti time, da bi obćine bile dužne doprinašati za upravu i gospodarenje stanovite troškove, država pako sama potvrđjivala bi, ali i izplaćivala iz zemaljskih sredstavah, ovo za samostalnu šumsku upravu usposobljeno osoblje. To bi u kraktom bile najhitnije mane dosadanje dosta loše uprave šumarstva u zemlji, koje treba čim prije shodnimi zakonitimi ustanovami urediti i promieniti. Pošto je pako nadošlo vrieiue reorganizacije ciele političke uprave u zemlji pošto će davno željenim pripojenjem Krajine materi zemlji i pod autonomijom^ visoke kr. zemaljske vlade i samo šumarstvo veću važnost zadobiti, nadati se je, da će mjerodavni faktori i pitanje našega šumarstva za boljak zemlje uzeti svestrano u pretres. Da se pako osjegura potrajni temelj racijonalnoga šum. gospodarenja u zemlji, morati će se uzeti naravno i čim prije u pretres po hrvat.-slavon. šum. družtvu izrađjena osnova novoga šum. zakona, i time skopčano: a) podpadanje svijuh šumah u zemlji bez razlike vlastnika pod nadzor visoke kr. zemaljske vlade; b) ustrojstvo šum.-gospodarstvenih i upravnih organah; e) ustrojstvo zemaljsko-šumarsko-redarstvenih organah. Na temelju svega prije napomenutoga proizlazi nuždna potreba reorganizacije naSega šumarstva. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1883 str. 5 <-- 5 --> PDF |
— im ~ Da se nebi pako mislilo, da je čitava zamisao potekla samo od nekolicine osobah, da su ostali strukovnjaci i narod zadovoljni sadanjim uredjenjem šumarstva, moramo spomenuti, da je bila osobita briga upravljajućega odbora hrv.-slavon. šumarskog družtva, da sasluša u tom obziru i glas naroda. Upravljajući odbor hrv.-slav. šumarskoga družtva obratio se je na sve baš obćine u zemlji s molbom, da svaka pojedina izjavi svoje specialne želje u pogledu šum. reorganizacije. Liepi broj obcinab u zemlji odazvao se tomu pozivu, te obzirom na posjed šumah izjaviše priposlanim ovdje priloženimi izkazi, svoje želje i nazore o tom pitanju. Glavni smjer svijuh željah, izraženih po obćinah, sastoji se u tom: 1. da je prije svega izražena obćenita želja za šumskom reorganizacijom; 2. da su sve obćine voljne doprinašati troškove za upravu i gojenje šumah; 3. da je konačno izražena želja za što boljom arondacijom šumskih kotarah. Ove su činjenice veoma važne, poznavajuć želje i potrebe naroda moći je na sigurnom temelju djelo same reorganizacije šumarstva što koristonosnije osnovati. Pošto napomenusmo već neposrednu podčinjenost šumah u Hrvatskoj i Slavoniji vrhovnom nadzoru visoke kr. zemaljske vlade, odnosno posebnomu u tu svrhu uredjenomu strukovnomu odsjeku za šumarstvo, to želimo sada najprije razložiti toli potrebu, koli i dužnosti i zadaće toga odsjeka. U svib naprednih zemaljah Europe priznano je principu na&elo strukovnjačke samouprave šumai^stva. Svi narodi znadu danas cieniti preveliku važnost šumah obzTom na svoje blagostanje i prevelike svakdanjc narodne potrebe. Najveća pako korist može se od šumah očekivati samo onda, ako s njima upravljaju lih strukovnjaci šumarstva, neodvisni u svojih šumarsko-strukovnih radnjah i težnjah. Potreba vrhovnoga nadzora nad gospodarenjem svijuh šumah u zemlji, povjerena samostalnomu šumarsko-strukovnomu odsjeku, opravdava se već i time, što u načelu takav odsjek već i postoji kod visoke zemaljske vlade za šume bivšega krajiškoga područja, i što se uz