DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1883 str. 46 <-- 46 --> PDF |
Konačno sada da još koju i o važnosti „ski-ižaljka o prihodu" spomenemo. Skrižaljke su te velike praktične kao i znanstvene vriednosti. One nam predočuju zakone raznih priraštaja normalnih sastojina t. j . one nam predočuju, kako se drvna gTomada njeke sastojine obzirom na prii^ast u visinu i debljinu umnaža; ooe nam nadalje predf´čuju i veličinu zbiljne kao i normalne zalihe, užitne i prirastne postotke, a pokazuju nam i dobu kulminacije tekućeg kao i poprečnog godišnjeg prirasta u njeke šunie, služe nam kod proračunavanja uharnosti pojedinih vrstih uzgoja šuma, ter konačno služe još i kod proračunavanja priraštaja, procjenjivanja drvne gromade čitavih sastojina, kod procjene i ustanovljivanja čistih prihoda šuma u svrhe katastralne, kod ustanovljivanja i proračunavanja vriednosti šuma u svrhe segregacionalne, izvlastbene itd. N"u svim tim s\Tham i potrebam zadovoljiti će moći takove skrižaljke samo onda, ako budu i zbilja vjerodostojne t, j . kad budu sastavljene na temelju postojećih odnošaja, ter onim načinom, kako to na kratko gori ocrtasmo, i onom sdušnošću, koja se u obće kod znanstvenih radnja zahtieva. Sastavljanje takovih skrižaljka pako nije samo prieka potreba, no i jedan najvažnijih zadataka naprednog znanstvenog šumarstva. Tu su činjenicu znanstveni šumari iztaknuli bili već pod konac prošloga vjeka, jer već G. L. Hartig, Hennert i Paulsen objelodaniše takova iztraživanja. Isto učiniše kasnije i Cotta, Hundeshagen, Pfeil, Grebe, Burkhardt, Feistmantel, Baur i mnogi drugi, a počeo je to i u nas upravitelj dobara baruna Prandan a i poznati naš strukovnjak g. A. Danhelovskj. — Sve starije radnje te vrsti medjutim slabe su obće vriednosti. Svaki bo radio je na svoju, i u svoje posebne svrhe. Dovoljno razloga, da su taj posao u najnovije doba uzela rukovoditi ravnateljstva šumarskih pokušališta, koja takodjer i već na početku spomenuti naputak u istu tu svrhu izradiše i propisaše. Onim pako veleštovanih naših čitatelja, koji bi možda i sami htieli u interesu unapređjenja domaćeg nam šumarstva takova iztraživanja započeti, javljamo, da će im odnosne naputke dragovoljno dostaviti veleučeni ravnatelj c. kr. bečkog šumarskog pokušališta g, barun Arthur Seckendorf, a i najnovije djelo professora Dra. Baura „Die Bothbuche in Bezug auf Ertrag, Zuwachs und Form" — dobro će im doći, u koliko bo u njemu sve i najvažnija obzirom na postupak kod sastavljanja skrižaljka prihoda drvne gromade nalazimo. Kućni red za upravljaj ući odbor lirv. slav. šuniarskoga družtva. §. 1. Predsjednik, podpredsjednik i tajnik družtva sačinjavaju „družtvenu upravu" u užjem smislu, dakle „predsjedničtvo". Upravu u širjem smislu pako sačinjava prt^nta §. 15. družtvenih pravila „upravljajući odbor". |
| ŠUMARSKI LIST 2/1883 str. 47 <-- 47 --> PDF |
