DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1883 str. 4     <-- 4 -->        PDF

_ 46 —


jednače usljed naravnog zakona jednakosti gustoće. Da su južne strane sumom
obrasle, nebi se mogao zrak tako svručiti, a kad nebi bilo tolike razUi.e medju
toplinom, nebi ni bnra toliku moć imala, jer znamo, da već sama vsunia žestinu
vjetrovah smanjuje.


Šume djeluju na toplotu zraka. Za liepog ljetnog dana sgrije se poljska
zemlja više od one gustom šumom obraštene. 0 tom se je niogao svatko osvjedočit
(lošav sa polja u šumu, gdje se u ugodnoj hladovini odpocine. Nu pojav
je to naravan. Kad žarko sunce sija na šumu. sgrijava joj vrhunce, nu sgiijan
zrak budući laglji od nesgrijana, nepada na tlo, nego se diže u vis povrh stabala.
Zrak u šumi zaštićen je granami drveća od sunčane žege, a dočim iz
crnice, trave i drveća izhlapljuju mnoge pare, a kad se para razvija nestaje
zraku topline, jer ju para upija, a stoga je i zrak u šumi mnogo hladniji. Ovaj
hladniji i za to gušći zrak opet teče po zemlji i izlieva se iz šume po zakonu
naravnom ouamo, gdje je zrak toplinom providjen-, To je onaj hladni vjetrić.
što osobito jutrom iz šume piri i vrućinu razblažuje.


U noći izhlapljuje iz zemlje veći dio topline obdan skupljene, ako zemlja
nije zastrta biljem, jer ovo, a jošte više šuma, svojimi nebrojenim! granami
prieće to izhlapljenje. Za to je zrak po noći topliji u šumi, nego li izvan nj(\
Hladniji zrak iz polja navaljuje obratno u noći u šumu, da se izmieša sa toplijim.
Zato u večer piri vjetar iz polja u šumu.


Ovako blaži šuma po ljetu veliku vrućinu i studen, i prieei prieku promjenu
topline, a jošte više djeluje iz proljeća i jeseni, kad su ovakve nenadane
promjene najopasnije po gospodara, jer s njih postaju pogubni mrazovi. Nu
šume sgušćavaju i immožavaju takodjer i vodenu paru zraka.


Drveće vadi svojimi žilicami iz zemlje hranu izmješanu vodom, a ta voda
izhlapljuje kroz lišće. Dočim crnica u šumi uzdržaje dugo vodu, poput spužve
reć bi, odkuda se opet neimajnć kuda oticati polagano diže u zrak, i tako
šume djeluju i na vlagu zraka, stvaranje rose, koja je obzirom na plodovitost
tla od osobite vlažnosti. Usljed toga izhlapljivanja nadalje pomažu šume znatno
sgušćivanje vodene pare u zraku, a tim i stvaranje oblakah. kiše itd. Šume
prieće tuču privlaceć munjevinu. Da može biljka ili drvo povoljno uzpievati,
treba joj munjevine. Ovo svojstvo drveća je osobito onda važno, kada nadodje
blizu zemlje oblak pun munjevine protivne onoj, što je ima na zemlji. Ovakove
protivne munjine nastoje se po, naravnom zakonu stopiti i izjednačiti. Ako to
bude naprečac, eto ti munje i groma, koji piju toplinu iz oblakah. Usljed toga
se para od oblakah sgušćava u vodu, pak onda lije kiša kao iz kabla, ili se
pako sgusne u led i tuču, te nam sve pohara.


I od ove nas biede štite šume, jer svojimi vrhovi pozitivnu munjinu privlače,
koja bi inače rastuć toplijim zrakom tuču prouzročila. Gini je predjel
više šumom obrašten, napose četinjačom, tim više će se munjevine sgusnutoj
vodenoj pari oduzeti, a time preprieeiti jošte veće sgusnuće koje radja tuču.


Šume dieljuju nadalje na vriela, na redovito stanje voda u rieka i potocih
a po tome djeluju u nas i na poplave, koje u Posavini i Podravini silne štete