DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2/1883 str. 9 <-- 9 --> PDF |
- 51 — površine, te bje maximum globe 1000 for., dočim bi ovako mnogo veće svote izašle, te će se svakako imati maximum navesti. Ova kazna se kod svakog polgodišnjeg zakašnenja opetuje, nu nesraije dulje od 2 god. potrajati, jer onda ima šumarski nadzornik shodna odrediti, da se na trošak dotičnog vlastnika gospod, osnova sastavi, jer se o tom radi, da se te osnove svakako ućine, §. 16. Za da se ne zateže od calendas grecas sa segregacijami, a u intesesu boljeg i umnijeg šumarenja, imadu se iste izvesti za 3 god. Dočim su većinom već izvedene, moći će se u tom roku zaostale lahko kraju privesti, što napokon i u interesu obterećenika leži. Ako koja stranka vlastitom kiivnjom segregaciju zategne, kaznit će se globom od najmanje 2 for. po hektar, a neizvede li se i opet za godinu dana iza toga roka, kazna je dvostruka, a da se segregacija ipak izvede, jer se o tom radi, imati će šum. nadzornik staviti zemaljskoj vladi predlog, da se eventualno i ureda radi na trošak krivca segregacija provede. Ako li m´barni sud regregaciju zategne, onda se stranke nemogu na odgovornost pozvati, §. 17. Dočim se želi šuma odnosno šumska površina navedena u §. 1. uzdi-žati kao takova, nije slobodno bez dozvole zemaljske vlade nijedno šumsko zemljište u drugu vrst gojitbe pretvoriti. To je ustanova i u starom zakonu ^ §. 2. bila. §. 18. U istom se ustanovljuje kako se može ta dozvola od zemalj. vlade dobiti. Vlastnici šuma imadu se na šumarsko nadzornićtvo obi^atiti s molbom, kojoj se mora priložiti gospod. osnova, položajni nacrt tih i susjednih šumah, te ostalih medju njima nalazećih se zemljištah, ter podjedno dokazati šumsko statističkimi podatci potrebu ili korist preinačenja vrsti gojitb(-\ Ovom ustanovom zajamčeno je vlastnikom šumah gdje se dokaže pra\a korist i potreba preinačenja, da ju mogu postići, a s druge strane izbjegne se s time mogućnosti, da se zatraži dozvola samo za to, da se nemora šuma uzdržati ili pomladiti, pak da se ta površina kao za pašnjak potrebita prazna ostavi, da na istoj trnje i kapinje raste. §. H. Kod podjelivanja te dozvole mjerodavni su obziri javni, zđravstven i narodno gospodarstveni, koje netreba pobližje razjašnjivati, jer su već iz uvoda lahko shvatljivi, zatim da li je to zemljište kao oranica, livada ili vinograd za stalno obradjivanje prikladno ili ne, ili pako da li je ta dozvola potrebna samo zaprelazno uživanje t j . na koju godinu, a onda se ima površina opet pošumiti. §. 20. Isti ustanovljuje kako imade šumarski nadzornik s molbom za krčenje šume postupati. Najprije imade o tom obavjestiti sve susjede i interesente (n. p. ovlaštenike), da mogu možebitne privatno pravne prigovore kod dotičnog civilnog suda staviti, a ako ih stave, imadu o tom šumar, nadzornika obavjestiti, jer prije nemože izvid za dozvolu preduzeti. Kada sud te prigovore rieši, odredit će šumarski nadzornik očevid na lieu mjesta, ter k toj razpravi pozvati vlastnika, susjede, kao i ostale intere |