, — 89 — Upravljajući se odbor družtva sastoji od predsjednika, podpredsjednika, tajnika i devet odbornika, od kojih je jedan urednik „šumarskoga lista." Djelovanje predsjednika, odnosno podpredsjednika družtva odredjuje §. 14. družtvenib pravila. Predsjednika zaraienjuje podpredsjednik, a tajnika najmladji u Zagrebu deseci se član odbora^ §. 2. Službena dražtvena dopisivanja n obće, zatim dopisivanja o blagajničkih poslovih družtva, te pismeno obćenje upravljajučega odbora sa družtvenimi članovi, spadaju u djelokrug „užjega odbora" odnosno predsjedničtva prema ustanovam §§. 14. i 16. družtvenih pravila. Naručbe i dobave obavlja ii ime družtva predsjedničtvo. §. 3, Na družtvo odnosno na upravljajući odbor prispjela pisma, dopise i pošiljke prima predsjednik zajedno sa tajnikom. §. 4. 0 svih na družtvo prispjelih dopisih i o družtvenih odpremah imade tajnik voditi urucbeni zapisnik. Svi na družtvo prispjeli važniji dopisi imadu se pod tekućim brojem pohraniti. Ako se koji dopis odnosno predmet silno riešiti ima, to ga mogu riešiti predsjednik i taji)ik i bez odborske sjednice, prema družtvenim pravilam i kućnomu redu, nu imadu to riešenje naknadno saobćiti odboru. Svi na družtvo prispjeli važniji dopisi kao i odnosna riešenja imadu se u sliedećoj sjednici ođboi^u pročitati. §. 5. Rok za obdržavanje odborskih sjednica i dnevni red istih ustanovljuje predsjednik sporazumno sa tajnikom. Pozive na sjednicu podpisuje predsjednik i tajnik. Predsjednik dužan je odborsku sjednicu sazvati i onda, kada to tri člana upravljajućega odbora zahtjevaju. Pozivnice na odborsku sjednicu imadu se barem tri dana prije sjednice odbornikom dostaviti. §. 6. Da uzmogne upravljajući odbor što valjano zaključiti, potrebita je prisutnost predsjednika, tajnika i najmanje još četvorice odbornika. . Kod razprave odlučuje absolutna većina glasova prisutnih odbornika, a u slučaju podieljenih glasova, odlučuje predsjednik. §, 7. Upravljajući odbor imade se redovito šest puta na godinu t, j . svaki drugi mjesec sazvati. Od tih sjednica imade se jedna sazvati prije glavne skupštine družtva, a jedna koncem godine. §. 8. Onaj odbornik, koji tečajem godine dana nebi barem trim sjeđnicam prisustvovao, smatrati će se, ako se temeljito ne opravda, da se je odborničke časti odrekao. Pojedine važnije predloge formulirati će odbornici pismeno, za da ih tajnik ovako uzmogne u zapisnik uvrstiti. §. 9 Za pojedine važnije podneske, izvještaje i radnje bira upravljajući odbor prema potrebi posebne pododbore, u koje se prema ustanovam §. 21. družt. prav. mogu pozvati, takodjer i strukovnjaci izvan odbora. Ti se pododbori onda sami konstituiraju. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1883 str. 48 <-- 48 --> PDF |
— 90 — §. 10. Tajnik sastavlja koncem svakoga drugoga mjeseca kkaz o unišlih novcih, 0 stanju imovine i blagajne, te o izdatku, o cem se upravljajući odbor prigodom bližnje svoje sjednice izvjestiti imade. §.11. Predsjednik vodi blagajnu, tajnik pako obredjuje račune, unaša u knjigu i vodi dopisivanja, katalog knjižnice i izkaz družtvenib članova, sastavlja godišnji proračun i zaključne račune, ter je sa predsjednikom suodgovoran za družtveni inventar, §. 12. Predsjedničtvo ulaže razpoloživi novac u prvu hrvatsku štedionu u Zagrebu. Isto je vlastno za sve proračunom ne predvidjene slučajeve svotu do 10 fon u vlastitom dielokrugn izdati za naručbe, uz naknadno priobćenje upravIjajućem odboru u dojdućoj sjednici. Za točno vodjenje novčanih poslova družtva, odgovara predsjedničtvo. Isto tako pazi ono i na vršenje ugovora od strane tiskare, knjigovežare i odpravničtva „Šumarskoga lista". §. 