dosadanje troškove, koje zemlja za šumarstvo doprinaša, bez obterećenja proračuna takav odsjek uzdržavati može. Dužnosti i zadaće toga odbora bile bi: a) rukovodjenje vrhovnoga šumarsko -redarstvenoga nadzora i riešavanje svijuh predmetah i utokah, tičućih se šumarsko - policajne naravi, u posUednoj i zadnjoj ovoj molbi; h) rukovodjenje vrhovnoga nadzora nad gospodarenjem svijuh neposrednoj upravi visoke zemaljske vlade podčinjenih šumah u smislu obćenitih ustanovah šum. zakona. Prema toj zadaći imao bi se ovaj odsjek djeliti na slieđeće pođodsjeke: , 1. šumarsko - redarstveni, uključivo pošumljenje Krasa; 2. imovno-obćinski; ; , 3. urbamo-obćinski i nakladni. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1883 str. 6 <-- 6 --> PDF |
— 104- — ´ Na prvi pododsjek imali bi spadati poslovi šumarsko-redarstveni u obće, bez razlike vlastnika i posjeda u smislu obćenitih ustanovah šum. zakona/ Tomu bi pododsjeku bila podčinjena kr. šumarska nadžornictva (kano druga molba), na koja ćemo se kasnije svratiti, a dužan bio bi nadalje vršiti osobiti, nadzor, te imati i brigu nad pošumljenjem Krasa. : Drugi pododsjek, naime imovno - obćinski, imao bi svoj djelokrug u smislu zakona za imovne obćine od II. srpnja 1881., u koliko se neke važne ustanove napomenute kao mane dosadanje uprave pod točkom 2. imadu -tek naredbenim putem izpraviti i konačno ustanoviti. Treći konačno pododsjek imao bi vršiti nadzor nad rukovodjenjem gospodarstva i uprave u urbarsko-obćinskih šumah. ., ,: Ta tri pođodsjeka sačinjavala bi središnju oblast šumarstva u zemlji, a njioj podredjena bila bi kr. šumarska nadzorničtva (sadanji nađšumari) i kotarske šumarije. Najbitnija promjena u reorganizaciji šumarstva sastojala bi se u tome, da se na mjesto sadanjih županijskih nadšumarah ustroje kr. šumarska nadzorničtva. Djelovanja sadanjih županijskih nadšumarah jest po obćem mnienju strukovnjakah u zemlji, obzirom na nadzor uprave i gospodarenja obćinskimi šumami, osudjeno i posve neshođnim pronadjeno. Sistem đosadanjih žup. nadšumarah neođgovara svojoj zadaći poglavito s tog razloga,, što bi ovi imali biti lih šumarsko-redarstveno- nadzorne oblasti, đočim su u istinu i šumarsko-upravni i tehnički organi. Da se jedno i drugo svojstvo u službovanju jedne osobe, bez uštrba na upravu i gospodarenje šurnami pomisliti lie može, posve Je jasno, a ta okolnost napomenuta je u točki 5. kao glavna mana dosadanje uprave. Djelokrug šumskih nadzorničtvah imao bi se protezati na nadgledanje točnoga vršenja ustanovah šumskoga zakona od strane samih obćinah, kao i od strane svih drugih posjednikah šumah u Hrvatskoj i Slavoniji. Nadziranje šum. odnošajah u zemlji, stavljanje raznih predlogah u svrhu sveobćega napredka šumarske struke, dalnja bi bila jošte zadaća ovih nadzorničtvah. Ako ovu velevažnu zadaću šum. nadzorničtvah uvažimo, moramo priznati, da bi liepi dio naših šumah ostao najsigurnije tako sačuvan od bezrazložnoga sjećenja, da bi se radnje gojenja šumah najuspješnije provadjale, što sve do sada nije bilo. Pošto bi se pako ovo djelovanje nadzorničtva moglo sasma lahko protegnuti na dvie sadanje županije, bila bi za čitavu zemlju dovoljna 4 t´akova nadzorničtva, pa bi i upi-avni troškovi bili manji od sadanjih nadšumarah. Kotarske šumarije imale bi se ustrojiti prema potrebi, veličini šumah i stanju imovine pojedinih obćinah, pri kojem ustrojstvu imalo bi se paziti na onaj maximum površine, kojega jošte valjano upravljati mogu. Pošto se u službeni djelokrug kotarskih šumarah neće imati uplitati šumarska nadzorničtva u ´onoj mjeri, kao što su to po naputku dosadanji nađšumari činili, te pošto bi ovi u pogledu gospodarenjab ili podčinjeni dotičnomu šumarsko - strukovnomu odsjeku kod visoke zemaljske vlade, morati će kotarski šumari, odnosno nađšumari, zadobiti veći i slobodniji djelokrug. -- ^:.