DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2/1883 str. 4 <-- 4 --> PDF |
_ 46 — jednače usljed naravnog zakona jednakosti gustoće. Da su južne strane sumom obrasle, nebi se mogao zrak tako svručiti, a kad nebi bilo tolike razUi.e medju toplinom, nebi ni bnra toliku moć imala, jer znamo, da već sama vsunia žestinu vjetrovah smanjuje. Šume djeluju na toplotu zraka. Za liepog ljetnog dana sgrije se poljska zemlja više od one gustom šumom obraštene. 0 tom se je niogao svatko osvjedočit (lošav sa polja u šumu, gdje se u ugodnoj hladovini odpocine. Nu pojav je to naravan. Kad žarko sunce sija na šumu. sgrijava joj vrhunce, nu sgiijan zrak budući laglji od nesgrijana, nepada na tlo, nego se diže u vis povrh stabala. Zrak u šumi zaštićen je granami drveća od sunčane žege, a dočim iz crnice, trave i drveća izhlapljuju mnoge pare, a kad se para razvija nestaje zraku topline, jer ju para upija, a stoga je i zrak u šumi mnogo hladniji. Ovaj hladniji i za to gušći zrak opet teče po zemlji i izlieva se iz šume po zakonu naravnom ouamo, gdje je zrak toplinom providjen-, To je onaj hladni vjetrić. što osobito jutrom iz šume piri i vrućinu razblažuje. U noći izhlapljuje iz zemlje veći dio topline obdan skupljene, ako zemlja nije zastrta biljem, jer ovo, a jošte više šuma, svojimi nebrojenim! granami prieće to izhlapljenje. Za to je zrak po noći topliji u šumi, nego li izvan nj(\ Hladniji zrak iz polja navaljuje obratno u noći u šumu, da se izmieša sa toplijim. Zato u večer piri vjetar iz polja u šumu. Ovako blaži šuma po ljetu veliku vrućinu i studen, i prieei prieku promjenu topline, a jošte više djeluje iz proljeća i jeseni, kad su ovakve nenadane promjene najopasnije po gospodara, jer s njih postaju pogubni mrazovi. Nu šume sgušćavaju i immožavaju takodjer i vodenu paru zraka. Drveće vadi svojimi žilicami iz zemlje hranu izmješanu vodom, a ta voda izhlapljuje kroz lišće. Dočim crnica u šumi uzdržaje dugo vodu, poput spužve reć bi, odkuda se opet neimajnć kuda oticati polagano diže u zrak, i tako šume djeluju i na vlagu zraka, stvaranje rose, koja je obzirom na plodovitost tla od osobite vlažnosti. Usljed toga izhlapljivanja nadalje pomažu šume znatno sgušćivanje vodene pare u zraku, a tim i stvaranje oblakah. kiše itd. Šume prieće tuču privlaceć munjevinu. Da može biljka ili drvo povoljno uzpievati, treba joj munjevine. Ovo svojstvo drveća je osobito onda važno, kada nadodje blizu zemlje oblak pun munjevine protivne onoj, što je ima na zemlji. Ovakove protivne munjine nastoje se po, naravnom zakonu stopiti i izjednačiti. Ako to bude naprečac, eto ti munje i groma, koji piju toplinu iz oblakah. Usljed toga se para od oblakah sgušćava u vodu, pak onda lije kiša kao iz kabla, ili se pako sgusne u led i tuču, te nam sve pohara. I od ove nas biede štite šume, jer svojimi vrhovi pozitivnu munjinu privlače, koja bi inače rastuć toplijim zrakom tuču prouzročila. Gini je predjel više šumom obrašten, napose četinjačom, tim više će se munjevine sgusnutoj vodenoj pari oduzeti, a time preprieeiti jošte veće sgusnuće koje radja tuču. Šume dieljuju nadalje na vriela, na redovito stanje voda u rieka i potocih a po tome djeluju u nas i na poplave, koje u Posavini i Podravini silne štete |