13. Urednik šumarskoga lista dužan je po mogućnosti svakoj odborskoj sjednici prisustvovati. Dužnost je istoga urednika takodjer, da svojski radi oko unapredjenja družtvenih interesa. On je odgovoran za sadržaj lista, u koUko to §. 14. drugačije ne odredjuje. Upravljajućemu odboru imade urednik unutar granica proračuna predložiti nagrade suradnikom lista, koje predsjedničtvo obredjuje i izplaćuje. §. 14. Urednik šumarskoga lista dužan je sve, od upravljajućega odbora dostavljene mu članke, bezuvjetno u hst uvrstiti. Ostale, od dopisnika neposredno dostavljene mu članke, stoji mu na volju po svojem uvidjenju primiti, urediti ili zabaciti; prije pako, nego li se list na tisak ođpošalje, ima kratki nacrt o materijalu priobćiti predsjedničtvu. Primati članke za šumarski list i ne primati stoji uredniku na volju, dužan je pako primati samo članke odnoseće se na ustanove §§. 12, i 14. ovoga kućnoga reda. On je dužan rukopise do ustanovljenoga vremena (20 dana prije, ne^o li će list izaći) družtvenoj tiskari dostaviti. Korekturu i reviziju takodjer je dužan voditi urednik. Bez znanja urednikova ne može se ništa uvrstiti u list. §. 15. Svi časopisi i dnevnici, koje družtvo bud u zamjenu za „šumarski list" dobiva, bud pako predbroji, imadu se naručiti u Križevce uredničtvu, koji ih onda svakog drugog mjeseca imade predati predsjedničtvu družtva na pohranu u družtvenoj knjižnici. — Dano iz sjednice upravljajućega odbora hrv. slav. šumarskoga družtva, držane dne 30. prosinca 1882. u družtvenih prostorijah u Zagrebu. Predsjednik: Tajnik: Myo Vrbanie. Dr. Vjekoslav K6r6škeny. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1883 str. 49 <-- 49 --> PDF |
- 91 — ZESa^zllčite Trleati. Sjednice upravljajueeg odbora. Upravljajući odbor držao je dne 30. prosinca sjednicu. Na dnevnom redu bijaše razprava osnove kućnoga reda, i razprava osnove za predstavku visokoj kr. zemaJj. vladi radi reoganizacije šumarstva,, ter njeki administrativni predmeti. Konačna redakcija nacrta novog šumskog zakona nije se mogla uzeti zaoto još u pretres, jer odnosni pododbor s bog nepredvidjenib zapreka svoj posao još nije dovršio. Na dne 3. veljače nastavio je upravljajući odbor svoja odnosna vjećanja — riešiv ujedno i njeke administrativne stvari. K pitanju reorganizacije zemalj. Šumarstva. Dne 15. valjaće, primio je preuzvišeni g. ban gosp. Šumarnika F. Rosipala i nadšuraara V. Malina, koji mu na ime Šumarskog dražtva predadoše, po odboru prihvaćenu spomenicu u pogledu reorganizacije zemaljske Šumarske uprave. — Svietli ban izvoljeo je na odnosni govor gosp. nadšumara Malina izjaviti, da će uzeti i na težnje Šumarskog stališa prigodom, provođenja zemaljske reorganizacije, primjereni obzir, odnosnu spomenicu pako da će ustupiti visokoj vladi. — Mi ćemo spomenicu tu u svojoj cielosti saobćiti u sliedećem broju ovoga lista. Hajke. Na dne 20. prosinca obdržavana bje u Babinoj-gredi hajka na kurjake. Kurjaci se bo po tamošnjih krajevib poslednje doba, već bijahu baš silno umnožali, prieteć marvi i blagu svake vrsti. Tom zgodom ubito bi ukupno 8 vukovab. Svakako je dakle lov taj bio vele izdašan. Dne 19. prosinca pako obdržana bi kraj Mitrovice^ u šumi Grrabovini, kod sela Ašanje, kotara Zemunskog, takodjer hajka na