DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1883 str. 10 <-- 10 --> PDF |
— 52 — sente, a u slučaju strategičkih i obranbenih obzirah i minist. ratno, gdje će se onda odlučiti, da li se može iz javnih obzirah u smislu §. 18. i 19. ta dozvola podjeliti ili ne. §. 21. Za da se ta promjena vrsti gojitbe kako se dozvoli u istinu i izvede, a ne da se možda time vlastnik šume rieši pomladjiN´anja, imade se u toj dozvoli ustanoviti i rok do kojega se promjena vrsti gojitbe izvesti, te zem 3 za naniienjenu vrst težatbe prirediti ima. §. 22. Promjena vrsti gojitbe smatra se izvedenom, kada po odstranjenom drvu za pomladbu šumah nije ništa učinjeno. U nacrtu podpisatog bilo je predloženo, da onda, kad se izkrčeno zemljište za drugu vrst gojitbe priredi n. pr, preore za sijanje, ili zasadi lozom itd. §. 23. U šumah koje su obterećene pravom drvarcnja n smislu §. 16. imade se jedino ono uživati što gosp. osnova ustanovljuje. Ako su dakle prije veća doznačivanja bila, morati će se ista stegnuti, jer ovlaštenik može samo u smislu ovog §. svoj dio dobiti i tražiti. Političke oblasti riešavaju. ako li se ovlašćenik i obterećenik neslažu samo glede načina kako da se izvršuje nepreporno inače pravo drvarenja, za da se izbjegne svakoj neznatnoj a dugotrajnoj razpravi. §.24. Šume se odgajaju i ciene ponajprije poradi drva, te je isto kao glavni užitak. Nu uz to nam davaju i njeke nuzužitke, koru, pašu, žirovinu, razno bilje itd. S toga obzirom na uzgoj glavnog užitka dopušteni su šumski nuzužitci samo u toliko, u koliko neprieee valjano plodjenje i gojenje šumah, kao što to n. pr. uz stelarenje biva. §. 25, Da se dobivanjem nuzužitaka češće hotimice ili neznanjem šumi nenanaša šteta, ustanovljeno je u ovom i sljedećih paragraflh, kako se ti nuzužitci i u kojoj mjeri uživati budu mogli. Stelju od opalog lišća i mahovine može vlastnik šume sakupljati samo drvenimi grabljami, ali nesmije zemlju izrovati ili srgtati, jer se tim tlo slabi, a drvo na prirastu gubi, za to su zabranjene željezne ^rablje, koje su težje i oštrije. Berek, žukovinu i ostalo bilje slobodno je sama štednjom eventualnog mladog drvlja, odnosno naraštaja skupljati. Gdje se je pravredjivarije istom obavilo, nesmije se steljariti, za da se humus stvara, koj če povoljno djelovati na što bolji rast mladih stabalah. Po mjestih odredjenih za podmladak, gdje bi se moglo budućem mladom naraštaju škoditi, zabranjeno je takodjer steljarenje, jer čim je tlo kriepčije, tim sigurnije i bolje mlada biljka uzpjeva. Tamo gdje se kani redovito stelja skupljati, treba da se to i u gospodarskoj osnovi primjereno naglasi. §. 26. Stelja od granja može se od stojećih stabalah koja će se istom sjeći samo na ^/.t doljnjih granah škiještiti, a izvan sječine samo V;,, a nesmije se u tom slučaju slabije grančice nalazeće se međju jačima uzimati, a uz to se može to kljaštrenje izvadjati samo od rujna do konca ožujka, nu ne po najljućoj zimi, niti smije onaj koj se na stablo penje željezo na obući imati, jer bi se time stabla oštećivala- Od ležećih stabalah mogu se naravno sve hvoje okljaštriti. §. 27. Dočim nam stelja stvara šumsku crnicu, a i šuma na dobroj zemlji bolje i uspješnije rasle, to se može stelja na istom mjestu kupiti najviše svake |