DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1883 str. 18     <-- 18 -->        PDF

— 60 —


biti drvo za ogriev, kao i 2;a građju, za popravak zgradah itd., te prama dotičnim
ustanovara dobije takovo badava odnosno uz sniženu taxu.


Neupotrebi li to drvo u onu svrhu za koju mu je dano, već da ga n. p.
prođa, da se dobitkom od istog okoristi, ili da isto u obće u drugu svrhu upotrebi,
počini time takodjer šumski prestupak, jer lišen potrebitog mu drva, da
potrebu namiri, morati će onda u šumu krasti, a da se to preprieći. svrha je
ovoj ustanovi.


§. 78. Sliedi iz navoda kod §. 76.
§. 79. Ne treba obrazloženja.
§. 80. Dočim se šumska kradja ili zlobno oštećivanje u branj. i kulturah


ako li nadmašuju vriednost od 25 fr. polag §. 173. i 83. a kaz. zak. zločinom
smatra u smislu §. 78. ovoga nacrta, to dosljedno tomu ako U je vriednost ili
šteta i izpod 25 for. ako u tom pogledu koja od onih okolnostih predleži,
usljed kojih kradja ili zlobno oštećivanje u smislu kazn. zak. (§. 174 i 176)
zločinom se smatra — takovim se smatrati imade uz sledoče okolnosti:


1.
Bez svakog obzira na vriednost,
a) ako li je kradljivac imao pušku ih drugo kakovo oružje pogibeljno za osobnu
sigurnost, pređpostavljajuć, da je isto sobom ponesao u nakani kradje ili
zlobnog oštećivanja. Docira pako sjekiru i slično oružje za ciepat i obarat
drva mora imati, to se ta ustanova proteže ovdje samo na oružje za strielivo,
odnosno takovo, koje nije trebao poradi siečnje drva. (§. 174 I. k. z.),


6) ako li je kradljivac
kad ga zatekoše na kradji ili u zlobnom oštećivanju u
istinu silu iU pogibeljnu pretnju prama čuvarskoj osobi upotrebio, za da
se u posjedu ukradjene stvari uzdrži, (§. 174 I. k. z.) ih nadalje zlobno
oštećivanje branjevina i kultura nastavljao.


2. Ako U kradja i zlobno oštećivanje branj. i kult. više od 5 fr. iznaša,
a) ali se počini u družtvu jednog ili više kradljivaca (§ 174. II. b. k. z.)
b) ako li se počini na drvu ih u branjevinah i kulturah u zagajenih šumah
grabami, plotom itd. ili osobitim oštećivanjem šumah (§. 174. II e. k. z.)


3. Bez obzira na vriednost, ako h je kod počinitelja kradja ih zlobno
oštećivanje postalo običajem (§. 176. L k. z.)
§.81. Moglo bi se naći i takovih kradljivacah koji bi i sada htieh živjeti
od šumskih kradja, ili blago pasti po branjevina i kultura, gdje je liepša
paša, pak da se i tomu na put stane ustanovljuje se, da krivac koj bi u roku
od 3 god. 3 puta kažnjen bio, postaje navadnim (šumskim) kradljivcem polag
§. 176. I. k. z., te bez obzira na iznos vriednosti počinjava svakim svojim od
gore ponienutih čina, zločin kradje.


§. 82. Ako dotični krivac koj je bio odsadjen sbog zločina nakon 3 god.
opet šumski prekršaj počini, dočim je tim ipak pokazao da se je poboljšao, te
možda neopreznošću ih lahkouranošću novi prekršaj počinio, neima se to kao
zločin smatrati, već samo kao opetovani prekršaj (prlupadnik) te u smislu o. z.
strožije kazniti.