kurjake, kojom su prilikom ubita 3 vuka i jedan divlji nerast. Ovoga je ustrielio Milan Gruićić stanovnik iz Kupinova. Isti nerast dok je bio donesen u Mitrovicu, već se je bio pokvario, te se je morao oderati. Vidjevali su ga pako već kroz godinu dana po ondašnjih šuma, a kažu da ima joŠ jedan. Ubiti nerast bio je dugačak 196 centimetara, a težak 179 kilograma. Što je bilo glavnije Čekinje žali bože poČupahu već putem, nu ipak se koža odlikuje veličinom, a i debelim Štitom u toliko, da Će ju poslati u zagrebački muzej. K osamdeset-godišnjici kr, umir. šumarnika A. Tomića. Za dopunjenje onoga, što 0 rieđkoj toj slavi već zadnji puta u tom našem listu saobćismo, budi spomenuto, da je na ime družtva svečaru, posebno odaslanstvo upravljajueeg odbora čestitalo. Odaslanstvo sastojaše od gg. Vrbanića, Ettingera i Sorettća. — Svečar nalazeć s´e u krugu svojih milih i osmero unučadi — bio jest do suza ganut — od radosti. — A uzvišeni taj čas nezaboravan će ostati po sve prisutne.. Mladež križevačkog šumarskog učilišta, i šumari križevački pozdraviŠe svečara brzojavno. Državna dobra i šume u Serbiji. Dohodak državnih dobara kraljevine Sx-bije stavljen je u državni proračun za g. 1883. sa 300000 franaka, onoj državnih šuma pako sa 100000 franaka. Krunsko dobro „TopČider^´ pako nosi 50000 franaka. XX. Glavna skupština siav. gospod. družtva. Obdržavana bi na dne 21. siečnja u Osieku. Na dnevnom redu bijaše medjvi ostalim takodjer i konačna odluka glede izložbe, koja bi se još tečajem ove godine u Osieku obdržavati imala. Od strane upravljajućeg odbora Šumarskog družtva, oponovlašćen bi član oružtva g. Ivan BrnČić posjednik u Osjeku, da tom sgodom naše družtvo zastupa, ter da u svoje vrieme amo priobći glavnije zaključke te skupštine. Na znanje hrvatskim šumaroni. Uredničtvo lista „Oesterreichisches ung. Centralblatt fiir Walderzeugnisse" (Wien III. Kegelgasse Nr. 13) javilo je predsjedničtvu našega družtva, da je voljno svako doba i bezplatn o u svome listu oglašivati, sve eventualne natječaje za Šumarsko-upravna, kao i lugarsko-Čuvarska mjesta. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1883 str. 50 <-- 50 --> PDF |
— 92 — Obća amnestija radi šumskih kažnjivib. dela. Dne 22. prosinca proglasise službene novine sliedeći previSnji proglas: „Njegovo cesarsko-kraljevsko apostolsko veličanstvo blagoizvolilo je na predlog baiui kraijevinah Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, previšnjim riešenjem od 13. prosinca 1882., iz osobite previšnje milosti onim stanovnikom postojaloga brvatsko-slavonskoga krajiškoga područja, koji se poiag postojećih zakonah imadu smatrati ovlažtenlmi vršiti prava služnostih prije u dr/.avTiih, a sada u šuraah imovinskih občiuah, i koji su do dana previšnjega manifesta od 15. srpnja 1881. bili osudjeni radi kažnjivih djelah suprot sigurnosti vlastniČtva, počinjenih ožtečenjem spomenutih šumah, oprostiti zakonite posljedice toga osudjenja, u koliko pak ktizmi još ovršena nebi bila, oprostiti i kazan samu, ter podjeđno preblagostlvo odrediti, da se sbog takovih prije gori spomenutoga dana počinjenih kažnjivih djelah još u tečaju nalazeće se kaznene iztrage obustave". Promjena referade za narodno gospodarstvo kod kr. zemaljske vlade. Koncem minule