DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2/1883 str. 42 <-- 42 --> PDF |
B. Tlo. Profil tla, do 1 metra dubljine. 1) Podloga. ^) Sastavine tla, a) mineralni sastav, h) primjese kamenja, c) kolikoća crnice (dubljina). 3) Fizikalna svojstva tla, a) dubljina, 1) spojnost, c) vlaga, cl) boja. 4) Vanjski odnošaji tla (uz navod karakteristične flore). II. Opis sastojine. A. Vrst drveća. B. Vrst uzgoja. C. Postanakprošlost sastojine. D. Starost. E. Položaj sastojine. F. Svojstva sastojine. G-. Brojna karakteristika sastojine. 1. Poprečni iznos stabla po hektar. 2. Poprečna debljina stabala. 3. Ukupna ploština temeljnica stabala u sastojini. 4. Poprečna visina. 5, Drvna gromuda u jedrih metrih. Za da se pako omogući i jednoličnost skrižaljka, za istovrstne stojbinske vrstnoće, valja na sledeći način postupati. Na jednoličnih stojbina, imadu se sastojine raznolikih doba starosti, iztraživati unutar ovih doba takodjer i obzirom na raznoličnost broja stabala sastojinu sačinjavajućih, zatim obzirom na postanak im i uzgoj. U svakoj se sastojini nadalje imada toli uzor stabla glavne sastojine, koli i uzor stabla pojedinih razreda drvne punoće analizirati, ter pri tom u visini od 1.3 m. iznad zemlje ustanoviti takodjer i drvne punoće prijašnjih rav.dobja. Obzirom na to preporučuje se nadalje, da se ta iztraživanja započmu uvjek u najstarijih sastojina jednog te istog stojbinskog područja. Iztraživanja se ta nadalje imadu još odnositi: a) Na ustanovljenje i izlučenje drvne gromade medjutomne sastojine t. j . one drvne gromade, koja se prigodom pojedinih proredjenja glavne sastojine izlučuje. h) Na ustanovljenje drvne gromade glavne (preostale) sastojine. c) Na ustanovljenje svih budućih medjutomnih prihoda, kao i svakratno ustanovljenje drvne gromade glavne sastojine. Izlučivanje proredjajne sastojine imade se obavljati po poznatih pravilih proredjivanja, obzirom na vrst drva i stojbinsku vrstnoću sastojine, izmjerivanjem svakog pojedinog stabla promjerkami. Ustanovljenje drvne gromade može takodjer i na temelju izradbe i slaganja drva u prostorne metre (koji se onda poznatim načinom stežu u jedre metre) sliediti. Kod šipraka nije potrebno opredieliti promjere stromlju, dovoljno je bo; da se samo broj stabhka, glavne kao i proredjajne sastojine ustanovi. Drvna se gromada pako glavne sastojine može po sliedećih načinih opredieliti: 1. Kod visokih šuma i u kolosjecih: a) Cistom sječom i izradbom čitave drvne gromade (tamo, gdje to moguće). h) Podsjećanjem pojedinih uzoz-stabala tamo, gdje se ta iztraživanja možda još i u buduće nastaviti žele. 2. Kod šipraka uvjek podsjekom ciele sastojine, te opredieljivanjem gronaade tezuljom, ako nebi bilo moguće xylometričnim načinom drvnu gromadu ustanoviti. |