DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1883 str. 31     <-- 31 -->        PDF

31


Razmatranja o važnosti pravilnog razvoja koren ja, po
uzrast drvlja


od S. Brosigra, u Čabru.


Lišće, eviet i plod, kao i ostale nadzemne česti, raznovrstnog nam drveća,
prečesto su pnta, a i potanko već po raznih piscih i djelih opisane, nu koren,
akoprem jedna najvažnijih česti u biline, obično je tek samo i kratkim orisom
spomennt. Obzirom na to pako, da je razvoj korena, u pojedinih Trsti drveća,
kao i za razne dobe starosti istih, ter i obzirom na samo raznolikost stojbine,
vele raznohk, bilo bi bez dvojbe ne samo zanimivo no i koristno, proučiti sustav
i bit korenja, bar u naših najglavnijih vrstih drveća.


Tako budemo već i na prvi mah opazili, prispodobimo li n. p. koren
hrasta, graba, jalše, breze ili onaj omorike, sa korenom u jele, da se isti bitno
medjusobom u razvoju razhkuju. Eazličan će biti nadS,lje bez dvojbe i razvoj
korenja u sastojine uspjevajuće na ilovastom il pešćanom tlu. — Uzmemo li pako
prigodom takovog prispodablanja korenja na um još i sam razvoj krošnji u
stabalja, to čemo opaziti još i tu činjenicu, da je vazda razvoj krošnje u drveća,
sa razvojem korenja u njekom suglasju, tako da bismo mogli granjevinu i krošnja
stabalja, nazvati zračnim korenom stabla. Tako vidimo, da će se kod stabla,
koje je uzraslo na odgovarajućoj zgodnoj stojbini i u primjerenom podnebju,
granjevina i korenje tako rekši sukladno razvijati.


Poznato je kako hrast, na sipkom ipak ne baš mršavom tlu, razvija čvrstu


duboko u zemlju podupirajuću žilu si-čanicu, sa malo jačih okrajnih žila, a i


debio mu je na takovoj pešćanoj stojbini vitko, visoko i pravilno razvijeno. Pa


kao što se žila srčanica, duboko spušća u zemlju, tako se isto uzdiže ponosno


i deblo nad zemljom, imajuć isto tako neznatno razvitu košnjevinu, kao što i u


korena slabo razvito okrajno žilje. Nasuprot pako neće hrast postići isti stupanj


uzraštaja, na tlu duboku plodu i ilovaslu, tuj mu je uzrast više razširen i nizak,


deblo kratko nu granato, a isto takov i razvoj korena. Srčanica žila je kratka,


granato i prostrano razvitim okrajnim žiljem. Slični jednoliki tako rekuć sukladni


razvoj medju krošnom i korenjemj vidimo i u ostalih granatih vrstih drveća,


kao u graba, lipe i.t.d.


Kod graba, lipe, topole itd. viditi ćemo nadalje, da imadu u korenu, isto


tako kao i na kori debla, razvijene okrajne pupoljke i suočnice izboja, pa je


stoga i presađjivanje tijuh vrsti biljka, moguće dapače još i u velikoj starosti.


U breze pako, koja imade samo golo nerazvito korenje, vidimo da je i životna


snaga samo neznatna, a i presađjivanje samo za prvih godina starosti moguće.


Iz ovoga pako zaključujemo, da bisum mogU za svaku stojbinu opredieliti jasno


odgovarajuću vrst drveća, a po tom naravno i uspjeh nasada osjegurati, samo


kad bismo točno znali, raznolikost razvoja korenja u biljkah. Da je tome pako


i u istina tako razjasniti će nam još i sliedeći poznati primjeri.