godine, dogodila se kod kr. zemalj, vlade promjena, koja se doujekle i šumarstva tiČe, u koliko je bo referadu za narodno gospodarstvo, poenm od nnve godine preuzeo vladin savjetnik velemožni gospodin Mirko pl. Halper, dočim je vcdemožni g. savjetnik dr. Ante Stojanović, koji je več kroz kojih desetak godina tim odsjekom rukovodio, preuzeo vojni odsiek kr. zemalj. vlade. Dne 2 0. siečnja t. g. predstavi se i posebna deputacija šumarskog družtva sastoječa Se od predsjednika i tajnika novome predstojniku g. HalperU; koji se vrlo interesirao za naše družtvo i ođnošaje mu, obečav podjeđno svoju izdašnu pomoć. Isto tako bijahu ista gospoda, na ime družtva takodjer i kod velemožnog g. kr. šumarskog ravnatelja M. Dursta — preporučujud mu družtvo, i on obreče svoju pripravnost družtvo a svakom pogleda podupirati. Sa sisačkoga tržišta. Čitamo u ,,Agramer Zeitang" od 22. prosinca, daje netom prodana i poslednja zaliha dužica, od kojih 3 milijuna komada, uz cienu od 188 for. pro mille, što očito dokazuje, da se mo/emo nadati liepoj trgovini i do godine. U obće je to pako i opet iza više godina, po prvi puta, da nam je sva zaliha razprodana. Kako je nadalje zimus i opet sva posavina pod vodom, to je titn i dahija produkcija za sad osujećena, ter će biti dogodišnja kolikoća izradjenih dtižica, za kojih 6 do 8 milijuna komada manja, od obične, tako da se i iz ovoga razloga opeta možemo poviŠetiju ciene nadati. — Dao Bog! Nevalja tako. Kako čitatelji iz izkaza prijavljenih Članova i o stanju drUžtvenom, koji bje u posledrjjem broju ovoga lista odtisnut, razabrati niogoše, izjavilo je njekoliko lugara, koncem prošle godine, da nemogu veće plaćati predplatnine za „Šumarski list". — Mi smatramo to vrlo žalostnim pojavom, tim više što smo osvjedočeni, da su tome krivi dotični Šumarski upravitelji, — koji se valjda za stvar nezanzeše onako, kako se to od njih pravom moglo izČekivati. Kao i naši vriedni članovi — koji bi imali — poznavajuć potrebštine našeg lugarsko čuvarskog osoblja, takodjer često 1 po koji manje više popularno pisani člančić, na uvrstbn u list, p]i].)ošiljati, — jer napokon urednik sam — nemože dospjeti svemu. — Kako nam je pako u najnovije doba od vrlo uvažene strane u tom pogledu obećana baš izdašna pomoć, to se nadamo, da će i oni lugari, koji taj put svoju iiisolvenciju najaviše — do mala — videć da liet taj i njihove stvari i interese zastupa — opozvati spomenuta svoju izjavu. Kratka poviest šuma i šumskog gospodarstva u Hrvatskoj. Nakladom i troškom urednika o. 1. odtisnuti su iz „Šumarskog lista" članci, priobćeni pod naslovom: ,,PriJozi za povjest šuraa i šumskog gospoda.rstva u Hrvatu^´ u posebnoj knjizi, koja se može dobiti u knjižari g. Neubcrga u Križevcih uz neznatnu cienu od 1 for. Pošto je broj odtlsaka knjige vele neznatan, to će biti dobro, da se ona gospoda, koja bi dotičnu knjigu nabaviti htiela, čim prije svojom naručbom na gori spomenutu knjižaru obratiti izvole. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1883 str. 51 <-- 51 --> PDF |
