DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1883 str. 31 <-- 31 --> PDF |
31 Razmatranja o važnosti pravilnog razvoja koren ja, po uzrast drvlja od S. Brosigra, u Čabru. Lišće, eviet i plod, kao i ostale nadzemne česti, raznovrstnog nam drveća, prečesto su pnta, a i potanko već po raznih piscih i djelih opisane, nu koren, akoprem jedna najvažnijih česti u biline, obično je tek samo i kratkim orisom spomennt. Obzirom na to pako, da je razvoj korena, u pojedinih Trsti drveća, kao i za razne dobe starosti istih, ter i obzirom na samo raznolikost stojbine, vele raznohk, bilo bi bez dvojbe ne samo zanimivo no i koristno, proučiti sustav i bit korenja, bar u naših najglavnijih vrstih drveća. Tako budemo već i na prvi mah opazili, prispodobimo li n. p. koren hrasta, graba, jalše, breze ili onaj omorike, sa korenom u jele, da se isti bitno medjusobom u razvoju razhkuju. Eazličan će biti nadS,lje bez dvojbe i razvoj korenja u sastojine uspjevajuće na ilovastom il pešćanom tlu. — Uzmemo li pako prigodom takovog prispodablanja korenja na um još i sam razvoj krošnji u stabalja, to čemo opaziti još i tu činjenicu, da je vazda razvoj krošnje u drveća, sa razvojem korenja u njekom suglasju, tako da bismo mogli granjevinu i krošnja stabalja, nazvati zračnim korenom stabla. Tako vidimo, da će se kod stabla, koje je uzraslo na odgovarajućoj zgodnoj stojbini i u primjerenom podnebju, granjevina i korenje tako rekši sukladno razvijati. Poznato je kako hrast, na sipkom ipak ne baš mršavom tlu, razvija čvrstu duboko u zemlju podupirajuću žilu si-čanicu, sa malo jačih okrajnih žila, a i debio mu je na takovoj pešćanoj stojbini vitko, visoko i pravilno razvijeno. Pa kao što se žila srčanica, duboko spušća u zemlju, tako se isto uzdiže ponosno i deblo nad zemljom, imajuć isto tako neznatno razvitu košnjevinu, kao što i u korena slabo razvito okrajno žilje. Nasuprot pako neće hrast postići isti stupanj uzraštaja, na tlu duboku plodu i ilovaslu, tuj mu je uzrast više razširen i nizak, deblo kratko nu granato, a isto takov i razvoj korena. Srčanica žila je kratka, granato i prostrano razvitim okrajnim žiljem. Slični jednoliki tako rekuć sukladni razvoj medju krošnom i korenjemj vidimo i u ostalih granatih vrstih drveća, kao u graba, lipe i.t.d. Kod graba, lipe, topole itd. viditi ćemo nadalje, da imadu u korenu, isto tako kao i na kori debla, razvijene okrajne pupoljke i suočnice izboja, pa je stoga i presađjivanje tijuh vrsti biljka, moguće dapače još i u velikoj starosti. U breze pako, koja imade samo golo nerazvito korenje, vidimo da je i životna snaga samo neznatna, a i presađjivanje samo za prvih godina starosti moguće. Iz ovoga pako zaključujemo, da bisum mogU za svaku stojbinu opredieliti jasno odgovarajuću vrst drveća, a po tom naravno i uspjeh nasada osjegurati, samo kad bismo točno znali, raznolikost razvoja korenja u biljkah. Da je tome pako i u istina tako razjasniti će nam još i sliedeći poznati primjeri. |