DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1883 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— 59 — " §. 76. Po starom šumskom zakonu razlikuju se čini počinjeni u šumah po tome, imali dotičnik u istoj šumi kakovo pravo uživanja ili ne. Ako imade u dotičnoj šumi pravo služnosti, to se taj čin kvalificira kao šumski prekršaj ili ti obično rečeno šumski kvar. Neima li pako prava na uživanje dotične šume, onda taj čin sačinjava kradju. Za šumske prestupke bijaše nadležna politička oblast, a za kradju polag ustanova kaznenog zakona kotarski sud, odnosno sudbeni stol. Upravo ta ustanova zadala je našim šumam reć bi smrtni udarac. Pojedini ovlaštenici znajuć da će za počinjenu štetu biti istom nakon godina k razpi-avi pozvani, a odsudjeni na odštetu, da će moći istu dužni ostati, a ako su uz to i kažnjeni bili, to možda jedino ukorom ili na dan dva zatvora. S toga neki i življahu jedino od ovlaštene kradje drva, napose oni blizu gradova, gdje se drva bolje prodati mogu, ili gdje se pače gotova roba kao duge, šindre, itd. kupuje. Uz siromaštvo, navikli, kadšto raztrošno živjeti, nadjoše seljaci aajbližje i najlaglje vrielo dohodka, u prodaji drva, pak s toga hajde u šumu. Takovim postupkom haraju se šume obćinske, kao i sve druge obterećene služnostju, jer ni zakon ni pučanstvo nesmatrahu to kradjom. Dočim pako ovlaštenik ili suvlastnik imade pravo samo na zakoniti užitak drva ili paše, koj mora dobiti i dobije, to ako si samovlastno izvan toga prava što prisvoji, time svoje suuživaoce ili suvlastnike prikraćuje u svoju vlastitu korist ter se zato takovi čini kada se u većoj vrieđnosti počine nemogu već prostim prestupkom smatrati, niti se smatraju u drugih kulturnih i naprednijih država, već na prosto kradjom. S toga se u ovoj osnovi za da se tomu zlu na put stane, kvalifikacija čina ovisnom učinila od količine, odnosno vrieđnosti počinjene štete, kao i od okolnostih pod kojima je ista počinjena, a ne od pravnog naslova počinitelja, te se prema tome čini diele na šumski prekršaj i zločin, počinjen šumskom kradjom ili zlobnim oštećivanjem. Tako sačinjavaju u smislu ovog §. šumske prekršaje navedene u II. i III. pogl. ovog djela učini počinjeni proti sigurnosti šumskog vlastničtva, izuzam onih — ako: a) efectivna (zbiljna) vriednost ukradjenog stojećeg stabla, u času učina, bez priračunanja posredne štete, b) u slučaju zlobnog oštećivanja branjevina i kultura — prouzročena šteta 25 for. nađmašuje. Samo dakle za stojeća stabla, jer se kradji ovih prije svega imade na put stati, hoćemo li stare šume občuvati, kao i za zlobno oštećivanje branjevina i kultura, da se uzmogne na izsjećenih površinah mladi naraštaj podignuti, te mlade šume odgajati — ako prouzročena šteta 25 fr. nađmašuje, gdje već dakle mora prama toj vrieđnosri svakako i znamenita šteta biti, nemože se učin već smatrati šumskim prestupkom. §. 77. Tko ima kakovo pravo na uživanje šume jer je ovlaštenik ili suvlastnik, imade usljed toga prava samo u slučaju potrebe, iz dotične šume do6 |