DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2/1883 str. 11 <-- 11 --> PDF |
»- 58 — 10 godine, a nije slobodno kupiti istodobno stelju od lišea i granja, jer bi time šuma štetovala na prirasta. §. 28. Pasa n otvorenih šuraah slobodna je uz nadzor pastira, za da blago u branjevine neulazi. U branjevine, koje se kao takove kroz obćinske urede pur,anstvu proglase, nesmije se blago na pašu tako dugo tjerati dok se i opet otvorenimi neproglase, što se može jedino učiniti, kada je pomladak tolik, da ga blago nemože više ogrizti i uništiti. Ovakove branjevine imadu se osim zabrane i ograbati ili ograditi, ili bar vidljivimi znaci od slame itd. označiti. Kod šumah prebrojenih t j . takovib gdje se pojedina stabla vade ako se bojati za pođmladak može šumsko nadzorničtvo u interesu uzdržanja šumah opređieliti najveći broj blaga koje se u obće u dotičnu šumu na pašu tjerati smije, §. 29. Poradi štednje pođmlađka, koj se kada je pod sniegom, te u obće zimi, nemože oštetiti vožnjom, padanjem i izradjivanjem stabala kao ljetu, kao i iz tehničkih obzira, imadu se drva sjeći samo jeseni i zimi te najdulje do konca ožujka izvesti. U osobitih nepredvidljivih slučajevih može vlastnik šume ipak vrieme izvoza i produljiti. Nu ^Aje drngcije nemože biti slobodno je sjeći drva i u proljeću i ljeti, nu do sljedećeg se proljeća imadu drvo svakako izvesti. Kod siečnja stabalah zabranjeno je ostavljati panjeve, toli iz obzira štednje drva, kao i zato jer su ti panjevi naravno leglo škodljivih zareznika. Da se pri siečnji i izvažanju drva kao i kod skupljanja stelje, treba čuvati svake oštete obližnjih stabalab i pođmlađka. sadržana je ustanova u ovom paragrafu. Za svako doznaćeno drvo ustanovljuje se rok izvoza, za da se tim neneprieči pomladjivanie, neotešćuje nadzor, to pod izlikom dobljenog drva neprave Štete. A da se to postigne, ustanovljeno je košto i u starom zakonu, ako se drva doznačena neizvezu do ustanovljenog roka, da pripadnu u korist vlastnika šume. §. 30. Kako se imade doznaka stabalah u šumi obaviti, ustavljeno je time, da se doznaka stojećih jaćih stabalah obavlja doznačnim čekićem t. j . da se na panju stabla s istim udari biljeg, a kod slabih stabalah, gdje se to nemože kao i kod pruća treba točno raztumačiti i primjera radi označiti ono što se ima sjeći. Ležeće drvo pokaže se na samom mjestu, kao i panji itd., naznačiv podjedno vrieme skupljanja poradi nadzora te prepriećenja štetah. § 31. Za slučaj ako li se gle.de potrebe na drvu dogodi medju ovlaštenikom i obterečenikom kakovo nesporazumljenje, imati će o tom politička oblast suditi, nu moći je i redoviti put pravde poprimiti. Ovlaštenik dobije drva samo za svoju potrebu, budi za gradnju ili gorivo, te ako ista prodade ili u druge svrhe upotrebi nego li mu po pravu pripada, kaznit će se u smislu §, 124., jer da podmiri svoju potrebu mora onda štete pi*aviti, a zlorabi bla-godat stečenog prava, te koje mu je i zakon dao. §. 32. Obćinske šume nije shodno medju obćinare porazđjeliti, jer bi onda lahko svaki svoj dio uništio, te neimajući drva, kod drugih ista krasti morao, a s druge strane već i iz razloga klimatičkih odnošajah nemože se dozvoliti, |