-^ 03 — Knjiga obsiže scst štampanih araka, ili 9G strana u osmini, a može se dobiti i ti fino-vezu za 1´80 for. Čudni ođnošaji. Pišu nam, da cislajtanska vlada u Trstu, ne htiede potvrditi izbor gumara obćine Kastavske, jer da nije stekao cislajtansko gradjanstvo. Kako je poznato izabrala je obćina Kastav još prije godinu dana g. M. C, za kotarskog šumara. Yide6 ovaj, kakove mu se stavljaju zaprieke, odrekao se nedavna službe. — Cislajtanska vlada učinila je to u2;prkos toga, da je g. C. svim uvjetom natječaja inaSe podpunoma zadovoljio. — Mi bismo samo rado znati — što bi rekli da se i kod nas sa gospodom iz cislajtanije slično postupa kod popunjenja raznolikih mjesta šumarskih ? Memento. G-ospodarska podružnica Krapinska, obdržavajuć na dne 25. sieSnja svoju skupštinu, imaše medju ostalim takodjer i sliedeću točku na dnevnom redu: „Vie^anja o načinu pošnmljivanja sve to više nastajncih golietih, u području ove podružnice". Nebi li nas koji tamošnjih prijateljah^ o važnom tom viećanju htio pobližje obaviestiti ? -— . Kako se u nas obdržava lovo-staja. U zakonskom članku XVIII. od 5. sieČnja 1871. o lovu, stoji medju ostalim u §. 17. „Svaki lovac dužan je štediti koristan divljač 2a vrieme lovostaje, tamaniti veliku, a maliti sitnu grabežljivu 2:vierad", a u §. 18. j,Za veću obranu razploda divjači, zabranjuje se lov; b´) na košute od 6. siečnja do 1. listopada; c) na srne od 6. siečnja do 1. listopada; d) na zečeve od 1. veljače do 1. kolovoza". —- Uzprkos tomu bila još na dne 21. siečenja u Zagrebu izložena srna na prodaju. — Poznato je nadalje, da su zečice ljetos usljed preblage ^ime več koncem prosinca bile bredje — pa ipak se još i koncem sieČnja našlo lovaca (?), koji ubijaju zečice. — Nije se onda čuditi, da nam divljač sve to redjom biva. — Dužnost je pako morala biti odnosnih organa, da strogo bdiju, da se bar propisi zakona o lovu drže — ma sve da baš i neodgovaraju, kako to gori spomenuti primjer gle<]e zečeva svjedoči. — Magjarski Šumarski lesikon. Čitamo u „Oesterreichische Porst-Zeitung", da iRagj.ai´sko gumarsko društvo kani izdati lezikon šumarskih strukovnih izraza u- magjarskom jeziku. Družtvo stavilo je u tu svrhu odboru 4000 for. na razpoloženje. — Kad čemo mi na taj posao ? K šumskoj statistiki Europe. Od europejskih država, posjeduje Šumske površine: Kuska u europi 193 milijuna hektara, Austro-Ungarija 18 milijuna hektara. Švedska 17"5 milijuna hektara, Finska 14-4 milijuna hektara, Njemačka 14 milijuna hektara, Norvežka 10 milijuna hektara šumske površine. Vriednost izvezenog drva, iznašaše u godini 1880. iz Švedske 124-8 milijuna franaka, iz Austro-Ungarij.e 90-5 milijuna franaka, iz Rusije 86*4 milijuna fi-an., \z Finske 58*8 milijuna franaka, iz Njemačke 54"7 milijuna fran., iz Norvežke 51-9 milijuna franaka. Iz saveznih država sjeverne Amerike pako izvezlo se godini 1880. drva u ukupnoj vriednosti od 25 5 milijuna franai?:a. Iz Dalmacije. Drago nam je, da danas i opet možemo spomenuti liep napredak obzirom na šumarstvo, s one strane Velebita. Občine Drniš^ Muč i Sinj naime, obvezaše se postaviti u zabranu, odnosno na stranu šumarske predjele, odredjene u dotičnih okolica, tev odalečiti za uvjek koze, i pobrinuti se za zaštitu istih, namještenjem potrebnog čuvarskog osoblja, ter doprinašatt i za pokriče troškova, za potrebne i-adnje zagajenja. Pokrajinski odbor za Dalmaciju pako, osjegurao je za trajanja radnja, na potocima Čikola, Vrba i Drljava, godišnjih 400 for., a za one na potocima Vedrine, Doljanina i Povjaka za Šest godina, godišnjih 500 for., a visoko c. kr. ministarstvo poljodjelstva podielilo je i naznačilo u istu svrhu, več za g. 1882—83 iznos od 1000 for. I tako je Dalmacija prva medju Austrijskimi ^emljami, gdje se uredba potoka i bujica započela, osim pomočju zidova i izkapanja takodjer i pošumljivanjera, po načinu francezkom! |
