DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1883 str. 23 <-- 23 --> PDF |
— 65 — dosudjenu odštetu i globu platiti, imade nm se 8 dan iza obavljene pljenitbe, zapljenjena živina kod političke oblasti dražbom prodati. Kod zločina ako se krivac nenagođi za 8 danah, prodat će mu se zaplenjeno blago istim putem, te novac skupa s prijavom od političke oblasti odnosnom kaznenomu sudu poslati na daljnje uredovanje. Položi li krivac dovoljnu jamčevinu, može mu se blago namah povratiti. Samo ovakovim brzim i euergiekim postupkom spasit će se naše mlade kulture od propasti, a s drage strane, neće biti od potrebe hiljade i hiljade for. trošiti na ograbanje i ogradjivanje branjevina, što znatno snizuje dohodak šuma, a time se i porezna snaga gubi. S toga je država dužna u svojem kao i u interesu občuvanja prava vlastnika, ovoga u mirnom uživanju, odnosno da može u smislu ovog zakona šume odgajati, štititi, te ta ustanova i u Bavarskoj a i kod drugih već postoji. §. 119. Ako nije moguće izvršit pljenitbe kako to n. pr. glede ovacah, svinja i peradi biti može, a mora se svakako barem daljna šteta prepriečiti, dopušteno je u razmjeru štete postrieljatl odnosne živine. Isto tako kad se svinje nadju u zabranjenih šumah za kupljenja žira, ili se hoće urodivšim sjemenom u hrastovih i bukovih šumah naravno pomladjenje izvesti, jer se upravo na taj nafiin mnogo valjano pomladjivanje osujećuje. To se pako ima u prijavnici navesti da se primjeran obzir pri odmjerivanju kazne uzme, a ubijena živina ostavi na mjestu gdje bi ubijena za onoga ćija je. §. 120. Da se koze nisu pasle po Primorju nebi danas tamo tolikih go~ jeltih bilo, jer se može reći „gdje koza nogom stupi, tu se šuma više nezeleni." S toga se koze izkljucuju iz šumske pašarije, te ie vlastnik iU njegovo osoblje ovlašteno iste cim ih nadje u šumi — postrieljati. U ostalom već su koze više manje i onako svagdje izkijućene s tih razlogah, a kod nas je jošte veći uzrok, jer tim smo znamenito na put stali ogolječivanju krasa. §§, 121., 122. i 123. Neirebaju posebnog razjašnjenja. §. 124. U §. 31. zabranjeno bje ovlašteniku doznačeno mu gradjevno ih gorivno drvo prodati ili u druge svrhe nego li mu pravo pripada bez znanja vlastnika odnosno dozvole upotrebiti, iz tamo navedenih razlogah. Isto tako ako se suho ležeće drvo ili stelja na druge dane vozi nego li je ustanovljeno, ili se preko ustanovljenog roka drva iz šume izvažaju itd. imade se kaznit globom dotičnik kako se u istom §. ustanovljuje, i to zato, da se izbjegne mogućim štetam, te red uvede u interesu boljeg i lagljeg nadzora. Slična ustunova bila je i u šumskom zakonu za krajinu, a i kod drugih državah je u odnosnih zakonih sadržano. §. 125. Neće li nitko kupiti takove proizvode od ovlaštenika, ostat će mu, te neće trebati štete praviti, dočim se u protivnom slučaju kada se drva od njega kupuju, na štetu potiče a često baš i siii. |