DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2/1883 str. 16 <-- 16 --> PDF |
— 58 — Gospodarske osnove nisu se sastavljale, a gdje su se i sastavile te na potvrdjenje pođniele, iza potvrde iste nije se nitko brinuo, da li se i zbilja samo ono sjeće što gospodarska osnova propisuje t. j . godišnji etat ili pako možda i više. Kao što od glavnice hoćemo li ju trajno uživati smijemo samo kamate iste trošiti, tako i od šume odnosno drva, koje nam glavnicu predstavlja možemo samo poprečni godišnji prirast drva kao kamate uživati, jer trošimo li više dirajuć u samu glavnicu, to ćemo na jednom doći tamo, da ostanemo bez kamatab i glavnice, to jest bez šume, odnosno drva. Ni zato se do sada nije nitko brinuo, kako se izsjećeni dielovi pomladjnju, pa ipak je to reć bi glavno za obstanak šuma. Iz toga vidimo, da premda si je već po starom zakonu država pridržala vrhovni nadzor nad sumarni, to se ipak tim pravom služila nije, te smo stoga došli do toga, da svi uvidjamo, da ta.ko dalje ostati nemože. Kod visoke vlade kreirano bje mjesto šumarskog izvjestitelja, te na to mjesto postavljen muž strukovnim znanjem i marljivošću jedan od prvakab, nu koj uz najbolju volju nemože uz svu požrtvovnost svim zahtjevom i potrebam udovoljiti. Kod županijah budu kreirana mjesta županijskih nadšumarah, nu od tih su za sada već tečajem njekoliko godinah samo 4 mjesta popunjena. Ovi bez opredieljenog djelokruga, a pridjeljeni županijam samo kao nnzizvjestitelji za šunuirstvo, a uz to imajući rukovoditi jošte i nadzor i upravu obćinskih šuma, bez neposredne oblasti, koja bi ih nadzirala u njihovom djelovanju, neizpuniše podnipošto željene nade. S toga je od potrebe, da se sada, dočim se je i Krajina s materom zemljom spojila, i šumarskim potrebam zemlje veća pozornost posveti, pak da se s tom najvažnijom granom našeg narodnog gospodarstva što racionalnije postupa, docim su nam šume tako rekši glavnim vrielom dohodka, u koliko nam je industrija, obrt a i samo poljodjelstvo jošte na vrlo nizkom stepenu razvitka. Imao bi stoga kod visoke vlade stvoriti samostalni šumarski odsjek, koj bi imao vrhovni nadzor nad svimi sumarni, te shodnimi naredbami popunjavao i razjašnjivao šumski zakon, odnosno davao pravac šumareriju, prema nastalim odnošajem zemlje, te napredku struke, s toga i ustanove ovoga paragrafa, obzirom na koji će upravljajući odbor još i posebnu osnovu organizacije šumarstva u zemlji imati izraditi, odnosno visokoj vladi podnieti. §. 72. Samo onda kada se svi vlastnici šuma nadziru glede gospodarenja i postupanja s sumarni, te se na licu mjesta sve ispita i prispodobi s onim što je na papiru ustanovljeno, mogu se narodni interesi uzcuvati, ter obćim zahtjevom udovoljiti. To su uvidili osim drugih i Magjari, koji su sigurno dosta liberalni, te koj zakon veleposjednike u mnogom steže, ali su ipak, osvjedočeni 0 potrebi te institucije, istu takodjer uveli u svoj šumski zakon. §. 73. Šumsko redarstvene prestupke navedene u ovom zakonu koje počine sami vlastnici šumah, može samo onaj prosuditi, koj ima temeljito strukovno naobraženje- S toga bi bila prva oblast za te prekršaje šumsko nadzornictvo, druga oblast pako zemaljska vlada. §.74. Ustanova, koja leži u samom interesu stvari. §. 75. Netreba posebnog obrazloženja. |