| ŠUMARSKI LIST 2/1883 str. 52 <-- 52 --> PDF |
~ 94 — Austrijanski kongres tumara. Obdržavao se bude, kako svake godine tako i ove početkom ožujka u Beču. Ovogodišnja razpravlanja biti će i po nas tim zanimivrja i važnija, sto će se tom ugodom prije svega razpravljati pitanje „reorganizacije šumarstva, kod pojedinih namjestnićtva, odnosno u pojedinih krunovina. I^viestiteljstvo preuzelo je austrijansko državno šumarsko družtvo, povjeriv ga poznatom strukovnjaku gumarskom dvorskom tajniku Baueru, U koliko imadosmo zgode odnosni izvještaj pročitati, , moglo bi usvojenjem tamo izraženih naćeUi, Šumarstvo Cislajtanlje znamenite promjene zadesiti. Jedna od najvažnijih toeka jest ona, po kojoj se n svakoj pojedinoj pokrajini, kod e, kr. namjestničtva imadu posebni šumarski odsjeci ustrojiti, kojih bi predstojnici, akoprera odsječni savjetiiici odnosne pokrajinske vlade, ipak bili neposredno samo c. kr. ministarstvu u strukovnom obziru podčinjeni itd. — Mi ćemo u ostalom do zgode još i koju obširniju o tom iztaknuti. Najstarije hrvatsko šumarsko-gospodarsko djelo. Štampano bi u koliko je do sada poznato g. 1774. u Varaždinu, pod naslovom Roma n i, „Kratek navuk, poleg kojega najbolje beleh murvih drevje zadobiva se." Nuzgredno pako budi još spomenuto, da je prva hrvatska knjiga dotiskana već dne 12. veljače god. 1483, u Veneciji. Škodljivost puha u šuraa cetiBJaea. G-. J. Pfister saobČuje u „Oesterreichische forst Zeitung" sledeču zanimivu. Već kroz dulje vremena opažao bi, po crnogoričastih šumah gornje Krajine, da je množ vrška tamošnih mladih jela i omorika suhovrha, bez da si ipak znao uzrok tim pojavom raztumačiti, sve dok ga drvari neupozoriše, da je tomu krivo puh (Mvoxns glis L.) koji da guli mlade vršike, hraneć se korom. Kvar taj da je mjestimice vrlo omašan, a ponajviše da puh samo okrajna stabla oštećuje. Isto potvrdjuje takodjer i g. c. k. Šumarski mjernik A. Bohm, naišavši toli po istarskih kolJ i po buko vinskih šuma, na slične oštete. Isti nadalje još tvrdi, da se ti kvarovi u obće svagdje zbivaju gde se puhi (M70xus glis) nahadjaju. Šumarski državni izpiti u magjarskoj god. 1882. Višji šumarski državni izpit, obdržavan bi u Buđapešti od 9. do 25. studena. Izpitu se prijavilo ukupno 41 kundidata, od kojih bje osposobljeno 34, dočim ih je 7 na izpitu palo. Od kandidata bijahu 4 bivša pitomca šumarske akademije u Mariabrunu, 1 je bio svršio šumarske nanke u BeČu, ostali pako svi šumarsku akademiju u Schemnitzu. Za lugarske izpite pako, koji se od 9. do 12. listopada 1882. obdržavahu u Pešti. Požunu, Neusohlu, Kasehavi, Ungvarn, Marmoroš Sigetu, Klanzenburgu, Temešvarn, Kapošvaru i Tirnau, prijavilo se ukupno 216 kandidata, od kojih su izpit položili sa odlikom njih 31, Kr. šumarsko učilište u Križevcih. Izpiti za prvo polgodište, obavljeni su na kr. šumarskom učilištu u Križevcih od 21. do 24. veljače