^-. . .,:.,. ..:.,, .^ ;. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1883 str. 7 <-- 7 --> PDF |
— 105 — Da bi se čitava ova reorganizacija obzirom na troškove, koje je u stanju u tu svrhu 5^eralja doprinesti, posve sigurno izvesti mogla, želimo samo u kratkom dokazati. Zemlja plaća sada šumarskomu osoblju oko 24.000 forinta, i to: za 7 županijskih nadšumarah, jednoga izvjestitelja kod zemaljske vlade, za dva nadzornika imovnih obeinah, za dva šumara i jednoga nadzornika za pošumljenje Krasa, Izim poslednjega i na prvom mjestu spomenutih sedam nadšuraarah, imadu ostali svoj djelokrug kod visoke kr. zemaljske vlade u odjelu za unutarnje poslove. Predpostavljajuć, da urbarne obćine sa svojih 320.000 rali plaćaju po rali 28 novčića za upravne i ćuvarske troškove (dakle 7 novčića manje, nego u to ime plaćaju imovne obćine), to iznaša ukupna svota čuvarsko-upravnih troškovah tih šumah 89.600 forintih, a sa prije napomenutih 24.000 ukupno 113.600 forintah proračuna za zemaljsku šumarsku upravu, bez troškovah ćuvarskoga 1 šumarskoga osoblja, koje plaćaju imovne obćine već sada. Imovne obćine u bivšoj vojnoj Krajini sa šumskom površinom od 230.000 hektara ili 399.510 jutara, plaćaju po jutro 35 novlića za upravu i čuvanje šumah, ili ukupno 139.828 forintih. Uračunamo li ovu svotu novacah prijašnjim 113.600 forinti, to vidimo, da bi se u svrhu šumarstva u cieloj zemlji godimice izdalo 253.428 forinta, svota najme, kojom bi se. moglo urediti uz shodnu organizaciju svekoliko potrebito, toli ćuvarsko kao i upravno nadzorno osoblje šumarstva u zemlji. Prispodobimo li pako ove troškove, koje bi u svrhu šumarstva naša zemlja doprinela sa onimi drugih^ državah,.to vidimo, da su toli neznatni, da se u obće u nijednoj napiednijib zemaljali Europe tako malo ne izdaje za šumarsku upravu, kao u nas, Tako bo Jznašaše ,ti_ troškovi u Virtemberžkoj godine 1880. pro hektar 8´5 maraka ili 4 for. 50, nove., dočim se kod naših imovnih obćinah u tu svrhu izdaje po rali 35 nove., a kod državnih šumah u Hrvatskoj i Slavoniji 37 nove, U Pruskoj ukupna šumska površina od 2,„649.892 hektara, ^plaća država za upravu.pro hektar pppriečno 4*71 marka ili 2. for. 30 nove. U Francezkoj za 9,996.000 hektara šume,, plaća se po hektar 3"5 franaka. U Austriji (Cislitavi) iznašahu godine 1879., troškovi uprave šuma for 1.47 for., a u Ugarskoj 73 novčića popriečno po hektaru, Svagdje dakle izdaje i žrtvuje se za upravu i gospodarenje šumah više, nego kod nas, a jedina je želja hrv.-slav. šumarah, da novom reorganizacijom šumarstva okrene i kod nas na bolje. Konačno moli smierno upravljajući odbor hrvatsko - slavonskoga šumarskoga družtva visoku kr, zemaljsku vladu, da što prije sazove enguetu šumarah strukovnjakah, koja bi to velevažno pitanje za obću dobrobit naroda potanko u pretres uzela, U Zagrebu, 8. veljače 1883. |