DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2/1883 str. 7 <-- 7 --> PDF |
— 49 — vlastnika ii slobodnom uživanju .svojine, stoga će se od toga vremena počam takove šume imati i od poreza oprostiti, ili će ira se bar primjereni popust podieliti. Premda je porez zajednički predmet, te o tom naš sabor nezakljućuje, to ipak doćim je u magjarskom šumskom zakona u §, 2. ta ustanova takođjer sadržana, neima zaprieka ni ste strane, da se ta pogodnost i nama dozvoli. , §. 7. Košto se svaka odluka mora temeljiti na nekom razlogu, mora se i u zabranjenoj odluci razlog iste navesti. Ako li se kurator postavi, mora se naravno i taj naznačiti. §. 8. Ta zabrana može se opet dignuti, kada prestane razlog s kojeg je odredjena bila, uz isti postupak kao i kod nametnuća zabrane, nu prije imati će dotičnik sve troškove obraćene na pomladjenje, upravu i nadzor, kao i plaću kuratora namiriti. §.9. Ovakova zabrana imade u svih posljedicah istu moć kao i sudbena zabrana, za da se pređusretne svakom nesporazumljenju, §. 10. Doćim je svrha zakonu omogućiti svrsi shodno uzdržanje šume, to se s istima mora po naćelih šumarske znanosti tako postupati, te ih tako uživati, da se ta svrha i postigne. To se pako može jedino time postići, ako se gosp. osnove sastavlja.]u, ter nadležnoj oblasti na p(")tvrdu podnašaju, jer je u njih ustanovljeno, koliko, kada i gdje će se sjeći i pomladjivati, te vlada onda može lasno na temelju tih gospođ. osnova svoj vrhovni nadzor nad sumarni vršiti. U starom zakonu nije se zahtievalo gospodarskih osnova za privatne šume, nu ipak vlastnik šume po §. 4. nije smio šumu pustošiti t, j . š njom tako postupati, da time daljnje plodjenje drva bude ili pogibelji izvrženo ili posve onemogućeno. Tom ustanovom bio je svejedno vezan šumu uživati jedino po naćelik umnog šumarenja, te je mogao sto^ra imati gosp. osnovu, koju su veleposjednici, obično i oblasti, na potvrdu podnašali, za da tobož dokažu, da će šumom primjereno po zakonu gospodariti. Dočim je dakle u smislu zakona morao i do sada imati i privatni posjednik gospodarsku osnovu, da izbjegne posljedieam §. 4., te da može u svako doba dokazati da šumu nepustoši, već da promišljeno po njekoj osnovi šumu sječe i uživa, te da se za pomladjenje iste brini, to neima razloga, da se i u novom zakonu baš i izrično neustanovi, da je dužan gosp. osnovu sastaviti, te ju na potvrdu pođnieti. I to tim prije u nas. dočim na šume privatne, četvrtina ciele šumske površine odpada. A vlastnici su većim dielom sami veleposjednici, od kojih se već obzirom na njihov znatan komplex šuma osobito u njekih okolicah gosp. osnova pođpunim pravom i zahtievati mora, jer će i onako morat imati šum. osoblje za upravu i nadzor, a dosada su se upravo ovdje, bar na njekih mjestih, najveća pustošenja šumah događjala. Stoga je skroz opravdano, da u buduće i oni gosp. osnove sastavljati i predlagati moraju, za da visoka vlada, koja imade vrhovni nadzor nad svimi šumami, taj nadzor u istinu i vršiti može te da imade jasnu sliku o stanju šumah, te gospodarenju s istima. Naravno, da se ova ustanova neće moći protegnuti na one, koji imadu kakav kolinjak ili u obće koju ral šumice- Menja se dakle samo forma, u interesu stvari. |