DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2/1883 str. 28 <-- 28 --> PDF |
~ 70 — §. 168. Ova zaklada služi samo za šumske svrhe navedene u §. 171., a istom upravlja zem. vlada. §. 169. Isti ustanovljuje pošumljivanje takovih golih mjestah, gdje je poradi provale urovinah, stienah, usovah za preprečenje opustošenja kroz buru i vododerine itđ. od potrebe, da se pošume. §. 170. Koja mjesta će se pošumiti i u kojem vremenu, odredit će vlada na temelju predloga šumskog nadzornika, koj će o tom sve interente saslušati, te neće li vlastnik ili ovi pošnraljivanje izvesti, to će šumski nadzornik isto izvesti, nu sve na trošak dotičnikah. §. 171. Država podupire to pošumljivanje sređstvi koja su u istom §. navedena, te dočim sili vlastnika na pošumljivanje goljetih od kojih će očekivat se imajuća korist manja biti od troška i potrebljivanja radnje, to će za tu razliku izmedja troška i tog dohođka država kao državnu pripomoć dozvoliti. — To pošumljivanje moći će se podupirati iz zem. šumske zaklade, a i zastupstvo će opredieljivati svake godine po mogućnosti koju svotu u istu svrhu, §. 172. Dočim za pošumljivanje krasa treba posebnih ustanovah to će se za isti izdati posebni zakon. U ovom nacrtu vodila je pisca samo ta misao, kako da se šume očuvaju, a da se nebaca ljaga na hrvatske šumare, da nisu svoju rekli, te pokazali put kojim valja poći, te što valja činiti, da se tom vandalizmu, dočim je skrajnje vrieme — na put stane, nećemo li da nas potomstvo proklinje, te da se i na nama neizpuni proročanstvo, koje učenjak dr. Ljudevit Šterb, izvrstan poznavalac tirolskih odnošajah još g. 1870. rekao, da će već u budućem naraštaju pusterci u tugi i nevolji čeznuti za liepimi šumami, koje su lahkoumno posjekli, koje proročanstvo se izpunilo eto prošlih danah upravo groznim načinom, gdje se ciela šteta na milijune i milijune računa. U ostalom u tom nacrtu sadržano je samo ono što je i kod drugih mnogo naprednijih državah ustanovljeno, pak kada je u tih takova strogost, te ograničenje slobodnog uživanja, zašto to nemože i kod nas biti, gdje 100 puta veća potreba. A dovedena je ta osnova i u sklad sa našimi političkim! i kaznenimi zakoni. — Završujem pako s riečma čuvenog po svem svietu Humboldta, koj reče: „Da, ludih ima Ijudih, koji šume bezobzirce sjeku, pa se tako lišavaju drvah i vode, tih glavnih uvjetah existencije čovjeka." Eakovac, mjeseca studenoga 1882. |