DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1883 str. 36 <-- 36 --> PDF |
,— ,78 — vriedi. — Erancezka bo uvidiv istinitost tili riecih — i zbilja je poduzela radnje u pogledu kulturnom, kojim se um čovječji diviti mora. Inače se pako medjutira do danas u obće još vrlo malo i u istinu uradilo. Držeći da je dostatno izdati po njekoliko t. z. brošura, u kojih se šumsko pitanje, kao i pitanje šumoobrane, u svih mogućih modulacija razpravljalo ~ nu kojimi se podjeđno jedva polučilo i to, da se naobraženiji sviet bar nješto stao za šume zanimati. Obći interes pako, za ta pitanja pobuditi, nije ipak uzprkos svijuh mnogobrojnih a i hvalevriednih nastojanja pojedinih vlada, za rukom pošlo. Niti su se time uzčuvale postojeće šume, niti se uzgojile kakove tamo, gdje su pomanjkale. K tomu bo, trebasmo đoživiti tu najnoviju užas i veliku narodnu nevolju, koja će valjda ipak bar tu blagodat za sobom donieti, da će se s merodavne strane već jednom preči i na samo praktično polje djelatnosti. Tirolska kastrofa nadalje, kadra je, kako iz navoda talijanskog nam sudruga, zaključujemo, možda više no ikoja prijašnih, strogo internacionalno obiležje pitanja šumo obrane učvrstiti. Izhodištem internacionalog razpravlanja gori spomenutog pitanja pako, možemo prije svega označiti one poznate četiri zasade, francezkog mjernika Surella u djelu „Etude sur les torrents des Hautes-Alpes", koje glase: 1. Zagajenje tla šumom preči postanak bujica.,2. Opustošenje šuma omogućuje izplavljanje tla bujicami. 3. Razprostranjivanjem šuma odstranjuju se gorski potoci, a tim i uzroci bujica. 4. Nestajanje šuma, umnaža jakost gorskih bujica, dapače ih i iznovično stvarati može. To su bo istine, koje i onda nepobitne ostaju, ako izuzmemo gorske predjele pojedinih država, i time područja „bujica" (WildbaGhe) u pravom smislu rieči, jer se time zasade te samo, kako sliedi promenjuju: 1. Zastor tla krošnjaini šumskog drveća i podržanje stelje i crnice, preprečuje svako nepravilno, rapidno odticanje vode. 2. Odstranjivanje tog zastora i tog pokrivala tla, izvrgava samo tlo pogubnom splavlanju. 3. Zagajenjem ogoljećenih površina, omogućuje se iznovice, pravilno skupljanje i mirno odticanje oborina. 4. Krčenjem šuma umanjuje se poprečna kolikoča vode, koje i opet pospješuje zlosretnu mienu suše i unistujućih đeteriorizirajućih poplava. Gdje li se pako te zasade, bilo u smislu Surella, bilo pako u smislu širjem kako np jih mi označismo, u pojedinih država i u istinu, ter obzirom na obstojnosti uporabiti mogu, odnosno u koliko li se na istom temelju potreba internacionalnih dogovora potrebnom pokazuje, biti će mislimo lasno pronaći, na temelju izkaza pođuzdanih oro i hjdrografičnih kartah. Mi si i sami pridržajemo, do zgode i u posebnom kojem članku, tomu potrebita iztaknuti. Za sada se pako budemo na kratko obazrieli samo još i na amo se odnoseće razprave bečkog internacionalnog kongresa šumara i gospodara od god. 1873. Kako je poznato, glasilo je četvrto pitanje, koje se na tadanjem kongresu imalo riešiti: „Kakova li se preporučuju internacionalna sporazumljenja, za da se uzmogne pređusresti sve to više mah preotimajućem haračenju šuma?" |