t, g. Prvim ožujkom zapoČimlje drugo polugodište. K osnovi nove naredbe o šumarskih državnih izpitih. Upravljajući odbor družtva zaključio je u svojoj odborskoj sjednici od 3. veljače t. g. upraviti na visoku kr. zemaljsku vladu predstavku, i molbu, da visoko-ista blagoizvoli u interesu stvari čim skorije izdati novu naredbu o polaganju višjih državnih izpita, za samostalnu gumarsku upravu, u smislu zaključaka VI. glavne skupštine šumarskog družtva. — Nadamo se u interesu stvari, da će visoka vlada pravednoj toj molbi čim prije udovoljiti, ter shodna učiniti, da i naši šumarski izpIti — budu i zbilja više praktično obiležje zadobiti. — Kako u obće u nas prednaobrazba šumarskih kandidata vele raznolika — imao bi baš taj državni izpit biti onim sredstvom, kojim bi se jedan pnt za svagda moglo preprieČiti svako zlo, u pogledu strukovnjačkog absolutnog znanja kandidatah. Kandidat neka je naučio — bud gdje — nu znati mora — to neka bude načelo. — Theoritički izpiti u školi i prije prakse — onda državni izpit, za dokazati praktično spoznanje i okretnost. — |
| ŠUMARSKI LIST 2/1883 str. 53 <-- 53 --> PDF |
, — 95 — Opet jedan lugar usmrćen nesmotrenošću. Milkovic Tomo seljak iz Deliepoljane u slunjskom kotaru, doi^avši dne 29. siečnja o. g. k nadlugarn Franji Žalcu u posjet, uze nadlugarevu pušku ) nabi ju. Uz Milkovic´a stajaše Žalac, razgovarajuc so. Hesmotreuošeu Mi]kovi u Slunj, te se sam prijavi sudu. Izpražnjena su mjesta. Mjesto Šumarskog vježbenika, kod gospoštije u Daruvaru Mjesto šumara kod gospoštije u Valpovu, i kod djakovackog vlastelinstva. Zatim mjesto obćinskog šumara u Slatini, (odnosne molbe kr. podžupaniji u Viroviticu). Promjene u šumarskom osoblju. Imenovani su: kotarski šumar g Makso Prokić do sada privremeni upravitelj kod gospodarstvenoga ureda petrovaradinske imovne obćjne u Mitrovici definitivnim nadšumarom i upraviteljem kod rečenoga ureda; procjenbeni šumar, pristav g. Franjo Gašparaci Šum. vježbenik g. Vladoj Angjel, obadva kod ogulinske imovne obćine u privremenom svojstvu; abiturient križevaČkog gospod.-šumar, učilišta g. Dragutin Lasman privremenim šumarskim vježbenikom kod gospodarstvenoga ureda otočke imovne obćine; nadalje stupio je abiturient križ. gospodar.-Šumarskoga učilišta gospodin Elzear Mlinarlč kao dobrovoljni Šumarski vježbenik kod kralj, šumarskoga TiadzorniČtva zemaljske vlade^ a gosp. Nikola Ariov privremenim nadlugarom u Sinju u Dalmaciji. Izpravak. U I. ovogodišnjem svezku našega organa uvukla nam se je kod imenovanja pogrieŠka glede g. Dragutina Czernitzky-a, isti je najme u svojstvu kralj. Šumara pridieljen privremeno za upravitelja kr. Šumarko-dohodarstvenog ureda u Fužine, Stanje družtvene blagajne o´d 1. sieenja do 28. veljačo 188S. Prihod Razhod for. ne. for. ne. 1 2 Ostatak koncern godine 1882. (o gotovom noveu i kamatono- Primitak od 1. sieenja do 28. veljače tckuee godine 759 1268 2027 56 41 97 3 i to : Ostatak 1707 27 320 70 2) u zagrebačkoj zalagaoni i štedioni na knjižicu broj 40783) u prvoj hrvat štedioni na knjižicu broj 46016ukupno kao gore... 400 ., — „ 900 ., 19 .. 1707 fr. 27 BČ. Na redovitih prineseihTražbine: duguje Iz prošlih godina 46 ela323 U Tražbina... 334 M. Vrbanie, Dr. Y. Koroškenji, predsjednik. tajnik. |