DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1883 str. 37 <-- 37 --> PDF |
Danas u oči spomenutih dogodovština u naših alpinskih Kemija, čini nam se dojam tog pitanja preuzkim. Mi bismo bo nadalje još nadovezali i pitanje: i kako da ne čim bržje odmogne već zbivšun se štetnim posljedicam prekomjernog exploitiranja šuma, nego li se to dugotrajnim, a mjestimice već i vrlo dvojbf^nim procesora samog novo zagajenja možda postiglo bude? Alpinaki odnošaji, o kojih se u najnovije doba dosta jasno razpravljalo, ter koji su danas već prilično proučani, zahtievaju bezuvjetno popunjenje pitanja internationalne obrane šuma, t. j . riešenje najvažnijeg diela tog podhvata, a to jest: riešenje pitanja „vodogradnja u području vododerina gorskih". (Die Verbauung der Wildbache.) Jedino se ho shodnom provedbom tih radnja bude moglo zlo prepriečiti bar u toliko, u koliko se njimi s jedne strane bar dovadjanje rulje u područja težatnih zemlja na brzu ruku prepriečilo bude; s druge strane pako i uvjeti uspješnom novo zagojenju ogoljećenih planina stvaraju. Polje jest to djelatnosti, na kojem će moderna tehnika, kao i čovječji rad možda isto takove triumfe slaviti, kako no ih slavi na polju željezničkih gradnja il pomorskih komunikacija. I tuj se radi, prokušati snagu čovječjeg uma i divotnu silu radnje, protiva onoj užasnih elementarnih nepogoda, koje nam groze uništenjem bivstva obstanja, oduzimajuć nam komad po komad nasledjene kulturne zemlje! Doista, što li bi moglo biti dostojnije duha današnjega vjeka, od takovog u velikom narodnom i internacionalnom stilu shvaćanog poduzeća? Stvaranje novih vrela radnje i zaslužbe, danas je pitanje dnevnoga reda. Mjere u svrhe sačuvanja tla, kako ih mi označismo, nedvojbeno bi mogle takova vriela privrede i radnje u najvećoj mjeri stvarati, a po tom i radničkom svietu u poljoprivredi otvoriti izdašno polje djelatnosti, koje od vajkada ljudstvo najbolje moglo udovoljiti. Nu sad da zaključimo. Zaključci internacionalnog kongresa šumara i gospodara od g. 1873. mogu se smatrati onom važnom podlogom, na kojoj se internacionalna strana šumoobrane primjerenom riešenju dovesti može. Već je bo i onda jednodušno priznana činjenica, da su nuždna internacionalna sporazum- Ijenja, obzirom uzčuvanje i svrhi shodno uživanje onakovih šumišta, koja leže u području izvorišta i kraj obala povećih rieka. Priznato bje nadalje, da onaj dio zemaljske kulture (Lanđeskulturpflege), koje se na uzdržanja i svrhi shodno uzčuvanje, odnosno uživanja inih, po narodno blagostanje važnih šuma tiče, koje se na tlu pešćanu, na obroncih i visinah, kao i strmcih gorja, na obala rieka mora i drugih manje \iše izvrženih mjestih nalaze, imade smatrati zajedničkim poslom svijuh kulturnih naroda, ter da je nuždno ustanoviti njeka temeljna načela, po kojih se u svijuh zemlja posjednici takovih zaštitnih šuma budu držati morali obzirom na svoje gospodarenje, za da se kultura zemlje uzmogne obraniti zla. Konačno se još i to priznalo, da nam do sada još manjkaju podatci o štetnih posljedica, koje nastaše usljed haračenja šuma, i s toga da je prije svega jedan zadatka internacionalnih poduzeća u tom pogledu, da se sakupe |